DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 34 <-- 34 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Struktura površina uzgajališta divljači Kunjevci: ljač iz drugih lovišta i bila je pod veterinarskim nadzorom. Osim toga, u području istraživanja nalazili su se Kultura Površina ha Zastupljenost u% brojni lovno-gospodarski objekti, koji su predmet is- Culture Area (ha) Distribution in% traživanja. Šume -Forests 1 230,38 96,19 Oranice -Plougfields 28,15 2,20 Posljedice agresije su gubici u izostanku redovnog Pašnjaci - Pasture lands 10,61 0,83 gospodarenja divljači u prostoru uzgajališta Kunjevci, Livade -Meadows 9,96 0,78 kao i uzgoju šuma, zapuštenost putova i prosjeka te Ukupna površina - Total area 1 279,10 100 neobrađenost površina i drugih remiza koje su služile za proizvodnju hrane za divljač. Izostali su temeljni ra Ta površina ograđena je vanjskom ogradom u dužidovi od 1991. do 1995. Te posljedice predmet su neiz ni od 15 km. Unutar te vanjske ograde postojala je maravnih šteta na divljači koje treba istražiti i vrednovati. nja ograda. Ta manja ograđena površina bila je karantena. Tu je stanovito vrijeme boravila dopremljena div 2.3 Oroske, hidroske i klimatske prilike – Or graphic, hydrographic and climate factors A. Oroski i hidroski čimbenici i prilike – Or graphic and hydrographical factors and conditions Uzgajalište Kunjevci pripada šumsko nizinskim teTerenom uzgajališta Kunjevci ne protječu vodotoci renima prosječne nadmorske visine 89 m. Područje cirijeka niti potoka. Suh i ocijeđen teren u uzgajalištu pojelog uzgajališta pripada aluvijalnim nanosima koji kasljedica je regulacije vodnih tokova šireg područja i rakteriziraju ravničarske krajeve, posebno uz riječne drenažom okolnih poljoprivrednih površina. Jedino u tokove Istočne Slavonije. Ti aluvijalni nanosi čine mulj odjelima 38, 40 i 42 u zimskom i proljetnom razdoblju gline, ilovače i zaglinjenih pijesaka izmjene raznih gra-pojavljuje se podzemna i oborinska voda i čini manju nulacija. poplavu. Za napajanje divljači u uzgajalištu postoji arteški bunar i pojilišta. U uzgajalištu je vrlo blaga inklinacija, bez izrazitih ekspozicija s mjestimičnim depresijama “barama”. B. Klimatski čimbenici – Factors of Climate Spačva na nadmorskoj visini od 82 m ima svoju klimadijagramu prema H. Walteru (iz Klepac , 2000. meteorološku stanicu, gdje se neprekidno motre i mjeNajveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka SPA]VA) koji re svi propisani čimbenici i pokazatelji klimatskih i vrijedi i za Uzgajalište divljači Kunjevci (slika 2). meteoroloških uvjeta. Ovi se čimbenici mogu očitati u KLIMADlJAORAMUSMISLUIi. WALTE!iA Tumač znakova – Legend: a = meteorološka stanica b = nadmorska visina stanice (m) c = broj godina (period) motrenja d = srednja godišnja temperatura zraka (oC) e = srednja godišnja količina oborina (mm) f = srednje mjesečne temperature zraka g = vlažno (humidno) razdoblje h = razdoblje suhoće i = srednje mjesečne količine oborina j = mjeseci sa srednjim minimum. temperature zraka ispod 0 oC k = mjeseci s apsolutnim minimumom temperature ispod 0 oC l = apsolutni maksimum temperature zraka m = srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca Slika 2. Klimadijagranj za liteteorološku pokaju Spačva n = srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka (Dekanić, 1991.) o = srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca Figure 2 Diagram ofthe dimate for meteorological station Spačva p = apsolutni minimum temperature zraka (Dekanić, 1991.) r = srednja temperatura zraka vegetacijskog razdoblja |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 36 <-- 36 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 po vrstama divljači i prema godišnjem kalendarskom miru u tri razdoblja od 1985. do 2002. godine. Nakon evidentiranih podataka o promjenama u uzgajalištu uslijedili su radovi na njihovome sređivanju i obradi, a navedeni podaci su razvrstani prema odgovarajućim tabličnim i gafslikovnim pregledima. Na temelju poznatih parametara u predmetnim tablicama unesene su naturalne i financijske vrijednosti trofeja i mesa divljači. Iz podataka iz navedenih tablica, načinjeni su slikovni prikazi za sva tri lovišta kroz pojedinačne raščlambe. Ekonomski pokazatelji vrijednosti osnovnoga fonda za pojedinu divljač utvrđeni su prema brojnome stanju i prosječnim težinama nakon prebrojavanja divljači matičnoga fonda. Zbrajanjem izračunatih vrijednosti osnovnoga fonda i odstrijela divljači (prirast) utvrđene su ukupne vrijednosti fondova divljači za navedena razdoblja te načinjeni zbirni tablični i slikovni prikazi. Usporedbom ovih vrijednosti u odnosu na prijeratno razdoblje (1985. do 1990. godina) ustanovljena je visina štete za Uzgajalište nastale kao izravna posljedica agresije na RH. Obračun cjelokupne vrijednosti osnovnoga fonda pojedine vrste divljači i cijeloga uzgajališta, koji je obavljen na temelju cijena trofeja, mesa te odstrijelne takse za divljač bez tofejne vrijednosti, rađen je prema Cjeniku odstrijela divljači i usluga u lovu Hrvatskih šuma, koji je vrijedio od 1. travnja 2003. do 31. ožujka 2004. Cijene trofeja, odstrijelne takse te mesa divljači, iskazane su u € , izračun je obavljen u € , a ukupno i u kunama. Kao podloga za istraživanje štete uzeta je prosječna vrijednost pojedine vrste divljači u skladu s cjenikom HŠ, kao što je prikazano u priloženoj tablici (1). Prosječna