DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 85     <-- 85 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688
UDK 630* 652


PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP


EVALUATIONS OF FORESTS PRACTICAL ACCESS


Goran RUBIN*


SAŽETAK: Procjena vrijednosti šuma je esencijalni dio ekonomike šumskih
resursa. Praktično postupanje kod izračuna vrijednosti šuma, uglavnom
je regulirano zakonskim propisima. Radi posebnosti šumarstva; produljenih
razdoblja proizvodnje, nesigurnog razvoja cijena na tržištu drva, računica je
opterećena neizvjesnošću. Uz uobičajene ekonomski egzaktne vrijednosne
parametre koji se pri procjeni koriste, nužno je, radi proizvodnje općih koristi
u račun uvesti i opisne (atributne) parametre. Tradicionalnim metodama
vrednovanja iskazuje se novčana vrijednost dugotrajne materijalne imovine
tj. drvne zalihe i šumskog zemljišta kao temeljnih resursa šumarstva. Suvremenim
se metodama, s manje ili više uspjeha, pokušavaju valorizirati i novčano
iskazati ekološki i društveni učinci i dobrobiti od šuma. Bez obzira na
izabrane i primijenjene metode, za točnost procjene vrijednosti šuma nužno je
da svaki objekt procjene, kao predmet računanja bude individualiziran, kao i
to da procjenu obavlja iskusno stručno i dobro obučeno osoblje.


U ovome se radu navode konkretni primjeri izračuna vrijednosti šuma
nastali u razdoblju od 2000-2003. god., koji se odnose na vrednovanje državnih
šuma. Kroz primjere analizirani su najvažnija gledišta primijenjenih tehnika
vrednovanja šuma te dati prijedlozi za njihovo poboljšanje. Uz to, izložen
je pregled aktualnih metoda za utvrđivanje vrijednosti šuma u Hrvatskoj,


kao i njihov zakonsko-normativni okvir.
KIjučne riječi: vrijednost šuma, metode vrednovanja, drvna zaliha,
šumsko zemljište, općekorisne funkcije, šumski kamatnjak, bankovni kamatnjak,
prometna vrijednost.


UVOD Introduction


Radi velike uloge koju imaju i površine koju zauzirenih
tekućih prihoda od šuma je zasluga ranijih i sadašmaju
šume i šumska zemljišta, Ustavom i Zakonom o njih generacija šumara.
šumama proglašeni su dobrima od općeg interesa. Gos


Računanjem vrijednosti šuma u našoj šumarskoj po


podarenju šumama imanentne su posebnosti biološko


vijesti bavili su se brojni šumari ekonomisti. Tu ponaj


tehničke i ekonomske naravi radi proizvodnje, između


prije mislimo na predstavnike klasične i neoklasične


ostaloga i općih koristi. Među brojnim posebnostima


ekonomike šumarstva: F. Kesterčaneka,Đ. Nena


ekonomske naravi potrebno je izdvojiti problem ili pita


dića, I. Partaša,R. Pipana i dr.; predstavnike soci


nje načina utvrđivanja vrijednosti šuma i šumskih zem


jalističke ekonomike šumarstva nakon drugog svjetskog


ljišta. Pravilno utvrđivanje vrijednosti šuma od velikog


rata: M. Plavšić, Z. Potočić, U. Golubović, B.


je značenja, budući je neobično važno koliki dio ostva


Kraljić i dr.; te u novije vrijeme R. Sabadi i M.
Figurić.


Vrijednost šuma izračunava se radi spoznaje o vrijednosti
resursa s kojim država raspolaže i radi praćenja


* Mr. se. Goran Rubin, dipl. ing. šum.
promjena te vrijednosti uzrokovanih gospodarenjem, što


Šumarija Brač, Supetar




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 86     <-- 86 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA PRAKTIČNI PRISTUP
Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688
predstavlja temelj mjerenja djelotvornosti u šumarstvu.
Podaci o vrijednosti šuma nužni su i za određivanje
gospodarske politike cjelokupne djelatnosti šumarstva.


Različite su svrhe i namjene računanja vrijednosti
šuma. One se, prema Sabadiju, 1992, mogu razvrstati:


1.
Procjene vrijednosti šuma i šumskog zemljišta za
potrebe utvrđivanja važnog čimbenika proizvodnje
u šumarstvu;
2.
Izračunavanje vrijednosti šuma radi utvrđivanja porezne
osnovice;
3.
Izračunavanje vrijednosti šteta koje nastaju u šumama,
vrijednosti odšteta za štete od divljači, štete od
šumskih požara i si.;
4.
Izračunavanje vrijednosti radi prodaje, kupnje, zamjene,
dijeljenja, izvlaštenja ili nasljeđivanja;
5.
Izračunavanje radi utvrđivanja prava na korištenje.
Procjena vrijednosti šuma zapravo je, uz utvrđivanje
vrijednosti šumskog zemljišta, procjena vrijednosti proizvoda
šumskog gospodarenja: drvne zalihe i općekorisnih
funkcija šuma. Vrijednost drvne zalihe koja na tržištu
ima cijenu moguće je novčano iskazati. To se za
usluge općih koristi od šuma ne može u potpunosti reći.
Teškoće pri vrednovanju rezultat su činjenice daje gotovo
nemoguće razdvojiti troškove proizvodnje drva od
troškova potrebnih za proizvodnju općih koristi, odnosno
utvrditi stoje prihod, a što korištenje kapitala.
U našoj se zemlji 1966. god. prvi puta procijenila
vrijednost šuma na temelju Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti
šuma. Njihova je vrijednost tada zavedena u
osnovna sredstva šumarskih organizacija. Nakon toga
više nisu objavljeni nikakvi propisi o periodičnom ponavljanu
tih procjena (osim o revalorizaciji radi devalvacije
novca) i o drugim mjerama koje bi s tim mogle
tvoriti poseban financijski sustav prilagođen posebnostima
u šumarstvu, u svezi s bilanciranjem uspjeha gospodarenja,
izradom cjelovitih imovinskih bilanci i si.


Kod nas se za izračunavanje vrijednosti šuma još
uvijek primjenjuju tradicionalne metode, nastale
uglavnom prije Drugog svjetskog rata. One, nažalost
ne daju odgovore na zahtjeve suvremene valorizacije
svih funkcija šuma. Radi se o primjeni postupaka šumarsko-
ekonomističkih škola "šumske rente" i "čiste
zemljišne rente". Sadržajne teorijske, a onda i praktične
razlike ovih dvaju škola proizlaze iz različitog poimanja
kapitala u šumarstvu. Šuma je zajedno sa šumskim
zemljištem kapital ,prema školi "šumske rente",
dok je prema postavkama "škole čiste zemljišne" rente
kapital samo šumsko zemljište, a šuma je kamata toga
kapitala. Prihvaćanje postavki jedne ili druge škole, u
konačnici rezultira određivanjem različitog trajanja
ophodnje sastojine tj. njezine financijske zrelosti određene
na temelju maksimalne prihodne vrijednosti zem


ljišta. Shvaćanje šume kao ekonomske kategorije definira
je kao specifično sredstvo dvostrukog svojstva:
kao osnovno i obrtno sredstvo. Dvojnost svojstava drvne
zalihe otežava razlikovanje glavnice od prihoda tj.
kapitala od kamata (prihoda) toga, kapitala. Uz to,
otvorena su i pitanja teorijske naravi kao što su: rentovni
elementi u šumarstvu, pitanje obuhvaća drvne zalihe
i šumskog zemljišta prilikom vrednovanja ukupne
vrijednosti šume, veličina šumskog kamatnjaka i si.
Način njihova rješavanja određuje propise kojima se
normativno određuje način i metodologija procjene
vrijednosti šuma.


