DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Isto tako, izdvojena sredstva BRŠ-a po članku 68. ZOŠ-a, 1996. sudjelovala su u ukupnim sredstvima BRŠ-a sa 68,1 % dok u planu za 2005. njihov udio iznosi 49,8 %. Na žalost, vrlo stabilan proces sušenja sastojina hrasta lužnjaka, a isto tako i obične jele, vrlo brza degradacija tih staništa ozbiljno ugrožava njihovu obnovu, pa tako ozbiljno povećava troškove nužnih šumskouzgojnih radova. Samo radi potvrde ovih zaključaka, u Planu sječa za 2005. godinu, kod hrasta lužnjaka, udio sanitara iznosi 37,3 %, a kod obične jele čak 47,0 % na razini Poduzeća. Radi jasnoće, osobno se zalažem i predlažem da se proširenom biološkom reprodukcijom trebaju zvati samo šumskouzgojni radovi na novim, nešumskim površinama i to do 1/5 ophodnje, kako to dobro utvrđuje članak 10. ZOŠ-a. Uz ovu problematiku, treba reći kako je člankom 70. stavkom drugim ZOŠ-a uvedena napredna i izrazito dalekovidna obveza, po kojoj svi gospodarski subjekti na teritoriju RH uplaćuju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma iz ukupnog prihoda u visini 0,07 %, na poseban račun Poduzeća za šume iz kojeg se financiraju radovi BRŠ-a određeni u članku 67. stavak drugi. Treći, ne manje značajan izvor sredstava BRŠ-a, po članku 58. ZOŠ-a, kao naknada za ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta, isključivo je namijenjen proširenoj biološkoj reprodukciji šuma. Tu se do sada najzornije iskazao maćehinski odnos Države prema posebnom nacionalnom dobru – šumama. Umjesto propisanih postupaka izdvajanja iz šumsko- gospodarskog područja (članak 15. ZOŠ-a) i isto tako propisane naknade (članak 58. ZOŠ-a), goleme površine izdvajale su se iz šumsko-gospodarskog područja bez naknade, što je najizravnije ugrozilo površinsku potrajnost šuma Hrvatske, dok su novi korisnici na tim površinama istog časa unovčili svaki daljnji prijenos prava dodatnih korisnika (npr. benzinske postaje uz autoceste). Zar ima onda mjesta pitanju što je sa radovima proširene biološke reprodukcije iz tog izvora kad je njegov udio proteklih deset godina u strukturi BRŠ-a tek 1,6 %. O tome kako su se kretale količine radova BRŠ-a, posebno JBR-e, i količine financijskih sredstava u razdoblju 1996–2005. komentirao bih i ocijenio stanje, ali i sigurnost JBR-e u budućnosti. Treba reći da su izvori podataka od 1996–2003. ostvarenja, a 2004. i 2005. planovi. Evo nekoliko ključnih pokazatelja koji potvrđuju ove zaključke: U razdoblju 1996–2005. – prosječno ostvarena cijena drveta 307 Kn/m3 – prosječni postotak izdvajanja po čl. 68. ZOŠ-a 22,1 % – ostvareni udio izvora BRŠ-a (struktura) – članak 68. ZOŠ-a 54,6 % – članak 70. ZOŠ-a 43,8 % – članak 58. ZOŠ-a 1,6 % ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZL 1. Temeljna pretpostavka pouzdanijeg osiguranja sredstava BRŠ-a, uspješnijeg poslovanja Poduzeća za šume, ali i razvoja industrije prerade drveta, bezuvjetno nalaže slobodno-tržno formiranje cijena drvnih proizvoda. 2. U aktualnoj situaciji sušenja šuma i degradacija šumskih staništa, kako BRŠ-a ne bi bila upitna, Država kao vlasnik šuma i šumskog zemljišta mora trajno osiguravati dodatne izvore sredstava BRŠ-a radi očuvanja, kvalitetne obnove i potrajnosti šuma. 3. Nužno je usuglašavanje kompletne zakonske regulative koja ostvaruje utjecaj na šume (Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o javnim cestama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o lovu i dakako Zakon o šumama). 4. Hitno se mora zaustaviti izdvajanje i prenamjena šuma i šumskog zemljišta bez naknade i kroz iskrivljeno protumačen institut služnosti u višegodišnje nasade (maslinici i vinogradi), a cijelu aktivnost odmah prevesti na goleme (oko 270.000 ha) površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u našem priobalju. 5. U najavljeno i tako nužno restrukturiranje Poduzeća za šume mora se krenuti danas, uvažavajući sve do sada bezbroj puta izrečene i napisane temeljne odrednice. One podrazumijevaju decentralizaciju, finu i detaljnu unutarnju raspodjelu funkcija i odgovornosti, kao i motivirajući sustav nagrađivanja poslovne uspješnosti, jedinstvenu šumarsku politiku i stručno čvrstu i kompetentnu kontrolu. Kao odgovor na pitanje što je razlog odgađanju ili strahu od jasnih i određenih poteza, možda je, osim stručnog nemorala, jedan od uzroka i neznanje. Tomislav Starčević |