vrijednost trofeja osnovnoga fonda određena je na način da su uporabljeni elementi Odštetnoga cjenika za štete na divljači u lovištima kojima gospodare Hrvatske šume, uz istodobnu provjeru trofejnih lista divljači odstrijeljene u istraživanim lovištima u razdoblju od 1985. do 2002. godine, na temelju kojih su određene vrijednosti trofeja za pojedinu divljač. Cijene mesa i vrijednosti trofeja koje su rabljene pri izračunu prosječne vrijednosti osnovnoga fonda pojedine vrste divljači prikazane su u tablici 1. Tablica 1. Mjerila i cijene pri određivanja vrijednosti osnovnoga fonda divljači Table 1 Measures and prices for calculating of values of game basic stock Određivanje vrijednosti osnovnoga fonda divljači pretpostavlja odstrjel cjelokupnog fonda divljači odjednom, što se, naravno, nikada u stvarnosti ne događa. Ova se pretpostavka uzima radi toga da se na neki način prikaže vrijednost osnovnoga fonda divljači. Stvarna vrijednost osnovnoga fonda divljači je daleko veća, s obzirom na njene velike reprodukcijske mogućnosti. Za stvaranje dobrog matičnog fonda divljači potrebno je duže razdoblje ulaganja. Dugoročno, sustavno planiranje i razborito ulaganje, što za učinak ima i postupno ostvarivanje planova, temeljna je pretpostavka organi ziranog lovnog gospodarenja. Namjera je bila izračunati kolika je vrijednost osnovnoga fonda divljači, te u kojoj mjeri fond divljači sudjeluje u cjelokupnim gospodarskim resursima Spačvanskoga bazena. Ovdašnji visoko-vrijedni osnovni fond divljači istodobno predstavlja temelj gospodarskih mogućnosti za stalno stvaranja novih proizvoda i novih vrijednosti. Za razliku od računskog određivanja vrijednosti osnovnoga fonda divljači, obavljenog na temelju podataka prebrojavanja divljači i primijenjenih prosječnih trofejnih vrijednosti i masa pojedine vrste divljači za |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Graf. 12. Prosječne godišnje vrijednosti osnovnih fondova divljači uzgajališta divljači Kunjevci u istraživanim razdobljima Graph. 12 Average annual values of the game basic stocks of the three researched periods in GBE Kunjevci Graf. 13. Izgubljena vrijednost OF divljači uzgajališta Kunjevci u odnosu na prosječnu godišnju vrijednost fondova divljači iz razdoblja 1985–1990. Graph. 13 Loses in values of the basic stocks in GBE Kunjevci in comparison to average annual values of the game basic stocks of the period 1985–1990 Ukupni gubitak prihoda i umanjena vrijednost za uzgajalište divljači Kunjevci 6.502.000 kuna osnovnih fondova divljači za vrijeme ratnoga (863.032 € ), a cjelokupna ratna šteta za ratno razrazdoblja, u odnosu na prijeratno razdoblje, iznosi doblje je 7.402.080 kuna (982.490 € ) 14. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 51 <-- 51 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 ground of GBE Kunjevci (hunting ground installations). Finally, the research goal was also to survey recovery time and suggest ways and measures to improve the overall state within the hunting ground of game breeding enclosure in the post-war recovery period. On the mean value basis in the mentioned periods there were magnitudes defined for the variation of numbers and values within the basic stocks and shooting rates and in this way the reduced profit was calculated far the time of and before the aggression and in comparison to the prewar time. The loss of number in basic stock of fallow deer was previously established. In 1985 up to 1990 average number of fallow deer was 368 (time before aggression). After finishing of aggression (1995) only 47 of individuals of fallow deer were noted. Consequently, 321 of individuals are missing. Regarding the structure, the great loss of number was established in female individuals of fallow deer (roe) as well as calves, consequently. (table 6, graph 6). In the recovery time, from 1996 up to 2002, in this 7-year period, basic population stock reached only for 50 % of the values of time before the aggression (1985-1990). However, data of not executed annually shooting plans during the aggression 1991-1995 are very important. During the period before aggression (1985-1990) 64 of “trophy” adult male and 356 individuals of female and offspring of fallow deer were shot in GBE Kunjevci (420 totally). During the aggression (1991-1995) 74 of all categories of game were shot in first year and without any in next 4 years. Consequently, because of the war situation 346 individuals of all categories of fallow deer game were shot less than plan as loss in profit in hunting tourism and loss in value of the venison. (table 6 and graf 6). As it is established, Roe deer game is not reduced in numbers during the aggression. Relatively small basic stock of this game of about 13 has not value of considerable economic meaning, so is not subject of hunting management in GBE Kunjevci except for maintaining of actual situation. During the aggression, plan for the shooting of the roe deer was realized with 50percent. Besides the fallow deer, mouflon is the other kind of game which is the subject of hunting management in GBE Kunjevci. During the aggression this population is not severely devastated, so in the 7-year period of recovery, state of game before aggression was exceeded in numbers, especially because of lack of shooting in aggression time. During the period before aggression (1985-1990) 8 of “trophy” adult male