Za procjenu vrijednosti šuma u službenoj su primjeni
metoda troškovne vrijednosti i metoda sječive vrijednosti
sastojina, a kriterij za izbor metode je dob tj.
zrelost sastojine čija se vrijednost utvrđuje. Troškovnom
se metodom iskazuje reprodukcijska vrijednost
mladih sastojina, a metodom sječive vrijednosti, uporabna
vrijednost drva starijih sastojina. Njihov zbroj
daje ukupnu vrijednost šume. Pri vrednovanju pojedinih
sastojina bitno je uvažiti načelni stav da je reprodukcijska
vrijednost prolongirana na dob ophodnje
jednaka sječivoj vrijednosti, i obrnuto, da je sječiva
vrijednost diskontirana na dob mlade sastojine jednaka
troškovnoj vrijednosti sastojine.


Klasičnim metodama izračunavanja vrijednosti šuma
nedostaje ekonomsko vrednovanje općekorisnih
funkcija šuma. U posljednjih se tridesetak godina u
svijetu razvijaju suvremene metode određivanja vrijednosti
općih koristi od šuma koncentrirane, ponajprije,
na ekološke, turističke i socijalne vrijednosti. Za
razliku od tradicionalnih metoda čiji su učinci mjerljivi
i mogu se novčano iskazati, suvremenim metodama
uvrđeni učinci nisu uvijek neposredno mjerljivi, pa
tako ni novčano iskazivi.


U Hrvatskoj se, početkom osamdesetih godina, vrijednost
općekorisnih funkcija šuma pokušava iskazati
kao umnožak sirovinske vrijednosti šuma i faktora vrijednosti
općekorisnih funkcija šuma, prema zajednički
utvrđenom omjeru. Nakon toga se u službenu uporabu
uvodi višekriterijski model uspostave kriterija vrednovanja
dobrobiti ostvarene korištenjem šumskih resursa.
Takvim se pristupom pojednostavljeno kvantificiraju
vrijednosti ranije opisanih kriterija. Za konkretni se
procjenjivani objekt opišu karakteristike svake varijante
i usporede s opisima na skali vrijednosti kriterija i
izabere onaj koji mu najviše odgovara. Zbroju ocjena
utvrđenih vrijednosti za pojedine kriterije pridružena je
odgovarajuća bodovna protuvrijednost, čiji se novčani
ekvivalent administrativno određuje, što u konačnici
rezultira ukupnom vrijednosti općih koristi od šuma.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 87     <-- 87 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 679-688
PRIMJERI IZRAČUNA VRIJEDNOSTI ŠUMA
Examples calculate values of forests


1. U elaboratu "Gospodarsko vrednovanje šuma",
Zagreb 2000. god., kao jednom od polaznih strateških
dokumenata izrađenom za potrebe provedbe procesa
restrukturiranja J.P. "Hrvatske šume" prikazani su rezultati
vrednovanja šuma u Hrvatskoj. Primijenjene su
metode propisane internim aktima poduzeća (metoda
troškova sastojine i metoda sadašnje sječive vrijednosti)
ili državnim podzakonskim aktima (metodologija
za vrednovanje općekorisnih funkcija šuma).
Utvrđena sječiva vrijednost sveukupne neto drvne
zalihe u Hrvatskoj, koja je na dan 31. 12. 1999. god.
iznosila 251 317 854 m3, procijenjena je na
18.784,373,102 kn. Utvrđena troškovna vrijednost
sastojina I. dobnog razreda na ukupnoj površini od
118 030 68 ha iznosi 8.626,363,246 kn. Ukupno procijenjena
vrijednost općekorisnih vrijednosti šuma
iznosi 327.578,176, 000 kn., odnosno procijenjena
vrijednost općekorisnih funkcija šuma po ha iznosi


164.485 kn. Dakle, ukupna sječiva vrijednost drvne zalihe
i troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda
iznosi 27.410,736,548 kn., što prema ukupno procijenjenoj
vrijednosti općekorisnih funkcija šuma stoji u
omjeru 1:12. Prosječna sječiva vrijednost drvne zalihe
na panju (deduktivnim putem utvrđena vrijednost
šumske takse) iznosila je u prosječno 74,74 kn/m3 ili
9.400 kn/ha. Prosječna troškovna vrijednost sastojina
I. dobnog razreda iznosi 73.000 kn/ha. Rezultati izračuna
upućuju na zaključak da su mlađe sastojine skuplje
tj. više vrijede od starijih i da vrijednost sastojine
sa starošću opada. Sastojine 1. dobnog razreda su, dakle
prosječno šest puta vrjednije po ha od sastojina
koje imaju sječivu drvnu masu.
Da li je to ekonomski prihvatljivo? Smatramo da su
uzrok tomu visoki troškovi podizanja sastojine i uz prihvaćanje
stava da se vrijednošću posječene drvne mase
ne mogu, u potpunosti pokriti troškovi biološke reprodukcije.
Troškovi podizanja sastojine trebaju biti rezultat
precizno utvrđenih normi i uspoređeni s troškovima
iste vrste radova koje obavljaju privatni poduzetnici.
Nerealno utvrđenim iznosima troškova podizanja sastojine
narušava se osnovno načelo procjene da je vrijednost
nedozrele šume na panju jednaka trošku podizanja
sastojine uvećanom za postotak prirasta vrijednosti
drvne mase, tako daje vrijednost sastojine u trenutku
zrelosti sastojine za sječu jednaka vrijednosti
njezine drvne zalihe tj. drvne mase na panju.


Za izračun troškovne vrijednosti sastojina I. dobnog
razreda, u navedenoj je studiji uzet zbroj troškova podizanja
sastojine kao referentna vrijednost. Predlažemo
objektiviziranje vrijednosti troškova podizanja sastojine
i njihovo pojedinačno prolongiranje sa šumskim
kamatnjakom, od trenutka nastanka do dobi konkretne


mlade sastojine čija se vrijednost utvrđuje. Zbrajanjem
tako kapitaliziranih troškova utvrdila bi se reprodukcijska
vrijednost mlade sastojine. Šumski kamatnjak odnosi
se samo na prirast vrijednosti drvne mase i redovito
je niži od bankovnog. Navedena činjenica uvjetuje
posebnost šumarstva prema ostalim gospodarskim djelatnostima
pa i tu da je rentabilnost šumarstva niža
nego u drugim gospodarskim djelatnostima. Međutim,
drugi, vrjedniji proizvod šuma su opće koristi. Pitanje
je od koje se dobi sastojine može računati s takvim prihodom?
Za kapitaliziranje prirasta vrijednosti općekorisnih
funkcija utvrđenih u dobi u kojoj ih šuma već
posjeduje, do dobi konkretne sastojine, mogao bi se
primijeniti bankovni (komercijalni) kamatnjak. Njegovom
bi se primjenom onemogućilo obezvrjeđivanje
uloženoga kapitala. Do vrijednosti općih koristi konkretne
sastojine može se doći i diskontiranjem vrijednosti
općekorisnih funkcija normalne sastojine koja
predstavlja biološki i ekološki optimum. Načelni prijedlog
dopune postojeće metodologije vrednovanja
općekorisnih funkcija šuma omogućio bi i prilagodbu
utvrđenih vrijednosti strukturalnim značajkama konkretne
sastojine (vrsta drveća, obrast, sklop itd.). Također
predlažemo da se kod izračuna sječive vrijednosti,
za pojedine vrste drva čije su šumske takse negativne
(crnika, medunac, alepski bor, crni bor i dr.) te vrijednosti
preciznije utvrde izradom sortimentnih tablica za
pojedine vrste šumskog drveća, a onda od tržišnih cijena
pojedinih sortimenata odbiju, u lokalnim prilikama
utvrđeni, objektivni troškovi njihova iskorišćivanja.


