DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607 Na svim lokalitetima analiziran je ulov glodavaca jedinki po vrstama i sezonama uzorkovanja na lokaliteprema ponuđenim mamcima, te po sezonama uzorko-tu Kutjevo. vanja. Tako je npr. u tablici 2. prikazan broj ulovljenih Tablica 2. Ulov sitnih glodavaca na području Šumarije "Kutjevo" (Gospodarska jedinica "Južna Krndija I /Kutjevačka/") i u rasadniku "Hajderovac" prema dinamici uzorkovanja i vrstama Table 2 The small rodent catch in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery "Hajderovac " according to the sampling dynamics and species Vrsta sitnih glodavaca A small rodent type A. agrarius A. flavicollis A. sylvaticus C. glareolus Ukupno Total (N) Broj ulovljenih jedinki - Number of caught individuals (N) Prvi izlov Drugi izlov Treći izlov Četvrti izlov Ukupno First catch Second catch Third catch Fourth catch Total (N) 30.09.-03.10. 1999. 02.11.-05.11. 1999. 04.01.-07.01.2000. 29.02.-03.03.2000. 9 10 3 1 4 5 1 1 17 17 RASPRAVA Miševi i voluharice imaju izrazito visok biološki potencijal. Pojedine vrste sitnih glodavaca većinom se razmnožavaju tijekom toplih ljetnih mjeseci, druge u rano proljeće i jesen, a ima i onih vrsta na čiju reprodukciju vanjska temperatura nema većeg utjecaja (B r o n s o n 1979). Gustoća populacije pojedinih vrsta sitnih glodavaca mijenja se tijekom jedne ili više godina (G1 i w i c z 1980). U višegodišnjem razdoblju mogu nastupiti povremeni kalamiteti populacija ovih sisavaca, kada oni mogu uzrokovati štete u šumskim sastojinama, koje tada obično poprimaju razmjere pravih katastrofa (Gliwicz 1980, Lund 1988). U godinama povećane brojnosti populacije sitnih glodavaca šumarska operativa u Hrvatskoj provodi mjere zaštite radi sprječavanja nastanka šteta na mladim biljkama i šumskom sjemenu koje je važan dio u ishrani glodavaca (Holišova iObrtel 1979). Redovitim praćenjem dinamike populacija ovih sisavaca moguće je pravovremeno pristupiti suzbijanju povećane im brojnosti, a u cilju sprječavanja nastanka spomenutih šteta. "Y"-metodom je utvrđeno da je na lokalitetu Velika Gorica najmanja brojnost miševa i voluharica bila u veljači 2000. g. (N/hal = 13,91; N/ha2 = 16,79), dok su najveće vrijednosti na istom lokalitetu zabilježene u ožujku 2001. g. (N/hal = 91,75; N/ha2 = 101,34). Proljetna brojnost populacije bila je u veljači 2000. godine (N/hal = 13,91 i N/ha2 = 16,79) manja nego li u jesen iste godine (N/hal = 39,91 i N/ha2 = 43,13), što odgovara dosadašnjim istraživanjima dinamike populacija ovih sisavaca u nizinskim šumama Hrvatske (Vrane š 1972, Kovač i ć 1988, Glavaš i dr. 1996, Margaletić 1998). U proljeće 2001. godine u obje istraživane šumske zajednice brojnost sitnih glodavaca je bila vrlo velika za to doba godine (slika 2) (Jensen 1982, Clarke 1985). 7 4 30 1 0 5 1 1 11 1 1 4 10 6 50 - Discussion Slične vrijednosti za istu sezonu izlova (proljeće 2001) dobivene su i metodom linearne regresije kojom je na istom lokalitetu (Velika Gorica) izračunata brojnost sitnih glodavaca u vrijednosti od N/ha = 82,08. Najmanja brojnost utvrđena je u travnju 2003. godine (N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine (N/ha = 82,08). Male vrijednosti za brojnost populacije izračunate su i u veljači 2000. godine (N/ha = 13,20) te u ožujku 2002. godine (N/ha =14,01) (slika 3). Smatra se daje u ožujku 2001. godine uzrok visokoj brojnosti populacije sitnih glodavaca obilan urod žira hrasta lužnjaka na istraživanom lokalitetu ujesen 2000. godine, te blaga zima 2000/01. godine. Tijekom istraživanja "Y"-metoda pokazala je vrlo dobre rezultate u određivanju zastupljenosti pojedinih vrsta sitnih glodavaca. Ovom je metodom utvrđeno da se u listopadu 2001. godine broj životinja po jedinici površine (N/ha = 33,77) smanjio 2-3 puta u odnosu na ožujak iste godine (slika 3). Smatra se daje na smanjenje brojnosti značajno utjecao izostanak uroda žira hrasta lužnjaka ujesen 2001. Ukoliko se analizira zastupljenost pojedinih vrsta među ulovljenim jedinkama u razdoblju istraživanja, može se zaključiti da su najbrojnije vrste bile C. glareolus i A. flavicollis (Tablica 1). Brojnost populacija svih vrsta zajedno slijedi dinamiku populacije dominantne vrste. Dominantnost vrste djelomično ovisi i o tipu staništa na kojem se obavlja izlov (Vraneš 1972). Čimbenici koji utječu na izbor staništa pojedine vrste sitnog glodavca su količina svjetla u donjim slojevima sastojine, razina podzemne vode te razdoblje trajanja poplava (B uj a 1 s k a 1981). C. glareolus najčešće obitava na rubovima sastojina i na šumskim terenima bogatih slojem grmlja, dok A. flavicollis pretežito nastanjuje manje vlažne terene sa slabije razvijenim slojem grmlja i velikom količinom listinca. |