and 2 individuals of female of mouflon were shot. However, during the aggression time there were no shot games at ali (table 8, graph 8). Numeric state of wild boars population was also stabile during the war time. Average number of individuals per year is established about 30 within basic stock (see table 9 and graph 9). In comparison with prewar period (1985-1990) there were 50 percent less shot games of wild boars in war-period (1991-1995). According to fast reproducing ability of wild boars, optimal number of population and shooting rate were re-established in time after aggression (table 9, graph 9). Total amount of the loss of the values in basic stocks of games during the aggression (1991-1995), according to values of trophy games is 3.175.000,00 kn, according to values of the venison is 2.208.000,00 kn. Meanwhile, total amount of the loss of the values according to non-realized shooting rates is 1.119.000,00 kn. Individually, as a main game of the GBE, fallow deer had a great castaway in the research period. During the aggression time 1991-1995 there were lack of the game in GBE Kunjevci with its loss of the values of 6.502.000 kn and with total amount of the of 7.402.080 kn. Meanwhile, summarizing these amounts of loses with loses in basic stocks in recovery period (1996-2002), through adding of other material expenditures for the recovery of GBE, the calculation of overall loses for GBE Kunjevci in the aggression and recovery period (1991-2002) was made with the total sum amounting to 18,12 millin kn. Key words: game breeding enclosure Kunjevci, hunting, and hunting management, basic stocks of the games, aggression on the RC, war loses, recovery time |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 vanje, razvoj i kvaliteta proizvoda U preradi drvaOsijek, str. 167—177. Matić , S., 1984.: Sume hrasta lužnjaka i njihova prirodna obnova. Bilten Društva ekologa BiH, knj. L, Sarajevo, str. 211—217. Raguž, D. & M. Grubešić, 1993.: Posljedice agresije na Republiku Hrvatsku u lovnom gospodarenju, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje 4: Zagreb, str 147—154. Raguž, D., 1991.: Rika jelena i topova, Lovački vjesnik 9—12, str 8—9. Rauš, Đ., 1987.: Spačva, suvisli kompleks lužnjakovih šuma u slivnom području rijeka Spačve i Studve, U: Šumarska Enciklopedija 3, Zagreb, str. 250. Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998.: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, udžbenik, Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 1—310. Revizija Programa uzgoja divljači za Uzgajalište broj XVI/8, Kunjevci, Hrvatske šume, p.o. Zagreb, Uprava šuma vinkovci, Vinkovci, 1998., s važnošću 1. travnja 1995. do 31. ožujka 2005. str. 1—169. + Prilozi Šume u Hrvatskoj — monografija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, p.o. Zagreb, Zagreb 1992., str 1—340. SUMMARJ: This paper deals with research and analyses of conseguences of 5-yearlong aggression Republic of Croatia in Eastern Slavonia, especially with analyses of situation in game breeding enclosure Kunjevci and how this war situation was reflected on overall hunting management. The research takes into account the data on the game counting and shooting rates in the GBE Kunjevci in the period 1985-2002. Current standards and priče lists were used for calculating of financial effects. Data on the material damage in the GBE Kunjevci, that is on the cost of the recovery of the hunt managerial and technical facilities and equipment, were taken from the official accountancy records and the balance sheet of the company Hrvatske šume as the cost of the authorized persons to hunt in the GBE. To do more thorough work and to be able to achieve comparable data processing of game population, three periods have been analyzed: I 1985-1990 - before aggression II 1991-1995 - during the aggression (time of war and occupation) II 1996-2002 - after aggression (recovery time) The research was spread out on GBE Kunjevci which take place on 1279,1 ha of flat terrain, 89 m height above sea-level. It consists of three plant-associations of pedunculate oak (Quercus roburi.] of optimal age distribution structure. Damages on game were considered first of all, especially direct damages of missing individuals within the basic stocks. Fallow deer (Dama dama L), Mouflon (Ovis musimon Pali), Roe deer (Capreolus capreolus L.) Wild boar (Sus scrofa L.) Analyses of results of war damages on game populations incorporate naturally and financially reduced values of game population main fonds presented according to following categories: Direct damages of missing individuals in game populations Absence of expected increment in game population Reduced trophy values Losses of value of the venison, in weight and financially Losses of the expected commercial values of game For each kind of the game were analyses made regarding the numerical strength of the basic stocks, the trophy value and shootingfees, as well as the value of the venison of the basic stocks and finally of the value of shooting. In that way the goal of the research was to define whether and in what degree were the numbers, structure, quality and value of the basic game stocks disturbed under the conseguences of the aggression in area of game breeding enclosure Kunjevci. Likewise, the research has comprised the Identification of other direct damages within the hunting 48 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 49 <-- 49 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Graf. 14. Prikaz cjelokupne štete u uzgajalište divljači Kunjevci u razdoblju agresije 1991–1995. Graph. 