Ekološki, zaštitni i socijalni učinci nematerijalne
naravi procijenjeni su u navedenoj studiji prema ranije
spomenutom višekriterijskom modelu dopunjenom i
prilagođenom za naše uvjete. Tako je procijenjena
ukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma za devet
prethodno definiranih kriterija sa skalom njihove vrijednosti
unutar koje je procjena izvršena.


Primjena navedene metodologije otvara i pitanje
definiranja teorijskog tj. optimalnog modela i strukture
sastojine, koja uz gospodarski ima i maksimalni ekološki
potencijal. Nema sigurnih pokazatelja o tome koliko
stupanj degradacije sastojine ili njezino odstupanje
od normalne umanjuje mogućnost proizvodnje općih
koristi od šuma. Prihvaćajući teorijski stav da se vrijednosni
prirast sastojine osim prirasta vrijednosti drva
odnosi i na prirast vrijednosti ekoloških učinaka, morali
bi definirati prosječne godišnje vrijednosti prirasta
općih koristi po jedinici površine, obrastu, vrstama drveća,
dobi i si. U ovom elaboratu to je djelomično i učinjeno,
time što je procijenjena prosječna vrijednost
općekorisnih funkcija šuma po ha i po ha/god. Vrijednost
općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj iznosi


681




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 88     <-- 88 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688
prosječno 164.485 kn/ha, a njihova godišnja vrijednost,
također po ha iznosi 3.290 kn., uz pretpostavljenu
ophodnju od 50 god., što se smatra minimalnim razdobljem
za obnovu općekorisnih funkcija šuma.


U metodologiji za određivanje vrijednosti općekorisnih
funkcija šuma nejasno je stoje uzrok nejednakoj
novčanoj protuvrijednosti za jediničnu vrijednosti ocijenjenih
bodova (npr. za zbroj ocjena 11 vrijednost je
jediničnog pondera 5.454 boda-kuna, a za zbroj ocjena
25 jedinična vrijednost pondera iznosi 2.600 bodovakuna).
Uz to, promijenjen je prvotni prijedlog iz iste
metodologije, a odnosi se na to da se utvrđena sirovinska
vrijednost drvne mase množi sa zbrojem ocjena
ekoloških i zaštitnih funkcija. Važećim se odredbama
za utvrđeni zbroj ocjena općih koristi uzima njihova
bodovna tj. novčana protuvrijednost. Kao razlog promjene
navedeno je to stoje sirovinska vrijednost sastojina
nižih uzgojnih oblika niska, pa, sukladno tomu i
njezin umnožak s utvrđenim zbrojem ocjena novčano
nedovoljno iskazuje njihovo ekološko i zaštitno značenje.
Međutim, sadašnjim se rješenjem, u pojedinim slučajevima
narušava i dovodi u pitanje okvirni omjer vrijednosti
(1:5, 1:10 i si.). Primjer za to je procijenjena
prosječna vrijednost prvog dobnog razreda za panjače
koja iznosi 50.053,38 kn/ha, a njihova vrijednost općih
koristi je 93.500 kuna/ha, dakle, približno 1:2.


Neproizvodnom i neobraslom šumskom zemljištu
dodijeljena su 2 boda, prema kriteriju utjecaja šuma na
zaštitu i unapređenje okoliša, i sukladno tomu pridružena
novčana protuvrijednost od 17.000 kn/ha. Bodovna
vrijednost za isti kriterij zbrojena je s ostalim procijenjenim
vrijednostima pri vrednovanju obraslog šumskog
zemljišta tj. šuma koje se na njemu nalaze, pa je
na taj način obraslo šumsko zemljište, ne šuma, ostalo
bez bodovne vrijednosti tj. njezine novčane protuvrijednosti.
Konačno, podržavamo stav da se šumsko
zemljište ne utvrđuju opće koristi, nego da se njegova
vrijednost odredi prema prihodnoj vrijednosti.


Načelna primjedba prema utvrđenoj ukupnoj vrijednosti
općekorisnih funkcija šuma proistječe iz nemogućnosti
knjigovodstvenog evidentiranja troškova potrebnih
za tvorbu takvih proizvoda. Međutim, knjigovodstveno
evidentiranje utvrđenih iznosa vrijednosnog
prirasta općekorisnih funkcija šuma, povuklo bi za sobom
pitanja o profitabilnosti i rentabilnosti proizvodnje
u šumarstvu, što mu zasigurno ne bi koristilo sve dok
takve proizvode od šume ne valorizira samo tržište.


2. U godišnjem izvješću o poslovanju J.P. "Hrvatske
šume" za 2002. god. u poglavlju "Gospodarsko vrednovanje
šuma" izvršeno je novčano vrednovanje državnih
šuma. Primijenjena je ista metodologija kao u prethodno
navedenoj studiji, pri čemu je utvrđena uporabna
vrijednost drvne zalihe po metodi sadašnje sječive vrijednosti,
uz nužne prethodno usvojene pretpostavke
(sječa kompletne drvne zalihe, strukturalna podudarnost
etata i zalihe i si.). Ona iznosi 2 736 268 493 € , a vrijednost
sastojina I. dobnog razreda procijenjena metodom
troškova je 1 143 382 452 € . Vrijednost općekorisnih
funkcija šuma, procijenjena prema kombiniranoj metodi
mjerenja, izrađenoj prema modelu vrednovanja
šuma u Baden-Wiirtenbergu (Prpić, B. 1992) iznosi
43 570 770 663 € . Ukupna gospodarska vrijednost dobivena
zbrajanjem tako izračunatih vrijednosti iznosi
47 450 421 608 € prema tečaju 7,547 kn za jedan € .
Omjer ukupne vrijednosti drvne zalihe i općekorisnih
funkcija iznosi 1:11.


Usporedba s ulaznim podacima izračuna u studiji
"Ukupno gospodarsko vrednovanje šuma" iz 2000.
god. ukazuje na smanjenje neplodnih i neobraslih površina
gospodarskih šuma za 11 883 ha i za 33 862 ha,
bez obrazloženih razloga nastale promjene, kao i povećanje
broja bodova tj. njihove novčane protuvrijednosti
po ha i to za šume posebne namjene: od


35.000 kn/ha, za spomenike prirode do 200.000 kn/ha,
za šume namijenjene za odmor i rekreaciju ili prosječno
91.832 kn/ha. Sukladno tome, ukupno povećanje
vrijednosti općekorisnih funkcija šuma iznosi
998.550,000 kn ili 132 310 852 € . Navedena usporedba
ukazuje na moguću subjektivnost i arbitrarnost primjene
metodologije procjene vrijednosti općekorisnih
funkcija šuma kao većega dijela ukupne gospodarske
vrijednosti šuma u Hrvatskoj.
Niti jedan od navedenih izračuna gospodarske vrijednosti
šuma nije uključio vrijednost šumskog zemljišta
koje ima vrijednost, bez obzira što su kupoprodaje
šumskog zemljišta za svrhu šumskobiološke reprodukcije
rijetka pojava. Stav o vrijednosti šumskog zemljišta
načelno proizlazi iz prava da se snagom svojeg vlasništva
nad šumskim zemljištem, kao sredstvom gospodarenja,
ubire od njegova iskorišćavatelja zemljišna
renta, što predstavlja temelj za utvrđivanje njegove vrijednosti.
Realnost takvoga stava ne umanjuju prigovori
daje zemljište nastalo prirodnim putem i daje stečeno
nenovčanim načinom. Načelno bi se vrijednost šumskog
zemljišta za relativna šumska tla mogla izračuna
prema kapitaliziranim prihodima koje tlo "odbacuje
"pod kulturom ili za djelatnost za koju će se koristiti, a
ne pod šumom. Vrijednost apsolutnog šumskih zemljišta
bila bi jednaka kapitaliziranim prihodima koje ono
daje pod šumom. U prihode bi, uz drvnu masu za obraslo
apsolutno šumsko tlo, uračunali i utvrđene vrijednosti
općih koristi koje šuma pruža, uz primjenu difrenciranog
kamatnjaka. Analiza rezultata izračuna vrijednosti
šumskog zemljišta pokazala bi da li je prihodna
vrijednost apsolutnog šumskog zemljišta utvrđena primjenom
šumskog kamatnjaka veća ili manja od prihodne
vrijednosti relativnog šumskog zemljišta, ako se
računa s prihodima od neke druge od šumarstva profitabilnije
djelatnosti (turizam), uz primjenu komercijalnog




