DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 90 <-- 90 --> PDF |
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA - PRAKTIČNI PRISTUP vrijednosti šuma. Predloženo je da se različite vrijednosti šuma, novčano iskazane, zbroje i na taj način rezultiraju ukupnom vrijednosti šume. Izabrana je metoda praktično primijenjena za utvrđivanje vrijednosti Gospodarske jedinice "Gaj" u Upravi šuma Našice. Vrijednost drvne zalihe sastojina I. dobnog razreda određena je primjenom troškovne metode. Za izračun vrijednosti drvne zalihe starijih sastojina korištena je metoda sadašnje sječive vrijednosti. Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma obavljena je prema službeno propisanoj metodologiji (Prpić, 1992). S obzirom da su sve tri navedene metode, prethodno okvalificirane kao nedovoljno egzaktne za svrhu za koju su namijenjene, upitno je da li su rezultati polučeni njihovom primjenom dovoljno egzaktni. Na taj je način otvoreno pitanje kriterija tj. "mjere" dovoljne točnosti izračuna vrijednosti šuma koja bi zadovoljila ciljeve procjene. Ukupna vrijednost drvne zalihe gospodarske jedinice "Gaj" iznosi 25.562,000 kn, a vrijednost sastojina I. dobnog razreda procijenjena je na 5.357,267 kn, uz postotak prirasta vrijednosti hrastovih sastojina od 2,50 %. Primijenjena vrijednost šumskog kamatnjaka nije rezultat njegova određivanja za konkretne sastojine, nego prosječna unaprijed utvrđena vrijednost za pojedine vrste sastojina. S obzirom daje za vrednovanje većih šumskih kompleksa najveći problem utvrđivanje odgovarajućega kamatnjaka, realnije je, a i time prihvatljivije, izračunati visinu šumskog kamatnjaka za svaki konkretni slučaj procjene troškovne vrijednosti sastojine. Uz to, obračun njihove vrijednosti ne može "podnijeti" normativno utvrđene visoke troškove njihova podizanja uz pretpostavljeni šumski kamatnjak. Takav stav iznijeli smo i ranije. Izračun vrijednosti šumskog kamatnjaka prema utvrđenoj vrijednosti drvne zalihe sastojina hrasta kitnjaka za Gospodarsku jedinicu "Gaj "i normativno određenim troškovima podizanja sastojine rezultira postotkom prirasta Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688 vrijednosti manjim od 0,5 %, za ophodnju od 120 godina, što naravno nije točno. Prihvaćanje tako izračunatog kamatnjaka nužno bi otvorilo pitanje opravdanosti utvrđene dobi ophodnje tj. financijske zrelosti sasto jine temeljene na maksimalnoj prihodnoj vrijednosti zemljišta. Izračunom ukupne gospodarske vrijednosti ove gospodarske jedinice iskazana je i novčana vrijednost za šumsko zemljište, sporedne šumske proizvode, lovno gospodarenje, objekte i hidrološka vrijednost. Zbroju tih vrijednosti pridodana je vrijednost općekorisnih funkcija šuma, pa je na taj način utvrđena ukupna gospodarska vrijednost Gospodarske jedinice "Gaj". Vrijednost šumskog zemljišta izračunata je, kako je navedeno, prema vrijednosti katastarskog prihoda u konkretnim prodajama. Konkretnih prodaja državnog šumskog zemljišta nije bilo, jer su zakonom zabranjene. Ako je bilo kupoprodaja privatnog šumskog zemljišta zasigurno nisu obavljene na temelju utvrđenog katastarskog prihoda. Način utvrđivanja prometne vrijednosti šumskog zemljišta definiran je odredbama poglavlja VII Pravilnika o izmjena i dopunama Pravilnika o uređivanju i šuma (N.N. 121/97), kojima se propisuje utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu. Zbroj evidentiranih katastarskih prihoda za šume određen pomoću propisanih iznosa koeficijenata, ne predstavlja vrijednost šumskog zemljišta nego osnovicu za plaćanje poreza. Tek bi se kapitalizacijom tako utvrđenog katastarskog prihoda izračunala katastarska prihodna vrijednost šumskog zemljišta. Utvrđivanje katastarskog prihoda za šume ukinuto je odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina iz 1999.god., a vođenje evidencije o katastarskom prihodu zaključeno je sa 2001. god., također prema istom Zakonu. Dakle, utvrđivanje vrijednosti šumskog zemljišta na temelju katastarskog prihoda i određivanje njegove prometne vrijednosti nisu u izravnoj vezi. OSVRT NA ODREDBE PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UREĐIVANJU ŠUMA (NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 i NN 55/04) Overview on provision of book of regulations about the amendments and change in the book of regulations about setting forest in order (NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 and NN 55/04) Poglavlje VII Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o uređivanju šuma (NN 121/97, NN 132/97, NN 52/01, NN 150/03, NN 194/03 i NN 55/04), u daljem tekstu Pravilnik, o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, zapravo predstavlja normativni okvir za praktično postupanje kod izračuna vrijednosti šuma u Hrvatskoj. Prema odredbama Pravilnika (NN 150/03, čl. 15) sastojine za koje se utvrđuje naknada kategoriziraju se u četiri skupine za razliku od ranijih pet. Kriterij za razvrstavanje u skupine je dob sastojina. Novim odredba ma Pravilnika nije određen način utvrđivanja naknade za novo ustrojene kategorije sastojina (?!). Ako se predmnijeva primjena, ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97), propisanog načina utvrđivanja naknade, upitnim je onda razlog njegove promjene. Ako je tomu, ipak tako, nejasno je da li se ranijim Pravilnikom (NN 121/97, čl. 80) definirana peta skupina-panjače i šikare, sukladno njihovoj dobi svrstava u jednu od novo ustrojene četiri skupine sastojina, i da li se naknada za, također od ranije, posebnu skupinu prebornih sastojina utvrđuje na jednak način, propisan prethod |