14 Distribution of the total loses in GBE Kunjevci from 1991 to 1995 Kao izravna posljedica agresije, umanjena vri jednost osnovnih fondova divljači u uzgajalištu div ljači Kunjevci za razdoblje sanacije 1996-2002. iznosi 10.721.176 kuna (1.423.039 € ). LITERATURAA n d r a š i ć , D., 1979.: Zoologija divljači i lovna tehnologija, udžbenik, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, str. 1–392. A n d r o i ć , M., 1975.: Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, zbornik Simpozija o 100 godina znanstvenog organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb, str. 59–78. B e r t o v i ć , S., 1971.: Regionalne klimatske i šumskovegetacijske značajke Posavine. Savjetovanje o Posavini (Zagreb 27–29. 1. 71), Zagreb 1971. C a r, Z., 1964.: Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u Hrvatskoj. Šumarski list, str. 476–488. D e k a n i ć , I., 1953.: Stanje naših lovišta, Bilteni Š.G. Vinkovci, s. 18. Figurić , M., 1996.: Uvod u ekonomiku šumarskih resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, udžbenik, str. 1–241. Ukupna šteta u uzgajalištu divljači Kunjevci u razdoblju agresije i poratnome razdoblju 1991-2002. iznosi 18.123.400 kuna (2.405.530 € ). – Literature G r u b e š i ć , M., Tu c a k o v i ć , D., 2002.: Spačva – iznimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta, Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s naglaskom na Spačvu, Vinkovci 8. i 9. studenoga 2002. (Rad predan za tisak u zborniku). Klepac , D., 1965.: Uređivanje šuma. Nakladni zavod “Znanje”, Zagreb 1965., s. 1–341. K o z a r a c , J., 1887.: Crne točke u šumarenju slavonskih hrastika. Š. L., s. 22–29. K r a l j i ć , B., 1991 a.: Zakupnina za lovište – trošak ili dio akumulacije, mjesto i raspo-ređivanje pri kalkulaciji lovnoga gospodarenja, (rukopis predan za tisak), Zagreb, str. 1–6. M a r i n o v i ć , M., 1930.: Privredni značaj lova u Jugoslaviji, Štamparija privredni pregled, Beograd, str 1–219. M a t i ć , S., 1984.: Uzgojni radovi u šumama hrasta lužnjaka Slavonije i Baranje kao mjera povećanja kvalitete drvne mase, Zbornik radova Istraži |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 45 <-- 45 --> PDF |
D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Tablica 9. Uzgajalište Kunjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih divljih svinja Table 9 GBE Kunjevci - Values of the trophy and the venison of the harvested wild hoars Prosječno godišnje 2 lova po 15 lovaca, s prosječnom cijenom od 200 € po lovcu. € 6,000 Graf. 9. Uzgajalište Kunjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih divljih svinja Graph. 9 GBE Kunjevci - Values of the trophy and the venison of the harvested wild boars |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 44 <-- 44 --> PDF |
D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Tablica 8. Uzgajalište Kunjevci – Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih muflona Table 8 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested roe deer Fraf. 8. Uzgajalište Kunjevci – Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih muflona Graph. 8 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested mouflon |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 43 <-- 43 --> PDF |
D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Tablica 7. Uzgajalište Kunjevci -Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljene srneće divljači Table 7 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested roe deer Graf. 7. Uzgajalište Kunjevci – Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljene srneće divljači Graph. 7 GBE Kunjevci – Values of the trophy and the venison of the harvested roe deer |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 42 <-- 42 --> PDF |
D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Tablica 6. Uzgajalište Kunjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih lopatara Table 6 GBE Kunjevci -Values of the trophy and the venison of the harvested fallow deer Graf. 6. Uzgajalište Kimjevci - Vrijednost trofeja i mesa odstrijeljenih lopatara Graph. 6 GBE Kunjevci - Values of the trophy and the venison of the harvested faUow deer |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 41 <-- 41 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Graf. 4. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje divljih svinja od 1985–2002. Graph. 4 GBE Kunjevci – Wild boars population, since 1985 to 2002 Graf. 5. Cjelokupna vrijednost osnovnih fondova divljači za uzgajalište Kunjevci Graph. 5 Total value of the game basic stocks for GBE Kunjevci Vrijednosti osnovnoga fonda lopatara, srneće div- Nakon razmatranja brojčanih i financijskih gubitaljači, muflona i divljih svinja izražene kroz vrijednost ka vrijednosti OF divljači predstoji raščlamba izgubljeprema odstrjelnome cjeniku, odnosno vrijednosti mesa nih vrijednosti u smislu smanjenja ili neizvršenja plau zbirnoj tablici 10. u kunama i u eurima. Ukupna vri- nova odstrjela za ratno i poslijeratno razdoblje, usporejednost OF divljači prikazana je i u 5. đeno s prijeratnim razdobljem (1985–1990). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 40 <-- 40 --> PDF |