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 89     <-- 89 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP
kamatnjaka. Na taj bi se način vjerojatno dokinule, u
stvarnosti nepostojeće terminološke odrednice o apsolutnom
i relativnom šumskom zemljištu.


3. U monografiji "Obična jela u Hrvatskoj", 2001.
god. u poglavlju "Ukupna vrijednost jelovih šuma u
Hrvatskoj" procijenjena je njihova novčana vrijednost.
Za izračun vrijednosti drvne zalihe nisu korištene metode
sadašnje sječive i troškovne vrijednosti, nego je
jednogodišnji bruto domaći proizvod šumarstva, po
odbitku troškova, kapitaliziran kao vječna renta uz kamatnu
stopu jednaku omjeru godišnjeg etata i ukupne
drvne zalihe. Primijenjenim se postupkom zapravo
utvrdila prihodna vrijednost šuma u našoj zemlji i iskazala
kao vrijednost njihove drvne mase kao gospodarskog
potencijala sposobnog da generira utrživ etat.
Prosječni godišnji neto profit šumarstva u iznosu
od 41,25 mil. € uz kamatnjak od 2,4 % daje iznos od
1 650 mil. € . koji je okvalificiran kao gruba procijenjena
vrijednosti ukupne drvne zalihe šuma u Hrvatskoj.
S obzirom da jelove jednodobne i jelovo bukove
preborne šume zauzimaju oko 10 % od ukupno obrasle
šumske površine, proizlazi da neto vrijednost drva
jelovih šuma iznosi oko 165 mil. € ili 1.245 mil. kuna.
Prema rezultatima prvog, navedenog primjera
izračuna, procijenjena sječiva vrijednost drvne zalihe
jednodobnih jelovih šuma iznosi 2.485 mil. kuna, što
prema izračunatoj prihodnoj vrijednosti jelovih šuma
stoji u omjeru prema 1:2. Uzrok nejednakih iznosa procijenjenih
vrijednosti jelovih šuma je, između ostalih i
metodološke naravi, što potvrđuje načelni stav da
svrha procjene uvjetuje primjenu pojedine metode.
Općekorisne funkcije šuma su vrednovane prema dopunjenoj
Metodologiji za utvrđivanje ekoloških i socijalnih
funkcija šuma (Prpić, 1992). Vrijednost
općekorisnih funkcija šuma jelovih i bukovo jelovih
prebornih šuma iznosi 13 758 410 250 € što prema
procijenjenoj vrijednosti drvne zalihe tj. prihodnoj vrijednosti
u iznosu od 165 mil. € stoji u omjeru 83:1.


U navedenoj su studiji kod iskazivanja cjelokupne
vrijednosti jelovih šuma, uz vrijednosti drva uključeni i
prihodi od sporednih šumskih proizvoda, koji su s bankovnim
kamatnjakom od 4 % na god. kapitalizirani u
vječnu rentu kao i svaka od utvrđenih vrijednosti općekorisnih
funkcija šuma. Na taj je način omogućeno
zbrajanje i novčano iskazivanje materijalnih i nematerijalnih
dobrobiti od šuma. Dakle, primijenjena tehnika
vrednovanja uključuje dvije vrijednosti kamatnjaka:
diskontnu stopu jednaku vrijednosti stvarnog prirasta
šume, koja se ima primijeniti za utvrđivanje prihodne
vrijednosti šuma, i prosječnu komercijalnu kamatnu
stopu za utvrđivanje tzv. kapitalne općekorisne vrijednosti
šuma. Njihov zbroj daje ukupnu vrijednost šume.


Primjena različitih vrijednosti kamatnjaka do sada
nije imala potrebnu teorijsku utemeljenost. Taj se stav,


Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688


međutim, odnosio samo na utvrđivanje kapitalne vrijednosti
šuma u vrijeme kada se drvna masa priznavala kao
jedini prihod od šuma. Smatramo da bi, upravo radi vjerodostojnosti
izračuna, danas, kada sve više sazrijeva
svijest o vrijednosti općih koristi od šuma, primjena i
bankovnog kamatnjaka bila potpuno opravdana.


4. U monografiji "Obična bukva u Hrvatskoj",
2003. god. u poglavlju "Vrijednost bukovih šuma" procijenjena
je uporabna vrijednost drvne zalihe primjenom
metode sadašnje sječive vrijednosti, pri čemu su
iskorišteni podaci iz prvog primjera izračuna tj. studije
gospodarskog vrednovanja šuma, a koji se odnose na
bukove šume. Rezultati vrednovanja nisu iskazani u
kunama kao u navedenoj studiji nego u eurima. Upitno
je zašto su prilikom izračuna uzeti "stariji ulazni podaci"
iz 1999. god. i radi čega nisu vrednovanjem obuhvaćene
sastojine I. dobnog razreda, prema, također u
navedenoj studiji primijenjenoj, metodi izračuna njihove
vrijednosti. Na taj je način izvan procjene vrijednosti
"ostalo" 22 469 23 ha bukovih sjemenjača i
463 98 ha bukovih panjača ukupne troškovne vrijednosti
od 275 800 000 € . Vrednovanje općekorisnih funkcija
bukovih šuma obavljeno je prema odredbama
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju
šuma (N.N.121/97). Ukupna je vrijednost
općekorisnih funkcija bukovih šuma na površini od
510 274 ha procijenjena na 10 606 094 637 € ili prosječno
20 785 €/ha. Maksimalan broj bodova za zbroj
ocjena 41, pridružen kategoriji nacionalnih parkova
iznosi 580 000 bodova/ha ili kuna/ha i to jednako za
uredajni razred bukovih sjemenjača i uređajni razred
bukovih panjača. Da li to onda znači da stupanj degradacije
sastojine ne utječe na vrijednost općih koristi
koje ona pruža? U prethodno navedenim studijama
omjer vrijednosti općekorisnih funkcija za sastojine
sjemenjača i panjača po ha iznosio je približno 1:4.
Minimalan broj bodova po ha dodijeljen je uređajnom
razredu bukovih sjemenjača i bukovih panjača u
kategoriji gospodarskih šuma iznosi 154 250 bodova
tj. kuna. Iz rezultata izračuna nije dovoljno jasno koliki
je zbroj ocjena vrednovanih kriterija rezultirao navedenom
novčanom protuvrijednosti. Vrijednost cjelokupne
drvne zalihe bukovih šuma procijenjena je na
650 147 514 € , što prema vrijednosti općekorisnih
funkcija šuma daje omjer 1:16. Ovom, kao ni prethodnom
procjenom vrijednosti šuma nije obuhvaćena vrijednost
šumskog zemljišta.
5. U znanstvenom radu "Vrednovanje metoda za
procjenu vrijednosti šuma" 2000. god., uz teorijsko
razmatranje postojećih metoda za utvrđivanje vrijednosti
šuma predstavljena je i za praksu predložena
kombinirana metoda utvrđivanja ukupne gospodarske
vrijednosti šuma za izabranu Gospodarsku jedinicu.
Izbor metode rada rezultat je stava da važeće metode
nisu dovoljno egzaktne i primjerene izračunu ukupne


ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 90     <-- 90 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA - PRAKTIČNI PRISTUP
vrijednosti šuma. Predloženo je da se različite vrijednosti
šuma, novčano iskazane, zbroje i na taj način rezultiraju
ukupnom vrijednosti šume. Izabrana je metoda
praktično primijenjena za utvrđivanje vrijednosti
Gospodarske jedinice "Gaj" u Upravi šuma Našice.
Vrijednost drvne zalihe sastojina I. dobnog razreda
određena je primjenom troškovne metode. Za izračun
vrijednosti drvne zalihe starijih sastojina korištena je
metoda sadašnje sječive vrijednosti. Procjena vrijednosti
općekorisnih funkcija šuma obavljena je prema
službeno propisanoj metodologiji (Prpić, 1992). S
obzirom da su sve tri navedene metode, prethodno
okvalificirane kao nedovoljno egzaktne za svrhu za
koju su namijenjene, upitno je da li su rezultati polučeni
njihovom primjenom dovoljno egzaktni. Na taj je
način otvoreno pitanje kriterija tj. "mjere" dovoljne
točnosti izračuna vrijednosti šuma koja bi zadovoljila
ciljeve procjene. Ukupna vrijednost drvne zalihe gospodarske
jedinice "Gaj" iznosi 25.562,000 kn, a vrijednost
sastojina I. dobnog razreda procijenjena je na
5.357,267 kn, uz postotak prirasta vrijednosti hrastovih
sastojina od 2,50 %. Primijenjena vrijednost šumskog
kamatnjaka nije rezultat njegova određivanja za konkretne
sastojine, nego prosječna unaprijed utvrđena
vrijednost za pojedine vrste sastojina. S obzirom daje
za vrednovanje većih šumskih kompleksa najveći problem
utvrđivanje odgovarajućega kamatnjaka, realnije
je, a i time prihvatljivije, izračunati visinu šumskog kamatnjaka
za svaki konkretni slučaj procjene troškovne
vrijednosti sastojine. Uz to, obračun njihove vrijednosti
ne može "podnijeti" normativno utvrđene visoke
troškove njihova podizanja uz pretpostavljeni šumski
kamatnjak. Takav stav iznijeli smo i ranije. Izračun vrijednosti
šumskog kamatnjaka prema utvrđenoj vrijednosti
drvne zalihe sastojina hrasta kitnjaka za Gospodarsku
jedinicu "Gaj "i normativno određenim troškovima
podizanja sastojine rezultira postotkom prirasta


Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688


vrijednosti manjim od 0,5 %, za ophodnju od 120 godina,
što naravno nije točno. Prihvaćanje tako izračunatog
kamatnjaka nužno bi otvorilo pitanje opravdanosti
utvrđene dobi ophodnje tj. financijske zrelosti sasto


jine temeljene na maksimalnoj prihodnoj vrijednosti
zemljišta. Izračunom ukupne gospodarske vrijednosti
ove gospodarske jedinice iskazana je i novčana vrijednost
za šumsko zemljište, sporedne šumske proizvode,
lovno gospodarenje, objekte i hidrološka vrijednost.
Zbroju tih vrijednosti pridodana je vrijednost općekorisnih
funkcija šuma, pa je na taj način utvrđena ukupna
gospodarska vrijednost Gospodarske jedinice
"Gaj". Vrijednost šumskog zemljišta izračunata je,
kako je navedeno, prema vrijednosti katastarskog prihoda
u konkretnim prodajama. Konkretnih prodaja državnog
šumskog zemljišta nije bilo, jer su zakonom zabranjene.
Ako je bilo kupoprodaja privatnog šumskog
zemljišta zasigurno nisu obavljene na temelju utvrđenog
katastarskog prihoda. Način utvrđivanja prometne
vrijednosti šumskog zemljišta definiran je odredbama
poglavlja VII Pravilnika o izmjena i dopunama Pravilnika
o uređivanju i šuma (N.N. 121/97), kojima se propisuje
utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena
prava na šumi i šumskom zemljištu. Zbroj evidentiranih
katastarskih prihoda za šume određen pomoću propisanih
iznosa koeficijenata, ne predstavlja vrijednost
šumskog zemljišta nego osnovicu za plaćanje poreza.
Tek bi se kapitalizacijom tako utvrđenog katastarskog
prihoda izračunala katastarska prihodna vrijednost
šumskog zemljišta. Utvrđivanje katastarskog prihoda
za šume ukinuto je odredbama Zakona o državnoj izmjeri
i katastru nekretnina iz 1999.god., a vođenje evidencije
o katastarskom prihodu zaključeno je sa 2001.
god., također prema istom Zakonu. Dakle, utvrđivanje
vrijednosti šumskog zemljišta na temelju katastarskog
prihoda i određivanje njegove prometne vrijednosti
nisu u izravnoj vezi.


OSVRT NA ODREDBE PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
UREĐIVANJU ŠUMA (NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 i NN 55/04)
Overview on provision of book of regulations about the amendments and change
in the book of regulations about setting forest in order
(NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 and NN 55/04)


Poglavlje VII Pravilnika o izmjenama i dopunama
pravilnika o uređivanju šuma (NN 121/97, NN 132/97,
NN 52/01, NN 150/03, NN 194/03 i NN 55/04), u daljem
tekstu Pravilnik, o utvrđivanju naknade za prenesena
i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu,
zapravo predstavlja normativni okvir za praktično postupanje
kod izračuna vrijednosti šuma u Hrvatskoj.
Prema odredbama Pravilnika (NN 150/03, čl. 15) sastojine
za koje se utvrđuje naknada kategoriziraju se u
četiri skupine za razliku od ranijih pet. Kriterij za razvrstavanje
u skupine je dob sastojina. Novim odredba


ma Pravilnika nije određen način utvrđivanja naknade
za novo ustrojene kategorije sastojina (?!). Ako se
predmnijeva primjena, ranijim odredbama Pravilnika
(NN 121/97), propisanog načina utvrđivanja naknade,
upitnim je onda razlog njegove promjene. Ako je tomu,
ipak tako, nejasno je da li se ranijim Pravilnikom
(NN 121/97, čl. 80) definirana peta skupina-panjače i
šikare, sukladno njihovoj dobi svrstava u jednu od
novo ustrojene četiri skupine sastojina, i da li se naknada
za, također od ranije, posebnu skupinu prebornih
sastojina utvrđuje na jednak način, propisan prethod




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 91     <-- 91 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688
nom inačicom Pravilnika (NN 121/97, čl. 81), s obzirom
da se te kategorije sastojina za koje se naknada
utvrđuje izrijekom ne spominju.


Za službenu uporabu kod računanja vrijednosti šuma
propisane su dvije metode za određivanje vrijednosti
drva i jedna metoda za određivanje vrijednosti
općekorisnih funkcija šuma. Za određivanje vrijednosti
plantaža, kultura i mladih sastojina (do 1/2 ophodnje)
kao i srednjodobnih i dozrijevajućih sastojina (od
1/2 ophodnje do dobi ulaska u zadnji dobni razred)
primjenjuju se metode troškovne vrijednosti sastojine.
Za određivanje vrijednosti drvne mase približno zrelih
(od dobi ulaska sastojine u zadnji dobni razred do dobi
ophodnje umanjene za pet godina) i zrelih sastojina (od
dobi ophodnje umanjene za 5 godina do dobi ophodnje)
propisana je metoda sadašnje sječive vrijednosti.


