DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 62     <-- 62 -->        PDF

T. PorSinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 11-12. CXXV1II (2004), 655-669
se poduzimaju u svrhu smanjenja oštećenja (Abeels
1994, Gonna 1994, Kosir 1994, VVasterlund
1994, Ward i Lyons 2001, Ward i dr. 2003). Autori
koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su
da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih radova
bez oštećivanja okoliša unatoč svim mjerama zaštite
(Martinić 2000).


Obujam oštećenja u uskoj je vezi s radnim sredstvima
(strojevi i oprema), kakvoćom organizacije rada,
pogodnošću radnih metoda u konkretnim terenskim
uvjetima te kakvoćom radne tehnike izvoditelja šumskih
radova (S p i n e 11 i 1994). Poznato je da kod privlačenja
drva obujam oštećivanja raste s porastom dimenzija
i snage strojeva, stupnjem mehaniziranosti
rada i duljinama privlačenih sortimenata (Martinić
1993). Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju
manja oštećivanja sastojine.


Od svih strojeva kojima se mehaniziraju radovi u
šumarstvu, vozila u stalnom dodiru s tlom uzrokuju
najveća oštećenja (Wasterlund 2002, 2003). Posljedice
kretanja vozila po sastojini očituju se u dva osnovna
slučaja:


=> gaženje tla, određeno kao omjer ploštine tla po kojoj
se kretalo vozilo i ukupne ploštine sastojine,
=> sabijanje tla, određeno kao njegova obujmena de


formacija.


Osim uobičajenog sabijanja tla prolaskom vozila
šumskom površinom nastaju i druga djelovanja: premještanje
horizonata tla, utjecaj na eroziju te oštećenje stabala
i pomlatka. Na gaženje se tla, osim nekim značajkama
vozila, najviše može utjecati pripremom rada i
drugim organizacijskim mjerama (Krpan i dr. 1993).
Abeels (1989) navodi da odlučujući utjecaj na sabijanje
tla imaju značajke vozila (ukupna težina i njen raspored
po mostovima, broj osovina, broj i dimenzije
guma, korištenje lanaca, odnosno gusjenica, vrsta prijenosa
snage, način upravljanja) i stanje tla (vrsta tla, mehanički
sastav, trenutna mokrina). F r o e 1 i c h (1989) iznosi
činjenicu daje o oštećivanju tla prolaskom vozila
napisano mnogo radova, ali da se u manjem broju njih
proučava utjecaj stupnja oštećivanja na razvoj biljaka.
Isti autor smatra da su osnovna pitanja koja treba proučavati
u svrhu istraživanja utjecaja vozila na tlo:
=> kod koje razine oštećenja dolazi do smanjenja pri


rasta drveća?
=> koje se promjene događaju u nekome tlu određene
mokrine pri prolasku određenoga vozila?
=> koje sve mogućnosti postoje za povećanje proizvodnosti
oštećenoga tla?
=» koje su značajke vozila najvažnije za oštećivanje


tla, te kako treba konstruirati šumsko vozilo da bi se


smanjilo to oštećenje?
=> postoje li, i koji su to otpori izmjenama postojećih
metoda i strategije u iskorištavanju šuma u svrhu
smanjivanja oštećivanja tla?


=> kolike su gospodarske posljedice oštećivanja?
On dalje navodi da postoje pokušaji kvantificiranja
graničnoga oštećivanja tla, kakav je primjerice prijedlog
USDA Forest Service-a, kojim se kao granično sabijanje
tla smatra smanjenje ukupnoga prostora pora za 10 %.
Time se omogućuje veće sabijanje lakših vrsta tala. Na
kraju Froelich u istome radu iznosi´ sljedeće zaključke:
=> rast sadnica razmjerno se smanjuje s povećanjem
gustoće tla,
=> smanjenje obujamnoga prirasta (od 6 % do 15%)
veće je nego visinskog kod mlađih stabala,
=> u proredama je smanjenje prirasta proporcinalno
dubini kolotraga, ploštini gaženja i povećanju gustoće
tla,
=> smanjenje prirasta temeljnice stabala može iznositi
od 5 % do 13 % ovisno o intenzitetu sabijanja,
=> prirodni oporavak tla i povratak u stanje prije sabi


janja traje između 20 i 50 godina.


Iz navedenih se zaključaka vidi da obujamna deformacija
tla, nastala povećanjem gustoće tla sabijanjem,
dakle značajno utječe na rast biljaka. Postoje različiti
načini mjerenja sabijenosti tla, od kojih su najčešći: promjene
gustoće tla, poroznosti, kapaciteta tla za vodu i za
zrak, mjerenje konusnoga indeksa, smične čvrstoće i dr.
(Hildebrand 1994, Horvat 1994, Horvat 1996,
Saarilahti 2002, Warkotch i dr. 1994).


Većina istraživača misli da je broj mehanički oštećenih
stabala dobar pokazatelj ukupnog oštećenja sastojine
(Martinić 1991, Siren 2001, Tomanić i
dr. 1989). Takve se štete mogu razmjerno jednostavno i
točno odrediti. Isto tako su i posljedice poznatije (smanjenje
prirasta, pad vrijednosti obloga drva, sušenje
stabala) u odnosu na one pri oštećivanju pomlatka i tla
kretanjem vozila.


Pri utvrđivanju obujma oštećivanja sastojine uporabom
mehanizacije, najčešće se postavljaju sljedeći
ciljevi:
=> utvrditi ukupno oštećivanje sastojine iskazano pos


totkom oštećenih stabala u odnosu na broj preosta


lih stabala nakon sječe,
=> analizirati strukturna obilježja nastalih oštećenja,
=> uočiti radnje i postupke koji uzrokuju oštećivanje,
=> ocijeniti primjerenost radne metode i uporabljenih


radnih sredstava s obzirom na veličinu i strukturu


oštećivanja.


Zbog porasta intresa za mehaniziranu sječu, u Hrvatskoj
su tijekom 2002., provedena eksperimentalna
istraživanja djelotvornosti strojne sječe i izrade u sastojinama
tvrdih i mekih listača (Krpan iPorsinsky
2002B). U ovome su radu proučavane posljedice strojne
sječe i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom
Timberjack 1270B, pri proredi prirodne mješovite sastojine
tvrdih listača na području Uprave šuma podružnice
Bjelovar.