D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Graf. 3. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje muflona od 1985–2002. Graph. 3 GBE Kunjevci – Mouflon population, since 1985 to 2002 Tablica 5. Uzgajalište Kunjevci. Brojno stanje divljih svinja od 1985–2002. Table 5 GBE Kunjevci – Wild boars population, since 1985 to 2002 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 39 <-- 39 --> PDF |
D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Graf. 2. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje srneće divljači od 1985–2002. Graph. 2 GBE Kunjevci – Roe deer population, since 1985 to 2002 Tablica 4. Uzgajalište Kunjevci. Brojno stanje muflona od 1985–2002. Table 4 GBE Kunjevci – Mouflon population, since 1985 to 2002 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 38 <-- 38 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Graf. 1. Uzgajalište kunjevci – Brojno stanje lopatara od 1985– 2002. Graph. 1 GBE Kunjevci – Fallow deer population, since1985 to 2002 Tablica 3. Uzgajalište Kunjevci – Brojno stanje srneće divljači od 1985–2002. Table 3 GBE Kunjevci – Roe deer population, since 1985 to 2002 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 37 <-- 37 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 istraživano razdoblje, tablice i slikovni prikazi vrijednosti odstrjela divljači iskazuju podatke o stvarnome broju odstrijeljene divljači, uz primjenu prosječno ostvarenih vrijednosti trofeja za vremenski niz od 1985. do 2002. godine. Količine i cijene mesa uzete su kao i kod obračuna osnovnoga fonda. Prosječne vrijednosti osnovnih fondova i odstrjela divljači i iste veličine za razinu lovišta za ispitivana razdoblja 1985–1990, 1991–1995 i 1996–2002 određe ne su dijeljenjem cjelokupnih dobivenih vrijednosti s brojem godina unutar razdoblja. Uz vrijednost koja se ostvaruje putem prodaje trofeja i divljačine, neizravno se putem naplate za organizaciju lova (vodič), pansiona (smještaj u lovačkim kućama) i putem ostalih usluga (kola, hrana, piće itd.) ostvaruju i ostali prihodi. Nastale štete koje se odnose na dio neostvarenih prihoda od ostalih usluga ovdje nisu posebno iskazivane. 5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results U sljedećim postupcima prikazani su rezultati provedenih istraživanja za uzgajalište divljači Kunjevci uvremenskome nizu koje obuhvaća razdoblje od 1985. do 2002. godine, s međurazdobljima 1985–1990, 1991–1995 i 1996–2002., koja predstavljaju stanja prije agresije na RH, za vrijeme agresije i nakon agresije. Na temelju obrađenih tabličnih prikaza, izrađeni su i prikladni slikovni prikazi pomoću kojih je jednostavnije sagledati stanje i trendove te donijeti odgovarajuće zaključke. U razmatranju rezultata istraživanja podaci su svrstani u tablice, odnosno prikazani slikovno prema vrsta ma divljači: jelen lopatar, srna, muflon i divlja svinja. Tablica 2. Uzgajalište kunjevci – Brojno stanje lopatara od 1985 - 2002. Table 2 GBE Kunjevci – Fallow deer population, since 1985 to 2002 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 C. Biljne zajednice i struktura šumskih površina Površina uzgajališta Kunjevci pokrivena je 96,19 % šumom. Tu su zastupljene sljedeće biljne zajednice: A šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Anić, tepicum Rauš 1971) koja se prostire na 58 % obrasle površine lovišta. U toj zajednici hrast doseže visoku kvalitetu oblovine. Grmlja ima vrlo malo, uz slabo razvijeno prizemno rašće. A drugu zajednicu čini šuma hrasta lužnjaka s velikom žutolovkom i rastavljenim šašom šGenisto elatae - Quercetum roboris aceritosum tatarici, Rauš 1971). Ona zauzima 39 % površine. To su uglavnom čisti hrastici. Sloj grmlja čine glogovi, svib, kalina, brijest i dr A niže terene zauzimaju šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem šGenisto Quercetum caricetosum remotae, Horvat). Zajednica se prostire na oko 3 % površine. Dominira hrast, a 4. METODE RADA 4.1 Odabir lokacije istraživanja Mjesto istraživanja predstavlja cjelokupna površina uzgajališta divljači Kunjevci, unutar vanjske ograde s lovno-gospodarskim objektima. Ograđeno uzgajalište divljači Kunjevci odabrano je za lokalitet istraživanja zbog specifične uloge u vrije Plant-associations and structure of the forest areas zastupljen je poljski jasen, brijest te topole i vrbe. Bagremac (Amorfa fructicosa, L) dominira u oskudnom sloju grmlja. U prizemnom rašću dominira šaš. Razdioba dobnih razreda u uzgajalištu: Distribution of the age classes in GBE Kunjevci: Dobni razred ha % I 154,02 12,52 II - III 105,93 8,61 IV 329,54 26,78 V 383,17 31,15 VI 110,54 8,98 UKUPNO - Total 1 230,38 100 Godine 1991. u uzgajalištu Kunjevci postojali su objekti: Lovačka kuća, 13 hranilišta, 3 spremišta za hranu, 32 solišta, 5 pojilišta i 15 visokih osmatračnica – čeka i dr. Methods of research Selection of the research localities me agresije, specifičnoga načina gospodarenja i potrebe sanacije uzgajališta, kako bi se stabiliziralo gospodarenje kao budući repro-centar krupne domaće divljači. Osim toga, trebalo je obrazložiti sanaciju uzgajališta kao budućeg repro-centra kvalitetne divljači. 