Troškovna se metoda, primjenjuje za dvije skupine
jednodobnih sastojina: plantaže, kulture i mlade sastojine,
kao i za srednjedobne i dozrijevajuće sastojine. Za
prvu se skupinu predmnijeva da obuhvaća umjetno i
prirodno podignute sastojine dobi do 1/2 ophodnje,
zbog toga što je za drugu skupinu izrijekom navedeno
da obuhvaća sastojine od 1/2 ophodnje do dobi ulaska
u zadnji dobni razred planirane ophodnje. Razlog njihova
razdvajanja u dvije skupine i uz metodološki jednaki
pristup izračuna njihove vrijednosti je, i prema ranijim
odredbama Pravilnika (NN 121/97 čl. 81), mogućnost
umanjenja izračunate vrijednosti naknade za
drugu skupinu sastojina, sukladno utvrđenom obrastu.
Obrast sastojina, kao što je poznato, nije strukturalna
značajka samo sastojina starijih od 1/2 ophodnje i zbog
toga smatramo da bi te dvije novoustrojene kategorije
sastojina trebalo objediniti ako se za utvrđivanje vrijednosti
svih sastojina, do dobi ulaska u zadnji dobni
razred, propisuje troškovna metoda. Međutim, njezina
primjena za sastojine starije od 1/3 ophodnje rezultira
nerealno visokim vrijednostima sastojina, kao i činjenicom
da su najvrjednije sastojine one koje imaju najveće
troškove podizanja, što naravno nije točno. Zbog
toga predlažemo da se za sastojine dobi od 1/3 do 2/3
ophodnje primjeni metoda prihodne tj. očekivane vrijednosti
sastojine, temeljena na pretpostavci daje vrijednost
sastojina jednaka zbroju svih prihoda koji se do
kraja ophodnje sastojine mogu očekivati, diskontiranih
na dob sastojine čija se vrijednost utvrđuje, umanjenih
za zbroj očekivanih rashoda do kraja ophodnje, također
radi mogućnosti usporedbe, diskontiranih na dob konkretne
sastojine. Temeljni preduvjet za primjenu propisane
troškovne metode za određene skupine sastojina,
kao i predložene metode očekivane vrijednosti sastojina
je utvrđivanje točnog iznosa šumskog kamatnjaka.
Zbog toga podržavamo, ranijim odredbama Pravilnika
(NN 121/97, čl. 81) propisan način određivanja postotka
prirasta vrijednosti za svaku konkretnu sastojinu, uz
isključivanje uporabe ranijim propisima utvrđenih pro


sječnih vrijednosti šumskog kamatnjaka za pojedine
vrste drveća. Sastojine niske vrijednosti drvne mase i
visokih troškova podizanja imat će negativne postotke
prirasta vrijednosti. Negativni iznosi postotka prirasta
uzrokuju negativne vrijednosti sastojina, što je ekonomski
apsurd, pa se kao takve ne mogu prihvatiti.
Jedno od mogućih loših rješenja je promjenama Pravilnika
(NN 150/03) konačno eliminirani postupak utvrđivanja
naknade vrijednosti za sastojine panjača i šikara
za koje se, također, radi njihove loše kvalitete utvrđivao
najčešće negativan postotak prirasta vrijednosti.
Na taj je način, nakon gotovo četrdeset godina, (Pravilnik
za utvrđivanje vrijednosti šuma 1965. god.) otklonjeno
imaginarno rješenje iz Metodologije Instituta za
istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji iz Beograda,
da se za takve sastojine predvidi potrebna investicija
do po mogućnosti njihova normalnog izgleda, a time
i pozitivne vrijednosti, nakon čega bi se umanjio ranije
planirani iznos melioracijske investicije. Drugo rješenje
za utvrđivanje njihove vrijednosti uključuje primjenu
induktivne metode, tako da se vrijednost njihovih
drvnih zaliha utvrdi zbrajanjem minimalnih šumskih
taksa tj. cijena na panju, određenih dijeljenjem ukupnih
troškova biološke reprodukcije s utvrđenom drvnom
zalihom. Taj prijedlog rezultat je realističnog stava
da konkretna sastojina ne može vrijediti manje nego
što vrijedi njezina drvna zaliha. Međutim, time se potpuno
isključuje utjecaj tržišta. Rješenje za koje se zalažemo
je da se sastojine negativne vrijednosti drva
učine pozitivnim, ne s investicijama koje će ih kratkoročno
učiniti još negativnijim, nego sa zasigurno visokom
vrijednošću općih koristi koje imaju Na taj bi se
način nužni troškovi njihove biološke melioracije pokrivali
prihodima od općekorisnih funkcija šuma.


Za procjenu vrijednosti naknade za sastojine dobi
preko 2/3 ophodnje metoda sadašnje sječive vrijednosti
daje najbolje rezultate. Primjena te metode propisana
je za dvije skupine sastojina: približno zrele i zrele koje
su prema ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97,
čl. 80) bile objedinjene. S obzirom da niti među njima
ne postoje metodološke razlike u načinu obračuna njihove
vrijednosti nejasnim ostaju razlozi njihova razdvajanja
u zasebne skupine sastojina za koje se naknada
utvrđuje.


Najveće promjene Pravilnika (NN 150/03, čl. 17 i
NN 55/04) provedene su odredbama kojima se propisuje
utvrđivanje naknade za šumsko zemljište. Zadržana
je odredba prema kojoj je naknada za šumsko zemljište
jednaka prometnoj vrijednosti zemljišta za dotičnu
nekretninu. Promjenama Pravilnika (NN 150/03,
čl. 17, NN 194/03, čl. 1 i NN 55/04, čl. 1) "dotična nekretnina"
pozicionirana je unutar ili izvan građevinskog
područja i sukladno tomu propisan je način utvrđivanja
njezine prometne vrijednosti. Smatramo da su
ove promjene formalne, a ne sadržajne naravi, zbog




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 92     <-- 92 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP
toga stoje prometna vrijednost rezultat i posljedica odnosa
na tržištu tj. ponude i potražnje za zemljištem.
Naime, kriterije za valoriziranje zemljišta utvrđuje tržište,
a pozicija zemljišta je samo jedan od njih. U prometnoj
vrijednosti zemljišta već je uključen čimbenik
njegove zemljopisne određenosti. Porezni uredi su i do
sada dostavljali prometne vrijednosti šumskog zemljišta,
bez obzira na njegovu poziciju. U načelnom smislu,
za prometnu je vrijednost sasvim irelevantno gdje
se predmet procjene nalazi. Konačno, prometnu vrijednost
zemljišta ne određuje njegova administrativno
utvrđena namjena, nego tržište. Odredbom Pravilnika
(NN 55/04, čl. 1), propisane su minimalne prometne
(!!) vrijednosti šumskog zemljišta izvan građevnog područja
od 4 kn/m2 tj. 40.000 kn/ha. Uz administrativno,
nedovoljno su jasni ostali kriteriji za određivanje navedene
vrijednosti, kao i to za koga je propisana tj. tko
i kada je ima primijeniti.


