DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 65 <-- 65 --> PDF |
T. I´»ršinsky. A.P.B. Krpan. I. Slankic: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 655-669 Uzimanje uzoraka tla u nenarušenom i narušenom stanju (za određivanje mehaničkoga sastava tla) provedeno je u skladu s priručnikom za ispitivanje zemljišta "Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta" (Anon. 1971). Iz uzoraka nenarušenoga tla (Kopeckijevih valjaka) utvrđena su sljedeća vodno-fizička svojstava tla: => prirodna gustoća tla, => gustoća čvrste faze tla, => trenutna mokrina tla, => retencijski kapacitet tla za vodu (količina vode koju tlo može primiti, a da se ona ne cijedi - sve mikro pore ispunjene vodom, a makropore zrakom), => porozitet, => kapacitet tla za zrak. Analize uzoraka tla provedene su u pedološkom laboratoriju Šumarskoga fakulteta Zagreb, prema priručniku za pedološka istraživanja (S k o r i ć 1982). Konusni je indeks (otpor tla na prodiranje) mjeren ručnim penetrometrom (Eijkelkamp - Hand penetrometer for top layers, type IB) promjera osnovice od 5,6 mm {A = 0,25 mm2) i vršnoga kuta od 30°. Prema načinu utiskivanja i zapisa mjernih podataka pripada grupi WES penetrometara (ručno utiskivanje s mehaničkim indikatorom). Izmjerena vrijednost (mjerni rezultat), ovakvih tipova penetrometara odnosi se na najveći otpor pri prodiranju konusa do dubine mjerenja (15 cm). Mjerno područje ovog penetrometra u rasponu je od 0 do 4000 kPa, s točnošću očitanja mjernog rezultata od 40 kPa. Otpor tla na smicanje (smična čvrstoća) mjerena je krilnom sondom {Eijkelkamp — Field inspection Vane tester). Krila sonde dimenzija su 16 mm 32 mm, a mjerno područje ovog instrumenta je u rasponu od 0 do 260 kPa s točnošću očitanja mjernog rezultata od 4 kPa. Mjerni rezultat ovog instrumenta odnosi se na otpor pri smicanju tla u trenutku nastanka loma. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research Zbog raznorodnosti i raznovrsnosti posljedica strojne sječe i izradbe drva harvesterom, rezultati istraživanja razdvojeni su u dva potpoglavlja, i to: Oštećivanje dubećih stabala i Oštećivanje šumskog tla pri kretanju harvestera. 3.1 Oštećivanje dubećih stabala - Standing trees damages Struktura oštećenja stabala u sječini prikazana je na slici 4. Ukupno je oštećeno 441 stablo ili 29,5 « 30 stabala/ ha. Od ukupno oštećenih stablala, 63 % otpada na oštećena dubeća stabla (18,6 stabala/ha). Na stabla nepovratno izgubljena za daljnje gospodarenje (163 addstabla) otpada 37 % ili 10,9 stabala/ha. U strukturi naknadno posječenih stabala, na stabla posječena radi prolaska harvestera otpada 6,7 stabala/ha (1,06 m3/ha), odnosno na prelomljena i izvaljena stabla 4,2 stabla/ha (0,45 m3/ha). Lomove i izvale stabala najčešće je prouzročio pad drugog stabla pri obaranju (54 puta ili 86 %). U 6 slučajeva uzrok je bio udarac šasijom harvestera (10 %), a u 3 navrata (5 %) lom je prouzročen udarcem sječne glave. Ukupno oštećivanje sastojine pri mehaniziranoj sječi i izradbi drva harvesterom, iskazano postotkom oštećenih stabala u odnosu na broj preostalih stabala nakon sječe, iznosi 7,5 % (449 stabala/ha prije sječe, doznaka 50 stabala/ha). Isključivanjem stabala ispod taksacijske granice od 10 cm (debljinski razred 7,5 cm) oštećenje sastojine pada na 6,4 % od preostalih stabala u sastojini. Usporedbe radi, Martinić (1991) istražujući u prorednim sastojinama oštećenja pri sječi i izradbi drva ručno-strojnim radom motornom pilom utvrđuje stupanj oštećenja u iznosu od 8,2 % od preostaloga broja stabala. Propisi u SAD-u kao prihvatljivu razinu ošte ćenja sastojina pri šumskim radovima, određuju u raspon od 3 % do 5 % stabala preostalih nakon sječe, ovisno o ovlastima pojedinih inspektora (Han i Kellogg 2000A). Kosir (2002) i Siren (2001) navode da su štete kod pridobivanja drva sustavom harvester forvarder u granicama do 5 % preostaloga broja stabala po završetku eksploatacije sječne jedinice prihvatljive. Na ukupno 278 oštećenih dubećih stabala zabilježeno je 317 pojedinačnih ozljeda ili prosječno 1,1 ozljeda po stablu. Analiza strukturnih obilježja oštećenih dubećih stabala prikazana je na slici 5. Prema slici 5A najučestalije su ozljede debla (140 ozljeda) i krošnje (127 ozljeda), dok su pridanak (36 ozljeda) i korijen stabla (14 ozljeda) znatno manje ozljedi vani. Izvor oštećenja važan je podatak u svrhu uklanjanja uzroka ozljeđivanja (slika 5B). Najčešći uzrok oštećenja dubećih stabala je udarac drugog stabla pri obaranju (86 %). Udarac šasijom harvestera tijekom rada prouzročio je 10 % ozljeda, odnosno udarac sječnom glavom 4 % ozljeda. Oštećenja dubećih stabala raščlanjena su glede vrste oštećenja, i to: oštećenje krošnje na polomljene grane i polomljenu krošnju, odnosno oštećenja korijena, pridanka i debla na nagnječenu i oguljenu koru |