4.1 Prikupljanje podataka – Data collection Nakon uspostavljanja mirnodopskog stanja godine 1995. g. omogućeno je sustavno istraživanje i stvoreni uvjeti za prikupljanje i evidentiranje podataka. Tijekom agresije 1991–1995. povremeno je bilo omogućeno praćenje promjena u uzgajalištu. Uvid i istraživanje problema u uzgajalištu Kunjevci temeljen je na pripremnim radovima: Prikupljeni su programi gospodarenja uzgajalištem, godišnji planovi i izvješća o realizaciji; Organizirano je terensko osoblje za snimanje stanja i kontrolu preostale divljači; Oblikovani su evidencijski obrasci; Pripremljena su terenska vozila i druga oprema za potrebe danonoćnog rada na uzgajalištu; Od nadležnih postrojbi koje su koristile prostor uzgajališta prikupljena su dragocjena obavještenja o sigurnosti rada od minsko-eksplozivnih sredstava kao i druge informacije o ugrožavanju divljači; Popravljene su osmatračnice i čeke radi osmatranja divljači, sanirani su putovi i očišćene prosjeke radi lakšeg kretanja; Gdje je bilo moguće pokošene su prosjeke, te iznesena hrana za divljač u hranilišta koja su rabljena i prije rata; Sačinjen je plan popravka žičane ograde i pristupljeno je privremenom popravljanju radi zaštite preostale divljači; Pristupljeno je sanaciji lovačke kuće, napravljen je i plan asanacije terena. U obrascima prebrojavanja divljači zaključeni su točni podaci o brojnom stanju, dobnoj, spolnoj i kvalitetnoj strukturi. Prebrojavanje krupne divljači provedeno je u više navrata, kako bi brojno stanje bilo što točnije. U ograđenom uzgajalištu divljači postižu se sigurniji rezultati prebrojavanja od onih u otvorenim lovištima. Podaci su iskazani za tri razdoblja: – 1985 – 1990. – prije agresije – 1991 – 1995. – za vrijeme agresije – 1996 – 2002. – nakon agresije – vrijeme sanacije. Razdoblja su postavljena radi usporedbenog praćenja promjena u fondu divljači, odstrjelu, ekonomskim pokazateljima te gubicima u razdoblju 1991–1995. i nakon agresije, u razdoblju sanacije. Tu su uključene i tablice u kojima su izračunate vrijednosti trofeja i mesa |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 33 <-- 33 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Međutim, godine 1991. Hrvatska proživljava teške divljači Kunjevci. Svršetkom agresije 1995. u uzgajalidane agresije i okupacije dijela teritorija od velikosrpštu divljači ostalo je oko 15 % fonda jelena lopatara te skih osvajača. Upravo na teritoriju Vinkovačkog šireg oko 40 % fonda muflona, od predratnog stanja. područja vođen je obrambeni rat. Uz stradanja ljudskih Godine 1994. Vlada Republike Hrvatske povjerava i brojnih materijalnih potencijala, nije pošteđena ni pravo gospodarenja uzgajalištem divljači Kunjevci divljač. Uzrokom agresije devastirano je i uzgajalište Upravi šuma Vinkovci. 2.2 Položaj i površine – Attitude and area of the research Uzgajalište divljači Kunjevci, površine1279,10 ha, hvaća dio GJ 065 Kunjevci, prikazano je na priložeudaljeno je svega nekoliko km od grada Vinkovci. Po- nom zemljovidu (slika 1). dručje ograđenoga uzgajališta divljači Kunjevci obu- Slika 1. Zemljovid U.Š.P. Vinkovci GJ 065 Kunjevci – Uzgajalište divljači Kunjevci Figure 1 Map of the FMU 065 Kunjevci of the FA Vinkovci – GBE Kunjevci |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 32 <-- 32 --> PDF |
D. Beuk: U]INCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJA] I LOVNO GOSPODARENJE ... ra, kakvoća i vrijednost matičnih fondova divljači u uzgajalištu divljači Kunjevci. Istraživanje obuhvaća utvrđivanje i ostale izravne štete u uzgajalištu (lovno gospodarski objekti). Poslijeratno razdoblje sanacije štete također je obuhvaćeno istraživanjem. Na temelju prosječnih vrijednosti za navedena razdoblja utvrđene su veličine odstupanja u broju i vrijednosti unutar matičnih fondova te odstrjela divljači. Tako je izračunata umanjena dobit za vrijeme i nakon agresije u odnosu na prijeratno razdoblje. Pojedinačno gledano najviše je stradao jelen lopatar kao glavna divljač uzgajališta. Za vrijeme agresije 1991–1995. u uzgajalištu nestalo je divljači u vrijednosti 6.502.000 kuna, a cjelokupna ratna šteta za ratno razdoblje je 7.402.080 kuna. Međutim, dodamo li izgubljenu vrijednost u OF divljači u razdoblju sanacije od 1996–2002. godine te ostale izravne štete u uzgajalištu, ukupna šteta iznosi 18.123.400 kuna. Ključne riječi: uzgajalište divljači Kunjevci, lovstvo i lovno gospodarenje, osnovni fondovi divljači, agresija na RH, ratne štete, sanacija. 1. UVOD – Introduction Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 29-49 Među teško stradalim područjima za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku upravo je Istočna Slavonijai dio Srijema. Vukovarska tragedija bila je povezana s Vinkovačkim širem područjem. U Vinkovačkom području uz ljudske žrtve, jako su stradale šume, posebice Spačvanski bazen. Stradalo je gotovo sve što je živjelo u tim šumama. Stradala je i infrastruktura. U sklopu tih problema nalazilo se i uzgajalište divljači Kunjevci. Svršetkom rata uslijedili su radovi na sagledavanju posljedica agresije. Donose se odluke o sanaciji zatečenog stanja. Donijeta je i odluka o istraživanju stradanjadivljači lovno-gospodarskih i lovno-turističkih objekata, te utvrđivanje strukture i trajnosti izravnih i neizrav nih šteta u uzgajalištu divljači Kunjevci, kao i u svim drugim lovištima Uprave šuma Vinkovci. Tijekom provedenih istraživanja željelo se prikupitišto više podataka apsolutnih i relativnih vrijednosti, unatoč teškoćama i strahu od minsko-eksplozivnih naprava pri utvrđivanju stanja na terenu. Cilj rada je istražiti obujam stradanja divljači u uzgajalištu Kunjevci, kao posljedicu agresije na RH. Istraživanje treba pokazati gubitke broja grla navedenih vrsta, kao i izostanak financijskih dobiti u razdoblju agresije i nakon nje, do postizanja predratnog stanja. Također je cilj istraživanja ustanoviti moguće razdoblje sanacije gubitaka. Razdoblje postizanja kapaciteta uzgajališta istražuje se i s namjerom da Kunjevci budu izvor naseljavanja drugih lovišta i uzgajališta, zdra vom i genetski poboljšanom populacijom te divljači. Osobito će biti povećana potražnja te divljači zbog devastiranih lovišta u područjima gdje su znatne posljedice agresije na RH. Osim istraživanja razmjera i vrste šteta u uzgajalištu Kunjevci (1991–1995) treba naći prag sanacije izravnih i neizravnih šteta. U tom cilju postavljen je zadatak razvoja fonda divljači u razdoblju 1996–2002. godine. 