DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 6. RASPRAVA I ZAKLJUČNO RAZMATRANJE - Disscusion and conclusions A) Raščlamba brojnoga stanja divljači Analyses of the numeric distribution of the game populations Jelen lopatar (The fallow deer) Osnovna gospodarska vrsta divljači u uzgajalištuKunjevci je jelen lopatar. Kretanje brojnoga stanja jelena lopatara za razdobije 1985—1990; 1991—1995. i 1996—2002. prikazano utablici 2. i na u 1. Iz njega se jasno zapaža ogroman nedostatak u brojnome stanju fonda, u vremenu i nakonagresije do kraja 2002. godine. Sanacija te vrste divljači ide sporo, s obzirom natešku devastaciju lovišta u cjelini. Znatno su stradali imnogi lovno-tehnički objekti, npr. vanjska ograda uzgajališta koja je u agresiji dosta oštećena. ]- , ] r-j Lili gospodareniaie podici matični iona na oko 300 r] grla. uodme 2002. dostignuto je brojno stanje od 173grla. U svrhu obnove matičnoga fonda lopatara kupljeno je u Mađarskoj u uzgajalištu Gyule i uneseno u uzgajalište 25 grla muflona -i Dakle, u uzgajalištu Kunjevci jelen lopatar ostaje 1- dalje osnovna gospodarska divljač. »rneca aivijac šine roe aeer) Brojno stanje smeće divljači u tri istraživana razdoblja 1985-1990.; 1991-1995. i 1996-2002. godme.uuzgajalištu Kunjevci prikazano je u tablici 3. i na u 2. Analizirajući prvo razdoblje od 6 godina zaključuje se da smeća divljač ne predstavlja ozbiljnu gospodarsku vrstu u tom lovištu i nije prikladna za uzgoj u ograde nome prostoru. Muflon (Mouflon) Muflon je druga vrsta divljači s kojom se gospodari trajno u uzgajalištu divljači Kunjevci. Brojno stanje muflona 1985—2002. godine u uzgajalištu Kunjevci prikazano je u tablici 4. i na u 3. Vidi se da nije došlo do značajnog smanjenja u fondu u ratnome razdoblju ] je u razdoblju sanacije brojno stanje muflona poraslo ] odnosu na prijeratno. Muflon je vrsta s kojom ovlaštenik prava lova ozbiljno računa u uzgajalištu divljači r < ] Kunievci glede troieimn rezultata koie postiže. J J J Divlja svinja (Wild boars) Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002. vidi se u tablici 5 i na u 4. Razmatranjem stanja divljih svinja u Uzgajalištu za prijeratno razdoblje 1985 —1990. vidlji . . ] . . . .. vo ie da ie lond divliih svmia u ratno vnieme rastao ". . kao 1 u razdoblju sanacije, ponajpnje radi izostanka odstrjela zbog straha od zoonoznih bolesti i radi križanja , domaćim svinjama (oštećena vanjska ograda) koje su ] j.]]] ]]jeme napuštene slobodno lutale. B) Nerealizirani odstrjel divljači u uzgajalištu Kunjevci Effects of failured harvest of big game in the GBE Kunjevci Jelen lopatar (The fallow deer) Ukupno od 1991. do 2002. godine izgubljen je odstrjel 54 trofejna lopatara, 238 košute teladi i mladihjelena ili ukupno 292 grla. To je gubitak u vrijednostitrofeja, odstrjelnoj taksi i vrijednosti mesa (vidi tablicu 6. i 6.). Srneća divljač (The roe deer) Smeća divljač u uzgajalištu Kunjevci nema gospodarsko značenje, pa i odstrjel nema većeg ekonomskogznačaja. U razdoblju sanacije odstrjel raste glede ubrzanog prirasta (Tablica 7. i 7.). Muflon (Mouflon) Za vrijeme agresije nije bilo nikakvog odstrjela muflonske divljači, dok je u razdoblju sanacije došlo do intenzivnog odstrjela grla oba spola. Razlog tomu je ušteda na odstrjelu u ratnome razdoblju i uzgojne mjere u svrhu postizanja optimuma u kvaliteti i kapacitetu uzgajaHšta. (Tablica 8. i 8.). Divlja svinja (Wild boar) Vidljiv je značajan izostanak odstrjela u ratnome razdoblju, a u vrijeme sanacije odstrjel još uvijek nije dosegao brojke od prije rata (Tablica 9. i 9.). C) Ukupan prikaz učinaka agresije za uzgajalište divljači Kunjevci Summary review on the effects of the aggression for GBE Kunjevci U tabličnome prikazu br. 10. kretanja cjelokupnihvrijednosti fondova divljači uzgajališta Kunjevci u vremenu od 1985. do 2002. godine, više je no vidljiv nedostatak u mogućem prihodu koji drastično nastupa od1992. godine pa sve do 1996. kada se počinje blagosmanjivati, odnosno vrijednost fondova počinje rasti. Jači rast vrijednosti zabilježen je 1997. godine premakraju razdoblja, ali ni iz daleka još ne doseže predratnorazdoblje. Potpuno isti trendovi vide se i u slikovnom prikazu kretanja naturalnih veličina fonda i odstrjela (11.) te u slikovnim prikazima novčanih cjelokupnih vrijednosti osnovnih fondova divljači za uzgajalište divljači Kunjevci (Tablica 10. i ovi 12. i 13.): u uzgajalištu divljači Kunjevci došlo je do značajnih šteta na fondovima divljači i lovnogospodarskoj djelatnosti. Ovako umanjeni prihodi u fondu i prirastu divljači izraženi su novčano, prema sljedećim pokazateljima: |