DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 3-17 UDK 630* 442 (001) DOMAĆINI ŽUTE IMELE (Loranthus europaeus Jacq.) I INTENZITET ZARAZE NA PODRUČJU UPRAVE SUMA PODRUŽNICE POŽEGA* HOSTS OF YELLOW MISTLETOE šLoranthus europaeus Jacq.) AND INTENSITY OF INFESTATION ON THE AREA OF THE FOREST ADMINISTRATION POŽEGA* M. IDŽOJTIĆĐ R. PERNARČ Z. LISJAKČ, H. ZDELARČ & M. ANCIĆ´ SAŽETAK: Istraživanje žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) rađeno je tijekom zime 2002/03. godine na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Požega. Vrste drveća za koje je istraživanje rađeno su: kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), lužnjak (Q. mhmL.), medunac (Q. pubescens Willd.), cer (Q. cenisL.), sladun (Q. frainetto Ten.), crveni hrast (Q. rubraL.) i pitomi kesten (Castanea sativa Mill.). Ukupno je pregledano 12 gospodarskih jedinica na području šest šumarija (Čaglin, Kamenska, Kutjevo, Pleternica, Požega i Velika), 532 odjela, 1.009 odsjeka i 62.932 stabla. Od ukupnog broja pregledanih stabala najviše je hrasta kitnjaka (59.488 stabala), zatim sladuna (1.865 stabala), lužnjaka (1.238 stabala), cera (249 stabala), medunca (40 stabala), pitomog kestena (34 stabla) i crvenog hrasta (27 stabala). Za istraživanje su izabrani odjeli stariji od 30 godina. Oni su di jagonalno pregledani, u formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezaraženih stabala, te o broju grmova imele na zaraženim stablima. Za hrast kitnjak iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara (ekspozicija, tlo, nadmorska visina, bonitet, fitocenoza, starost i sklop). Podaci su analizirani kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze žutom imelom. Prostorna raspodjela zaraze žutom imelom hrasta kitnjaka prikazana je prema gospodarskim jedinicama. Domaćini žute imele na području Uprave šuma podružnice Požega su autohtone vrste hrastova: Q. petraea, Q. frainetto, Q. robur, Q. cerris i Q. pubescens. Na Castanea sativa i Q. rubra imela nije zabilježena. Žuta imela prisutna je u 91,5 % pregledanih odsjeka hrasta kitnjaka, na području šest šumarija i dvanaest gospodarskih jedinica. U odsjecima s imelom zaraženo je 13,3 % pregledanih stabala, prosječno je na zaraženim stablima raslo 2,5 grmova imele, a maksimalno je na jednom stablu prebrojeno 38 grmova. U 83 % pregledanih odsjeka intenzitet zaraze manji od 20 %, odnosno unatoč širokoj rasprostranjenosti na hrastu kitnjaku, intenzitet zaraze nije velik. Najmanji postotak zaraženih od pregledanih stabala bio je u Šumariji Požega (7 %), a najveći u Šumariji Pleternica (21 %). Bilo je 3,4 % odsjeka u kojima je zaraženo više od 40 % stabala, a u najzareženijem odsjeku imela dolazi na čak 89,8 % pregledanih stabala. 1 Doc. dr. sc. Marilena Idžojtić, doc. dr. sc. Renata Pernar, Mario Ančić, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; marilena.idzojticŽpost.htnet.hr 2 Zlatko Lisjak, dipl. ing.; Hrvoje Zdelar, dipl. ing.; Uprava šuma podružnica Požega, Odjel za ekologiju * Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod naslovom “Imele u Hrvatskoj – biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrste domaćini”. |