2. PODRU]JE ISTRAŽIVANJA – Research field 2.1 Povijesni opis područja istraživanja – Historical review of the researched area Godine 1940. tadašnje Ministarstvo šumarstva određuje šumske površine: “Kunjevci”, Stari “Buzjaš“ i“Mladi Buzjaš“, radi uzgoja i zaštite divljači, pod nazivom “Uzgajalište divljači Kunjevci”. U to vrijeme izgrađena je i lovačka kuća zvana “Kunjevci”. Godine 1941. unijeto je u uzgajalište “Kunjevci” 12 grla lopatara. Divljač je dopremljena iz ]eške. Nakon Drugog svjetskog rata ostalo je malo divljači uKunjevcima. Nakon brojnih smjena gospodara, godine1961. uzgajalište divljači Kunjevci prelazi pod upravušumarstva – Šumariju Vinkovci. Tada je u uzgajalištuobitavalo 140 grla lopatara te 40 grla jelena običnog. Brojno stanje lopatara 1978. dostiglo je 307 grla. Iste godine Program gospodarenja divljači propisuje kapacitet uzgajališta 350 grla jelena lopatara. Iste godine ograđeno je cijelo uzgajalište Kunjevci žičanim pletivom vanjske ograde 17 km i 2,40 m visine pletiva. Unijeto je u ogradu 6 grla muflona (2:4), a nakon 4 godine unijeto je u uzgajalište 30 grla jelena lopatara iz lovišta “Guylaj”, Mađarska. Za razdoblje 1988. do 1997. Program gospodarenja divljači propisuje 300 grla lopatara i 50 muflona u matičnim fondovima za te vrste divljači. Paralelno s tim aktivnostima u uzgajalištu radi osposobljeno stručno šumarsko osoblje za lovno gospodarenje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 UDK 630* 156 (001) UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE OGRAĐENIM UZGAJALIŠTEM KUNJEVCI EFFECTS OF THE AGGRESSION ON THE REPUBLIC OF CROATIA ON THE GAME AND HUNTING MANAGEMENT OF THE GAME BREEDING ENCLOSURE KUNJEVCI Darko BEUK* SAŽETAK: Ovaj rad obuhvaća istraživanje i analiziranje posljedica 5-godišnje agresije na Republiku Hrvatsku u Istočnoj Slavoniji, a posebno je usmjeren na analizu stanja u Uzgajalištu divljači Kunjevci, te kako su se ratne prilike odrazile na cjelokupno lovno gospodarenje. U istraživanju su korišteni podaci o prebrojavanju divljači i odstrelu od 1985. do 2002. godine. Za izračun financijskih gubitaka korišteni su postojeći normativi i cijene. Podaci o materijalnim štetama u Uzgajalištu, odnosno troškovi obnove lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata i opreme uzeti su iz službenih knjigovodstvenih evidencija i bilanci poduzeća Hrvatske šume kao troškovi ovlaštenika prava lova u navedenim lovištima. Radi sustavnosti rada i mogućnosti usporedbene obrade podataka o broju grla divljači, podaci su prikazani u tri gospodarska razdoblja: I 1985–1990. godine – razdoblje prije agresije na RH II 1991–1995. godine – razdoblje trajanja Domovinskog rata i okupacije III 1996–2002. godine – poslijeratno razdoblje (vrijeme sanacije) Istraživanjem je obuhvaćeno ograđeno uzgajalište divljači Kunjevci površine 1 279,10 ha ravničarskog terena, n.v. 89 m. ]ine ga tri biljne zajednice hrasta lužnjaka, optimalne strukture dobnih razreda. Ponajprije su raščlanjivane štete na divljači, i to izravne štete u smanjenju broja grla u matičnim fondovima: Jelen lopatar (Dama dama L), Muflon (Ovis musimon Pall), Srneća divljač (Capreolus capreolus L.) i Divlja svinja (Sus scrofa L.) Raščlamba rezultata ratnih šteta na divljači obuhvaća naturalne i novčano iskazane umanjene vrijednosti osnovnih fondova divljači prema sljedećim pokazateljima: Izravne štete smanjenja broja grla u matičnim fondovima divljači; Izostanak očekivanoga prirasta divljači Pad trofejne vrijednosti Izostanak odstrjela Gubitak mesa divljači, u masi i novčano Gubici zbog izostanka komercijalnog iskorištavanja divljači. Za svaku vrstu divljači analizirano je brojno stanje matičnih fondova, prirast, odstrjel, vrijednost trofeja, odstrjelne takse te vrijednosti mesa matičnih fondova i vrijednost odstrjela. Na taj način trebalo je istražiti da li je, i u kojoj mjeri, zbog posljedica agresije na ovom području narušena brojnost, struktu * Mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2 29 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 Graf. 10. Kretanje cjelokupne vrijednosti fondova divljači uzgajališta Kunjevci u razdoblju 1985–2002. g. Graph. 10 Distribution of total values of the basic stocks in GBE Kunjevci, since 1985 to 2002 Graf. 11. Kretanje fonda i odstrjela divljači za uzgajalište Kunjevci u razdoblju 1985–2002. Graph. 