Poseban je i za šumarstvo važniji problem da cijene
šumskog zemljišta, arbitrarno, bez za to propisane precizne
metodologije, određuje Ministarstvo financija tj.
njegovi područni uredi i ispostave. U prilog tome ide i
činjenica da realne osnovice za određivanje prometne
vrijednosti šumskog zemljišta nema, jer se njime ne
prometuje, kupoprodaje su rijetke i podaci o tom nedostatni
da bi se moglo govoriti o tržištu. Ako se to i događa,
najčešće se, radi plaćanja što nižih državnih pristojbi
(poreza) nastoji prikazati niska prometna vrijednost.
Sve to upućuje na zaključak o nepouzdanosti podataka
o prometu šumskim zemljištem koji ne mogu
poslužiti kao osnovica za utvrđivanje njegove prometne
vrijednosti.


Suvremena shvaćanja djelatnosti šumarstva kao infrastrukture
i potrebe zaštite šumskog zemljišta kao temeljnog
resursa održanja te infrastrukture, nameću potrebu
ubrzanog traženja prikladnih teorijskih i praktičnih
rješenja za utvrđivanje vrijednosti šumskog zemljišta
koje trebaju doći iz šumarske struke. Razlog tomu je
već sada prisutna, a u budućnosti zasigurno rastuća, razumljiva
potreba i zahtjev za zemljištem i prostorom
općenito. Smanjenje šumskih površina već se može
okvalificirati trendom, koje dovodi u pitanje osnovna
načela potrajnosti gospodarenja šumama. Rješenje pitanja
izračuna vrijednosti šumskog zemljišta treba biti sukladno
tržišnim načelima za utvrđivanje naknade za
šumsko zemljište koje se izdvaja iz šumskogospodarskog
područja. Za utvrđivanje vrijednosti šumskog
zemljišta koje "ostaje" unutar šumskogospodarskog područja
za svrhu šumskobiološke reprodukcije, potrebno
je primijeniti postavke škole čiste zemljišne rente o
utvrđivanju njegove prihodne vrijednosti, tako da se u
prihode za obraslo šumsko zemljište pored vrijednosti
drva ubroji i vrijednost prihoda općih koristi od šuma.
Time bi se utvrdile pozitivne prihodne vrijednosti šumskog
zemljišta i za sastojine niske vrijednosti drva, što


Šumarski list br. 11 -12, CXXVIII (2004), 679-688


je sukladno predloženom rješenju za utvrđivanje njihove
vrijednosti. Za utvrđivanje vrijednosti neobraslog
šumskog zemljišta potrebno je izvršiti usporedbu s poljoprivrednim
zemljištem, uz smanjenje vrijednosti za
troškove potrebne za njegovu prilagodbu za poljoprivredne
svrhe. Na taj bi se način utvrđena ukupna vrijednost
šumskog zemljišta, zajedno sa vrijednošću šuma trebala
uvesti u temeljni kapital kao dugotrajna materijalna
imovina poduzeća za šume. Periodične promjene njihove
vrijednosti koje bi se bilančno pratile i vrijednosno
usklađivale s promjenama na tržištu, bile bi najbolji pokazatelj
djelotvornosti gospodarenja.


Pravilnikom (NN 150/03, čl. 17) propisane su promjene
načina obračuna naknade za služnost na šumskom
zemljištu. Taje naknada jednaka prometnoj vrijednosti
šumskog zemljišta umanjenoj sukladno trima,
ranije definiranim kategorijama šumskog zemljišta
(obraslo, neobraslo i neplodno). Tako utvrđena vrijednost
ponovno se (!!) umanjuje sukladno postotnom iznosu
jednakom broju godina na koji se služnost odnosi.
To pojednostavljeno znači da veći broj godina služnosti
znači i veći "popust" na utvrđenu prometnu vrijednost
zemljišta. Uz ranije iznesene primjedbe na način
utvrđivanja prometne vrijednosti zemljišta, to teorijski
i praktički znači da se, uz dugogodišnji ugovor o služnosti,
šumsko zemljište daje po iznimno niskoj cijeni.
Dokaz tomu su, prema propisanoj minimalnoj prometnoj
vrijednosti šumskog zemljišta od 4 kn/m2 izračunati
iznosi: 467 kn/god/ha za 30-godišnju služnost na
obraslom šumskom zemljištu; 186 kn/god/ha, za neobraslo
i 47 kn/god/ha, za neplodno šumsko zemljište,
za jednako razdoblje osnovane služnosti. Niti novim, a
niti starijim odredbama Pravilnika, kod utvrđivanja
naknade za služnost na šumskom zemljištu nije uvaženo
osnovno načelo kod osnutka služnosti, a to je da će
ovlaštenik biti u cijelosti obeštećen samo ako mu se za
služnošću opterećeni tj. ustupljeni dio šume i šumskog
zemljišta utvrdi naknada jednaka prihodu koji je od
ustupljenog dijela šume do tada imao. To teorijski znači
daje kriterij za određivanje naknade za služnost vrijednost
prihoda od šumskog zemljišta, a ne sama njegova
vrijednost. To praktički znači da bi se izračunom
moglo utvrditi uz koje bi se prometne vrijednosti šumskog
zemljišta isplatilo na njemu osnovati služnost, da
bi se tako ostvarenim prihodom, za obraslo šumsko
zemljište kompenzirao mogući prihod od drva i općih
koristi koje šuma pruža. Za neobraslo šumsko zemljište
kao prihod treba obračunati zakupninu koja bi se izračunala
kapitalizacijom prometne vrijednosti sličnog
poljoprivrednog zemljišta, umanjenoj za troškove njegove
prilagodbe za poljoprivredne svrhe, s komercijalnim
kamatnjakom. Uz to, potrebno je i za obraslo i za
neobraslo šumsko zemljište osigurati da se, istekom
vremenskoga razdoblja za koji je služnost osnovana,
ne smije smanjiti zatečena plodnost zemljišta. Polaga




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 93     <-- 93 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA PRAKTIČNI PRISTUP
nje određenog iznosa jamčevine do isteka služnosti bio
bi primjeren instrument osiguranja.


Utvrđivanje smanjenih vrijednosti općekorisnih funkcija
šuma, prema izmijenjenim odredbama Pravilnika
(NN 55/04, čl. 3) u nesuglasju je s pretpostavkom iz prvoga
navedenoga primjera izračuna vrijednosti šuma,
da je 50 godina minimalno razdoblje za obnovu uništenih
općekorisnih funkcija šuma. Uništenih, a ne smanjenih,
stoga što izmijenjene odredbe kojima se to propisuje
govore o novopodignutim (ne starim i oštećenim) sastojinama,
nakon obavljenog zahvata u šumi. Takvim su
zahvatom stara sastojina, kao i opće koristi koje je pružala
uništeni, a ne oštećeni. Pojmovna izmiješanost najočitija
je u odredbi o jednakoj vrijednosti općekorisnih
funkcija novopodignute šume i troškova podizanja novopodignute
šume do 5. godine starosti. Na taj su način
teško novčano iskazive vrijednosti općih koristi od
šuma, izjednačene s egzaktno novčano iskazivim vrijednostima
dijela troškova biološke reprodukcije, za što
nema teorijskog ni praktičnog opravdanja.


Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma u Pravilniku
(NN 121/97) obavljeno je prema kombiniranom


ZAKLJUČAK


Pri procjenama vrijednosti šuma kod nas se, na temelju
potrajnog gospodarenja, računa s beskonačnom
rentom takovih godišnjih prihoda od drva koji se, uz
izvjesnu kamatnu stopu, kapitaliziraju na jednu godinu.
Tehnike vrednovanja utemeljene na prethodnom načelu,
kao i prijedlozi za njihovo poboljšanje, omogućuju uvid
u novčano iskazive vrijednosti temeljnih šumskih resursa.
Smatramo da će to i u budućnosti biti osnovicom za
vođenje gospodarske politike u šumarstvu. O tome svjedoče
i međunarodnim računovodstvenim standardom
propisane metode za utvrđivanje vrijednosti biološke
imovine (šuma i šumskog zemljišta), kao i načini njezina
bilanciranja. Međutim, vrlo je teško izračunati vrijednost
šuma kada se radi o šumskim proizvodima, koji
još uvijek nemaju tržišnu vrijednost. Usluge općekoris


Črnj ar, M., 2002: Ekonomika i politika zaštite okoliša,
Sveučilište u Rijeci, Rijeka.
Figurić, M., 1996: U vod u ekonomiku šumskih re


sursa, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu,


Zagreb.
Goods te in, S. E., 2003: Ekonomika i okoliš, Mate,
Zagreb.


Jurjević, P., S. Posavec, 2003: Vrijednost bukovih
šuma u Hrvatskoj, Monografija "Obična
bukva u Hrvatskoj", str. 769-775, Zagreb.


Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688


višekriterijskom modelu (Prpić, 1992). Načelna primjedba
primijenjenoj metodologiji odnosi se na visok
stupanj arbitrarnosti, preveliku subjektivnost koja ulazi
u fazu osobne procjene. (Sabadi, 1986, Figurić,
1996). Nedovoljno je pojašnjen način određivanja jedinične
bodovne vrijednosti za utvrđene raspone ocjena
vrednovanih kriterija. Također stoji činjenica da je
zbrajanje novčanih i nenovčanih vrijednosti šuma dopušteno
samo iznimno u kratkom razdoblju, kao i to da
je za obračun naknade za uništene i smanjene vrijednosti
općekorisnih funkcija šuma nužno da se njihove
vrijednosti knjigovodstveno evidentiraju, što još uvijek
nije realno očekivati, sve dok ih tržište kod nas ne prihvati,
a tada će se njihova vrijednost vjerojatno utvrđivati
suvremenim ekonomsko okolišnim metodama, sukladno
utvrđivanju ukupne vrijednosti okolišnog kapitala.
Dok se to ne dogodi, službeno propisana metodologija
određivanja vrijednosti općih koristi od šuma,
kao prijelazno rješenje, ima svoju punu opravdanost.


- Conclusion
nih funkcija šuma još uvijek su mjerljive samo posredno
radi teškoća pri utvrđivanja omjera troškova proizvodnje
drva i općih dobrobiti od šuma u ukupnim troškovima
biološke reprodukcije u šumarstvu. Nesporna je i
svakim danom sve prihvaćenija činjenica da vrijednost
općekorisnih funkcija šuma prema vrijednosti drva i
ostalih tržišno mjerljivih proizvoda šume, stalno raste.
Za očekivati je da će ove proizvode u skoroj budućnosti
prihvatiti tržište, a suvremenim će se ekonomsko-okolišnim
metodama njihova vrijednost novčano iskazati.
Infrastrukturno značenje šumarstva nameće potrebu prihvaćanja
novih, ali i predlaganje vlastitih metoda za
utvrđivanje ukupnih vrijednosti šuma, ne samo kao prirodnog
dobra nego, ponajproje, kao predmeta gospodarenje
šumarstva.


- References
Kesterčanek, F., 1882: Osnovi nauke o računanju


vrijednosti šuma, Tiskara Narodnih Novinah,


Zagreb.


Kralj ić, B., 1989: Ekonomska istraživanja u šumar


stvu, Informator. Zagreb.


Kraljić,B., 1991: Računanje vrijednosti šuma i šum


ska statika, Vlastita naklada, Zagreb.


Kraljić , B., 1991 istraživanje ekonomskih elemena


ta lovstva i lovnog gospodarenja, IBP August


Šenoa, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 94     <-- 94 -->        PDF

G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 679-688
Kral j ić , B., 1992: Daljnja ekonomska istraživanja u Sabadi , R., 1992: Ekonomika šumarstva, Školska
šumarstvu, lovstvu i primarnoj preradi drva, knjiga, Zagreb.
Vlastita naklada, Zagreb.


Sabadi , R., 1997: Vrednovanje šuma u njihovoj
Marinović , M. 1949: Ekonomika šumarstva, Šuukupnosti,
Hrvatske šume, Zagreb.


marski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Škripta -Sabadi, R., B. Prpić, H. Jakovac, 2001: Ukupna
litografirano, Zagreb. vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj, Monografi


Matić, S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer, ja "Obična jela u Hrvatskoj", str. 792-826,
danas, sutra, Glasnik za šumske pokuse 26, str. Zagreb.
33-56, Zagreb.


Sabadi , R., 2003: Njemačko šumarstvo 2002/2003.
Matić, S., B. Prpić, 1997: Program njege, obnove i godine, Šumarski list, str. 483-500, Zagreb.
održavanja, te ekološke i socijalne funkcije


*** 1993: Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Utvrđipark-
šuma na području grada Zagreba, Šumarvanje
vrijednosti podizanja sastojina metodom
ski list 5-6, str. 225-242, Zagreb.


troškova (po ha) (c), Zagreb.


Nenadić , Gj., 1922: Računanje vrijednosti šuma i *** 1994; Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Metošumska
statika, Hrvatsko šumarsko društvo, Zadologija
utvrđivanja naknada za oduzeta i ogragreb.


ničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljiP
o t o č i ć, Z., 1977: Ekonomika šumske privrede, Svešta,
Zagreb.
učilište u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek.


*** 2000: Direkcija J.P.,"Hrvatske šume" p.o., : GosPrpić
, B., 1992: O vrijednosti općekorisnih funkcija podarsko vrednovanje šuma., Zagreb.


šume, Šumarski list, str. 301-311, Zagreb. *** 2003: Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Gospo


Prpić , B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost darsko vrednovanje šuma., Godišnje izvješće za
šuma u Hrvatskoj, Monografija "Šume u Hrvat2002.,
79-83, Zagreb.
skoj", str. 237-256, Zagreb.


*** 1997, 1997, 2003, 2003, 2004: Ministarstvo poljoSabadi
, R., 1986: Ekonomika šumarstva., Sveučiliprivrede
i šumarstva: Pravilnik o izmjenama i došte
u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. punama Pravilnika o uređivanju šuma. Zagreb.


SUMMARY: Evaluations of forests is the essential part the economy of forest
resources. Practically, the calculations treatment of forests value, mainly
has been regulated by legal provisions. Because of the distinctiveness of
forestry; prolonged periods of production, unsure development price in the
market woods, calculations have been burduned with uncertainty. Next to the
usual exact economic value parameter who have been used in evulation, is
necessary, because of the production of general benefits to bring into account
descriptive (attributive) parameter. Traditional methods of valuations express
the money value tangible fixed assets i. e. wooden supplies and forest estate
as basic resources of forestry. Contemporary, on the other hand, methods with
less or more succes, try to valorize and financially express ecologically and
social effects and welfare from the forest. Regardless of a chose and applied
method, for the accurate evaluation of forest is necessary that every objects
evaluation, as the individualized object counts as well, that the evaluation is
performed by the experienced, educated, and well trained personnel.


In this paper are quoted concrete examples calculated forests values
emerged in the period 2000—2003 , who carries off on the valuation of state
forests. Through examples they have been analyzed by the most important
aspects of the applied technique of forests valuations and have been given
suggestions for their improvement. Besides, the review of actual methods has
been displayed for the establishing the value of forests in Croatia, as well as
their legal-normative framework.


Key words: forest value, valuated methods, wooden supply, forest
estate, welfare functions, forest interest rate, bank interest rate, excange value.