DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 61 <-- 61 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG MODELIRANJU NORMALITETA REGULARNIH SREDNJODOBNIH BUKOVIH ... šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 51-62 Normalnu raspodjelu (učestalost) broja stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima, kao važan čimbenik za prorjedivanje sastojina i prirodnu reprodukciju proučavali su Cestar, DekanićjĐuričićjHrenjKovačićjMatić. Koristeći treću lažnu opservablu (z) moguće je grafički predstaviti u prostoru točku određenu koordinatama X, y, z. Trodimenzionalni dijagram (čudni atraktor) pokazuju grafikon 5. (oblik roja) i grafikon 6. (oblik sedla). Na grafikonu 5. uočava se “roj” točaka koje predstavljaju debljinsku stridcturu bukove sastojine na površini 1 ha. grafikon 6. pokazuje vanjštinu trodimenzionalne plohe određenu koordinatama x, y, z i matematičkom fiinkcijom drugog stupnja: z = 21,245 - 0,139 X + 0,419 y + 0,003 x] + 0,0000549 xy - 0,007 y] U matematičkoj topologiji grafikon 6. nalikuje tzv. sedlu, koje je definirano takvim ravnotežnim stanjem da je u jednom smjeru stabilno, a u drugom nestabilno. Središnja točka, to jest srednji prsni promjer sastojine, dinamičkog je karaktera. Ustvari, srednji prsni promjer Lokalnom tarifnom nizu za bukvu odgovara 14. Špirančev tarifni niz za bukvu. Na temelju lokalnog tarifnog niza za bukvu i izjednačene distribucije prsnih promjera, izračunat je volumen modene sastojine 357 m3/ha, a konkretne (neizjednačene distribucije) 346 m3/ha. Izračunata temeljnica za izjednačenu distribuciju prsnih promjera (model) iznosi 30,7 m2/ha, a za konkretnu distribuciju prsnih promjera 29,9 m2/ha. sastojine je u protjecanju vremena labilnog ravnotežnog stanja, te se mijenja svakom promjenom ostalih prsnih promjera stabala sastojine, od kojih jedni teže k srednjoj vrijednosti (podstojna etaža), a drugi se udaljavaju od srednje vrijednosti (nadstojna etaža). Usporedba modeliranog normaliteta bukove sastojine starosti 70 godina s nekim drugim normalama Za modelnu sastojinu u odjelu 58a, G.j. “Južni Papuk” izračunati su i drugi parametri (visina srednjeg plošnog stabla, ukupna temeljnica po hektaru i ukupan volumen po hektaru. Na temelju snimljenih visina (41) u svim debljinskim stupnjevima izjednačena je visinska krivulja: – 10,9812 / d + 1,3 h = 33,44406 e Za srednje plošno stablo, 25,19 cm, određena je srednja visina 21,6 m i srednje volumno stablo 0,546 m3. Pomoću Špirančeve funkcije za volumen krupnog drva bukve iznad 7 cm, v = 0,0000332957 d 2,024425 h 1,032212, izračunat je lokalni tarifni niz: Ako se usporedi rezultat dobiven modeliranjem normaliteta na plohi 1 ha u odjelu 58a, g.j. “Južni Papuk” s normalama za visoke regularne šume (Š pi ranec, 1975, Bezak et al., 1989) i Osnovom gospodarenja, G.j. “Južni Papuk”, može se zaključiti o sličnosti i razlikama normaliteta. Usporedbu pokazuje tablica 6. Tablica 6. Usporedba normala za regularne sastojine bukve starosti 70 godina Table 6 The comparation wUh other normals for regular forest beech, age 70 years Prema K l e p c u su P a r d e i O s v a l d (1981) nor- ne 30 m, “maksimalna biološka gustoća” oko 110 stamirali broj bukovih stabala po 1 ha kao funkciju domi- bala, a minimalna 130 stabala. Za umjerene prorede i nantne visine stabala. Tako je napr. za dominantne visi- dominantne visine 27 m broj stabala po 1 ha je oko 550. |