11 Numeric distribution of the basic stocks and shot game in GBE Kunjevci, since 1985 to 2002 ukupni gubitak za razdoblje agresije (1991–1995) u vrijednosti osnovnoga fonda divljači prema vrijednosti trofeja u iznosu od 3.175.000 kune. ukupni gubitak za razdoblje agresije (1991–1995) u vrijednosti osnovnoga fonda divljači prema vrijednosti mesa u iznosu od 2.208.000 kuna. ukupni gubitak za razdoblje agresije (1991–1995) u vrijednosti odstrjela divljači u iznosu od 1.119.000 kuna. Kod izračuna smanjenja vrijednosti osnovnih fondova divljači, odstrjela te ukupnih šteta, primijenjena je metoda obračuna prosječnih vrijednosti za pojedina istraživana razdoblja. (12.) i njihova usporedba s prijeratnim veličinama. Izračunate umanjene prosječne vrijednosti za razdoblje agresije i sanacijsko razdoblje nakon završetka agresije stavljene su u odnos s vrijednostima za razdoblje prije Domovinskog rata (13.) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2005 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Beuk: UČINCI AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE ... Šumarski list br. 1-2, CXXIX (2005), 29-49 6. RASPRAVA I ZAKLJUČNO RAZMATRANJE - Disscusion and conclusions A) Raščlamba brojnoga stanja divljači Analyses of the numeric distribution of the game populations Jelen lopatar (The fallow deer) Osnovna gospodarska vrsta divljači u uzgajalištuKunjevci je jelen lopatar. Kretanje brojnoga stanja jelena lopatara za razdobije 1985—1990; 1991—1995. i 1996—2002. prikazano utablici 2. i na u 1. Iz njega se jasno zapaža ogroman nedostatak u brojnome stanju fonda, u vremenu i nakonagresije do kraja 2002. godine. Sanacija te vrste divljači ide sporo, s obzirom natešku devastaciju lovišta u cjelini. Znatno su stradali imnogi lovno-tehnički objekti, npr. vanjska ograda uzgajališta koja je u agresiji dosta oštećena. ]- , ] r-j Lili gospodareniaie podici matični iona na oko 300 r] grla. uodme 2002. dostignuto je brojno stanje od 173grla. U svrhu obnove matičnoga fonda lopatara kupljeno je u Mađarskoj u uzgajalištu Gyule i uneseno u uzgajalište 25 grla muflona -i Dakle, u uzgajalištu Kunjevci jelen lopatar ostaje 1- dalje osnovna gospodarska divljač. »rneca aivijac šine roe aeer) Brojno stanje smeće divljači u tri istraživana razdoblja 1985-1990.; 1991-1995. i 1996-2002. godme.uuzgajalištu Kunjevci prikazano je u tablici 3. i na u 2. Analizirajući prvo razdoblje od 6 godina zaključuje se da smeća divljač ne predstavlja ozbiljnu gospodarsku vrstu u tom lovištu i nije prikladna za uzgoj u ograde nome prostoru. Muflon (Mouflon) Muflon je druga vrsta divljači s kojom se gospodari trajno u uzgajalištu divljači Kunjevci. Brojno stanje muflona 1985—2002. godine u uzgajalištu Kunjevci prikazano je u tablici 4. i na u 3. Vidi se da nije došlo do značajnog smanjenja u fondu u ratnome razdoblju ] je u razdoblju sanacije brojno stanje muflona poraslo ] odnosu na prijeratno. Muflon je vrsta s kojom ovlaštenik prava lova ozbiljno računa u uzgajalištu divljači r < ] Kunievci glede troieimn rezultata koie postiže. J J J Divlja svinja (Wild boars) Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002. vidi se u tablici 5 i na u 4. Razmatranjem stanja divljih svinja u Uzgajalištu za prijeratno razdoblje 1985 —1990. vidlji . . ] . . . .. vo ie da ie lond divliih svmia u ratno vnieme rastao ". . kao 1 u razdoblju sanacije, ponajpnje radi izostanka odstrjela zbog straha od zoonoznih bolesti i radi križanja , domaćim svinjama (oštećena vanjska ograda) koje su ] j.]]] ]]jeme napuštene slobodno lutale. B) Nerealizirani odstrjel divljači u uzgajalištu Kunjevci Effects of failured harvest of big game in the GBE Kunjevci Jelen lopatar (The fallow deer) Ukupno od 1991. do 2002. godine izgubljen je odstrjel 54 trofejna lopatara, 238 košute teladi i mladihjelena ili ukupno 292 grla. To je gubitak u vrijednostitrofeja, odstrjelnoj taksi i vrijednosti mesa (vidi tablicu 6. i 6.). Srneća divljač (The roe deer) Smeća divljač u uzgajalištu Kunjevci nema gospodarsko značenje, pa i odstrjel nema većeg ekonomskogznačaja. U razdoblju sanacije odstrjel raste glede ubrzanog prirasta (Tablica 7. i 7.). Muflon (Mouflon) Za vrijeme agresije nije bilo nikakvog odstrjela muflonske divljači, dok je u razdoblju sanacije došlo do intenzivnog odstrjela grla oba spola. Razlog tomu je ušteda na odstrjelu u ratnome razdoblju i uzgojne mjere u svrhu postizanja optimuma u kvaliteti i kapacitetu uzgajaHšta. (Tablica 8. i 8.). Divlja svinja (Wild boar) Vidljiv je značajan izostanak odstrjela u ratnome razdoblju, a u vrijeme sanacije odstrjel još uvijek nije dosegao brojke od prije rata (Tablica 9. i 9.). C) Ukupan prikaz učinaka agresije za uzgajalište divljači Kunjevci Summary review on the effects of the aggression for GBE Kunjevci U tabličnome prikazu br. 10. kretanja cjelokupnihvrijednosti fondova divljači uzgajališta Kunjevci u vremenu od 1985. do 2002. godine, više je no vidljiv nedostatak u mogućem prihodu koji drastično nastupa od1992. godine pa sve do 1996. kada se počinje blagosmanjivati, odnosno vrijednost fondova počinje rasti. Jači rast vrijednosti zabilježen je 1997. godine premakraju razdoblja, ali ni iz daleka još ne doseže predratnorazdoblje. Potpuno isti trendovi vide se i u slikovnom prikazu kretanja naturalnih veličina fonda i odstrjela (11.) te u slikovnim prikazima novčanih cjelokupnih vrijednosti osnovnih fondova divljači za uzgajalište divljači Kunjevci (Tablica 10. i ovi 12. i 13.): u uzgajalištu divljači Kunjevci došlo je do značajnih šteta na fondovima divljači i lovnogospodarskoj djelatnosti. Ovako umanjeni prihodi u fondu i prirastu divljači izraženi su novčano, prema sljedećim pokazateljima: |