DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 77 <-- 77 --> PDF |
D. Prgin: ALEPSKI BOR (Pinus halepensis Mill.) PRVORAZREDNA VRSTA ZA PODIZANJE ŠUMA ... šumarski list br. 1-2, CXX1X (2005), 71-80 vom, a isti pogoduje širenju požara. Uz to, umanjuju dozemnih listača. U sredozemnim šumama treba re estetski izgled pejzaža. dovno provoditi uzgojne zahvate, njegu, čišćenje, pro rede, rezanje grana i dr., jer samo dobro njegovane Način šumskog gospodarenja osnovna je mjera za šume predstavljaju prirodnu prepreku širenju požara. sigurnost od požara. Monokulture alepskoga bora pogoduju bržem širenju požara nego mješovite šume sre 6. UPORABA DRVETA ALEPSKOG BORA – Usage of Aleppo pine wood Drvo alepskog bora upotrebljava se za ogrjev, sitnotehničko drvo u poljoprivredi, celulozno drvo, rudnodrvo, u građevinarstvu za unutarnju stolariju, podupornje, letve, oplate i dr. U borovim šumama Dalmacije nekada se smolarilo, a u Starom Gradu na Hvaru Šumarija Hvar imala je destileriju za preradu smole. Krajem 60-ih godina prošlog stoljeća sa smolarenjem se prestalo. Smolarenje, kao sporedni proizvod šuma mediteranskih borova, obavlja se i danas u drugim mediteranskim zemljama gdje smola predstavlja vrijednu industrijsku sirovinu usprkos supstitutima koje pronalazi industrija i konkurenciji (SAD, Kina, Meksiko). Kako se procjenjuje da potrebe EZ za smolom iznose oko 1 milijuna tona, moglo bi se očekivati oživljavanje smo larenja u mediteranskim zemljama kao npr. u Portugalu, Španjolskoj, djelomično Francuskoj i Italiji te posebno Grčkoj i Turskoj (S a b a d i , 2002). Drvo alepskog bora u Dalmaciji se najviše koristilo za celulozu, pa su ga dalmatinske šumarije putem proreda i s opožarenih površina iskorištavale i isporučivale tvornicama celuloze u Plaškome i Maglaju. Kada su ove tvornice prestale raditi, manja količina celuloznog drveta izvezena je u Italiju, ali se dalje nije na tome radilo. U drugim zemljama Mediterana drvo alepskog bora ima široku primjenu. Tako se u Tunisu potrošnja alepskog bora za ogrjev ne može podmiriti vlastitom proizvodnjom. Drvo se mnogo upotrebljava u proizvodnji kutija, a sjeme u prehrambene svrhe za proizvodnju posebnih krema (krema “Acidas” – la creme du grain du Pin d’Alep).2 U Francuskoj se drvo alepskog bora cijeni kao kvalitetno drvo u proizvodnji celuloze, zatim u stolariji i proizvodnji namještaja. 7. PRODUKCIJA DRVNE MASE – Production of timber mass Više domaćih autora istraživalo je produkciju drvne mase alepskog bora na našoj jadranskoj obali. K l e p a c (1986) je mišljenja, na temelju provedenih istraživanja, da se prosječna godišnja produkcija drvne mase alepskog bora na jadranskoj obali kreće od 1 m3/ha na lošijim staništima, 3 m3/ha na srednjim staništima do 4 m3/na dobrim staništima. M e š t r o v i ć (1980) u svojim istraživanjima na području kliško-solinskog bazena, došao je do zaključka da se može računati s proizvodnjom drvne mase alepskog bora u iznosu od 6 m3 po 1 ha godišnje. Matić (1986) u istraživanjima na otoku Rabu utvrdio je prosječni dobni prirast od približno 4 m3. P r g i n (1995) u istraživanju na području šibenskog primorja sa semiaridnom klimom utvrdio je produkciju drvne mase od 2,15 do 2,33 m3/ha godišnje. Od stranih istraživača prema J. B e d e l -u (1985) sveukupni godišnji prirast alepskog bora u francuskoj zoni Mediterana iznosi 1,5 m3 na III. bonitetu do 4,0 m3 na I. bonitetu po 1 ha. Prema Castellani-u (1984) sveukupni volumni prirast alepskog bora u Italiji iznosi 1,9 do 12,2 m3/ha. 2 M. L. Chakroun, Le Pin d’Alep en Tunisie, 1985. Navedene razlike proizlaze zbog klimatskih uvjeta, boniteta staništa i provedenim uzgojnim mjerama. Uz pretpostavku, na temelju navedenih istraživanja, da produkcija drvne mase u nas iznosi u prosjeku 3–4 m3/ha, na površini od 40.000 ha sastojina alepskog bora ukupna produkcija drvne mase iznosi 120.000 do 160.000 m3 godišnje. Kada bi se u ovim sastojinama provodili redovni uzgojni zahvati i prorede, povećao bi se debljinski i volumni prirast i kvaliteta stabala. Produkcija drvne mase iznosila bi 5–6 m3 po 1 ha, a na ukupnoj površini pod alepskim borom iznosila bi 200.000 do 240.000 m3 drvne mase godišnje. Važnost njege šuma alepskog bora putem proreda u produkciji drvne mase ističe M a t i ć (1986) kojeg zbog aktualnosti citiramo: “Njegom sastojina proredom možemo polučiti velike količine drvne mase (koja inače propada) i za kemijsku i za mehaničku preradu. Osim toga, tim zahvatima povećavamo i kvalitetu kultura. Vrlo je mali broj kultura na području našeg Mediterana koje se njeguju prorjeđivanjem. Na taj način gubimo na tisuće kubika vrlo vrijedne drvne mase, koja je inače deficitarna i na našem i na stranom tržištu. |