DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 54 <-- 54 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG MODELIRANJU NORMALITETA REGULARNIH SREDNJODOBNIH BUKOVIH ... Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 51-62 UVOD – Introduction “Šumska sastojina nije obična suma stabala nego jeto biocenoza mnogobrojnih individuma koji povezaniu jednu cjelinu, gdje vladaju različiti odnosi” ( K l e p a c 1963). Sastojina je, dakle, povezana cjelina u kojoj suodređeni odnosi i uspostavljeni međusobni dinamičniprocesi između pojedinih stabala. Kao povezana cjelina jedinki, u kojoj su uspostavljeni međusobni odnosi koji funkcioniraju poput organizma, poznata je u prirodi pod pojmom jato ili roj. U početnoj fazi razvoja sastojine sve biljke, stabal ca nastala iz šumskog sjemena prirodnom regeneraci jom, imaju genetski podjednake mogućnosti da rastom i prirastom dosegnu biološku granicu određenu pro mjerom i visinom, odnosno volumenom stabla. Međutim, zbog razlika povoljnijih edafskih i mi kroklimatskih uvjeta, neke od jedinki razvijaju se rastom i prirastom brže od ostalih, te nakon određenegvremena zauzimaju poseban položaj u vertikalnoj i horizontalnoj strukturi sastojine. Takve jedinke, borbomza prostorom, svjetlom, toplinom, vodom i mineralimau tlu, neposredno i posredno utječu na sporiji rast i prirast ili smrt ostalih jedinki iz njihovog okružja. Prirodnom zakonitošću regulira se mogući broj je dinki na određenom prostoru, a smišljenom gospodar skom aktivnošću regulira se optimalan broj jedinki s najvećom vrijednošću u određenoj dobi sastojine. Optimalan broj stabala određene vrste drveća po je dinici površine (1 ha) razlikuje se za različite vrste drveća i različite ekološko-gospodarske tipove i biljne zajednice iste vrste drveća. Za utvrđivanje optimalnog broja stabala jednodobne sastojine po jedinici površine koristi se distribucija prsnih promjera. Mlade sastojine, prije nego se “sklope”, imaju krivulju distribucije zvonolikog obli ka. U kasnijoj fazi razvoja sastojine takva “slučajna” distribucija nije održiva. “Stabla jačih prsnih promjera sa slučajnom prednosti u početku i dalje kontinuirano imaju bolje uvjete rasta, dok tanja stabla (od srednjeg prsnog promjera) sustavno zaostaju u rastu. Distribucija prsnih promjera postaje asimetrična”. (P r a n j i ć – L u k i ć , 1997). Iz navedenog citata može se zaključiti kako u određenom trenutku, “kada se stabla sklope”, prestaje kaotični slučaj (James G l e i c k , 1996), te počinje zakonitost rasta i razvoja sastojine, determinizam koji se može matemački izraziti. SVRHA I CILJ ISTRŽIVANJA – Research aim Svrha istraživanja modela normaliteta čistih jednodobnih bukovih sastojina (EGT – II – D – 10) je utvrđivanje distribucije broja stabala po debljinskim stupnjevima, koji će u određenom životnom razdoblju sastojineproducirati maksimalan volumen, najviše vrijednosti. METODA RADA – Predmet rada Kao ogledni primjer za modeliranje normaliteta čiste bukove sastojine (EGT – II – D – 10) odabrana je sastojina u gospodarskoj jedinici “Južni Papuk”, odjel58a. Prema ocjeni šumarskih stručnjaka sastojinom sedo starosti 70 godina primjerno gospodarilo prorjeđivanjem, te je odabiranjem i sječom stabala održana“normalna” distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i jedinici površine. Položaj plohe u sastojiniprikazan je na slici 1, sastojina na slici 2. Kratak opis sastojine bukve iz Osnove gospodarenja aa “Južn “Južn“Južni ii Papuk PapukPapuk” ”” Odje OdjeOdjel ll 58 5858, ,, odsjek odsjekodsjeka aa Površina: 44,83 ha, EGT -II – D – 10, bonitet II Fitocenoza: Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938, Ilirska bukova šuma s mrtvom koprivom (Vukelići Rauš, 1998). Cilj je da se nakon utvrđenog modela normaliteta dade mogućnost usporedbe konkretne distribucije stabala sastojine istog ekološko-gospodarskog tipa i starosti s modelom te praktično odredi provođenje gospodarskih mjera u konkretnoj sastojini. The resarch method Obrast: 1,00, sklop potpun, omjer smjese: bukva 95,00, kitmjak 1,00, OTB 4,00 Temeljnica. 27,11, srednje plošno stablo 24,90 cm, broj stabala po hektaru 553, bez debljinskog stupnja 7,5 cm. Drvna zaliha: 271 m3/ha, godišnji tečajni prirast 6,70 m3/ha, postotak tečajnog godišnjeg prirasta 2,48 % Sječivi etat U I/1 polurazdoblju 27,01 m3/ha, intenzitet prorede 9,97 %. Tarifni niz : 10/329 Opis staništa i sastojine: Sjemenjača bukve i OMB , s primjesom gorskog javora i kitnjaka dosta dobre kakvoće. Na matičnim eruptivnim i metamorfnim stijenama gorja Papuk navučeni su u geološkoj prošlosti dolomiti na kojima se razvilo smeđe šumsko tlo (kalcikalkosol). |