DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 55 <-- 55 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG MODELIRANJU NORMALITETA REGULARNIH SREDNJODOBNIH BUKOVIH ... šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 51-62 trana je primjena transponirane matrice prijelaznih vjerojatnosti, grafička rekonstrukcija atraktora Ruelle- Takensovom metodom na dvofrekventnom i trofrekventnom nizu podataka. Slika 1. Gospodarska jedinica “Južni Papuk” odjel 58a, modelna ploha veličine 1 ha Picture 1 Menagement unit “Južni Papuk”, compartment 58a, surface of model plot, area 1 ha Tlo je bogato hranivima, relativno duboko ovisno o mikroreljefu. Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata: U I/l polurazdoblju izvršiti proredu. Za biometrijsku obradu podatka korišteni su sljedeći postupci i funkcije: a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je aritmetička sredina po formuli: d] = Zn, dj/Zn, b) Za izračunavanje varjance primijenjen je postupak, o] = ]((n, djf /ZnJ -(]n, d]/Znj)] c) Za izjednačenje distribucije prsnih promjera sasto jine upotrijebljena je beta — distribucija, f (d) = K * j ( ( d - a )]* ( b — d )]) , a za koefici jent asimetrije, te za koeficijent spljoštenosti, 1]2] ( m]/o]) -3 . Kao mogućnost određivanja zakonitosti distribuci je prsnih promjera jednodobne sastojine bukve razma- Slika 2. Regulama srednjodobna bukova sastojina (70 godina), odjel 58a, gj. “Južni Papuk” Picture 2 The regular middleage forest beech, age 70 years, compartment 58a, m.u. “Južni Papuk” Način rada U odjelu 58a, g. j . “Južni Papuk” odabrana je primjerna ploha veličine 1 ha. Ploha je precizno snimljena geodetskim instrumentom s usmjerenjem stranica istok-zapad i sjever-jug. Klupaža stabala na primjernoj površini obavljena je promjerkom koja ima podjelu 1 cm, točno na obilježenoj prsnoj visini, 1,30 m. Pretpostavljeno je kako bi bilježenje mjerenih veličina prsnih promjera stabala bukve po redoslijedu kretanja (smjer, istok-zapad i obratno po stranici plohe) na odabranoj primjerenoj plohi dalo sliku hodograma (trajektorije), koji bi se mogao grafički predstaviti kao Lorenzov čudni atraktor (L o r e n z, 1963). Matematička teorija Markovljevih lanaca upotrebljava matrice prijelaznih vjerojatnosti, a pretpostavlja dinamičke procese, promjene stanja u određenom razdoblju. Primjenu Markovljevih procesa za procjenu rasta visina i razvoj distribucije visina u bukovoj sastojini upotrijebili su Lukić, Segotić i Kružić 1996. godine. Distribucija prsnih promjera sastojine je u određenom vremenu trenutačno stanje, koje pokazuje promjenu razvoja stabala i njihovu međusobnu uvjetovanost u prošlosti s mogućom vjerojatnošću prelaženja u neko buduće stanje. Levaković , 1938 je analizirao fiziološko-dinamičke osnove rastenja stabala, te utvrdio kako je rastenje nejednolično gibanje uvjetovano silom rasta i silom kočenja rasta. U procesu razvoja sastojine sile rasta i sile suprostive rastu odnose se po fiinkciji, Yi = kšsi/ S2). |