DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 78 <-- 78 --> PDF |
D. Prgin: ALEPSKI BOR (Pinus halepensis Mill.) PRVORAZREDNA VRSTA ZA PODIZANJE ŠUMA ... šumarski list br. 1-2, CXX1X (2005), 71-80 Istovremeno druge mediteranske zemlje baziraju svoju drvnu industriju isključivo na sirovini iz šuma alepskog odnosno brucijskog bora (Cipar). Njegovane sastojine mnogo su otpornije na požare od nenjegovanih sastojina, što je u današnjem trenutku posebno važno istaknuti”. 8. VAŽNOST ŠUMA ALEPSKOG BORA ZA REKREACIJU I ESTETSKO OBLIKOVANJE KRAJOLIKA – Value of Aleppo pine forests for recreation and aesthetic landscaping Šume alepskog bora obavljaju preobražaj degradiranog krškog područja u krajolik iznimne ljepote i privlačnosti. To posebice dolazi do izražaja na našem obalnom pojasu i otocima. ]isto more, razvedenost obale s mnogim uvalama, otocima i otočićima, netaknuti krški litoral kao naš specifikum te šume alepskog bora predstavljaju bogatstvo koje pogoduje gospodarskim aktivnostima, podizanju kvalitete življenja, uživanju u ljepotama prirode, odmaranju i stvaranju lokalne kulture i identiteta naroda. Šume alepskog bora predstavljaju dio identiteta Dalmacije kao mediteranske regije. Najstarije šume alepskog bora u obalnom pojasu podignute su prije 100 i više godina. Kasnije, osnivanjem stručne šumarske organizacije 1951. godine (Šumsko gospodarstvo “Dalmacija” u Splitu s područnim šumarijama) pristupilo se sustavnom podizanju šuma uglavnom alepskog bora. Mnoge od tih šuma podignute su uz morsku obalu i na otocima, čime su te prostore učinile najkvalitetnijim prostorima naše obale. Upravo na tim mjestima počeli su se 60-ih godina pa nadalje, uz rubove borovih šuma ili unutar same šume, podizati hotelski objekti, turistička naselja i kampovi. Podignute šume bile su preteče razvoja turističke privrede. Danas nema ni jednog turističkog prospekta jadranske obale bez šume alepskog bora. Sasvim logično, jer šuma pruža gostima hlad, štiti od sunčane pripeke i opasnih ultravioletnih zraka, štiti od vjetra i buke, proizvodi kisik, na svojim krošnjama zadržava prašinu i apsorbira velike količine otrovnih plinova, smirujuće djeluje na ljudsku psihu i pruža uživanje boravka u prirodi. Isto tako čovjek je od davnih vremena podizao svoje nastambe upravo uz rubove šuma, jer mu je šuma davala obilje ogrjevnog drveta i građevinskog materijala, dovoljne količine pitke vode, svježi zrak i zaštitu od orkanskih vjetrova i suše. Doprinos šuma alepskog bora u oblikovanju krajolika visokih odlika ogroman je i ima važnu ulogu na području kulture, ekologije, okoliša i društva. Krajolik kao rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika. 3 Prgin, D. “Kako su pošumljeni otoci Obonjan i Velika Sestrica”, Šumarski list, 11–12, 2003., Zagreb. Navest ćemo samo nekoliko karakterističnih primjera u kojima su šume alepskog bora imale odlučujuću ulogu u odabiru lokacije za podizanje turističkih objekata, razvoju gospodarskih aktivnosti i stvaranju identiteta dalmatinskog područja. Otok Obonjan – Šumarija Šibenik je na ovom otoku šibenskog arhipelaga površine oko 75 ha 1955/56. godine podigla šumu alepskog bora.3 Kada je šuma odrasla i bila 15 godina stara, za ovaj otok se zainteresirao Savez izviđača Hrvatske i zatražio od tadašnje općine Šibenik da mu ustupi na korištenje čitav otok za logorovanje djece i mladeži. Općina Šibenik je to i učinila, s tim da je ugovorom o korištenju otoka obvezala Savez izviđača Hrvatske da u pogledu čuvanja, održavanja, zaštite i unapređenja podignute šume sklopi poseban ugovor sa Šumarijom u Šibeniku, kojim bi se regulirala međusobna prava i obveze. Nažalost Savez izviđača Hrvatske tu svoju obvezu nije izvršio, pa je od tada prestalo stručno gospodarenje tom šumom. U mjesecu lipnju 1981. godine izbio je na otoku šumski požar. Nema podataka o razmjerama i pričinjenoj šteti, osim podatka da je nakon toga organizirano veliko čišćenje suhih borova po cijelom otoku. U razdoblju od 1971. do 1990. godine na otoku je izgrađeno 17 paviljona, 2 depandanse, restoran, ambulanta, skladišta, upravna zgrada, trgovina, bazen s morskom vodom (na vrhu otoka), amfiteatar za kulturne i zabavne priredbe, igrališta i sportski tereni, uređeno je 25 terena za logorovanje, uređeno kupalište i plaža, izgrađena 2 pristaništa i asfaltne ceste, izvršena elektrifikacija otoka, izgrađen rezervoar za vodu s vodovodnim instalacijama i uspostavljena telefonska veza. U tom vremenu svake je godine na otoku boravilo nekoliko tisuća mladeži. Za vrijeme Domovinskog rata na otoku je boravilo 12.000 izbjeglica i prognanika iz Bosne i Hercegovine. Iako je šuma alepskog bora preobrazila otok Obonjan u visoko vrijedni krajolik i omogućila podizanje čitavog naselja za rekreaciju, šuma je od 1971. godine do danas ostala zanemarena. Nema stručne šumarske organizacije koja bi o njoj brinula. U njoj se ne vrše uzgojni zahvati, njega, čišćenje, prorjeđivanje, zaštita od biljnih bolesti i štetočina. Nema programa gospodarenja ni uređajne osnove kao dugoročnog planskog dokumenta za organizirano i stručno gospodarenje u skladu s načelima održivosti i očuvanja prirodnih vrijednosti. |