DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 61 <-- 61 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 655-669 UDK 630* 363 (001) DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA TVRDIH I MEKIH LISTAČA - 4. DIO: OKOLIŠNA POGODNOST STROJNE SJEČE U PRIRODNIM SASTOJINAMA EFFICIENCY OF MECHANICAL FELLING AND PROCESSING IN SOFT AND HARDWOOD BROADLEAVED STANDS - PART 4: ENVIRONMENTAL SUITABILITY OF MECHANICAL FELLING IN NATURAL STANDS Tomislav PORSINSKY, Ante P. B. KRPAN, Igor STANKIĆ* SAŽETAK: Rad prikazuje posijedičnosti strojne sječe i izradbe drva pri proredi prirodne mješovite sastojine hrasta hitnjaka, obične bukve i običnoga graba jednozahvatnim harvesterom. Istraživanje posljedica strojne sječe i izradbe drva obuhvatilo je oštećenje dubećih stabala te promjene nekih fizikalnih svojstava tla uslijed sabijanja tla jednokratnim prolaskom harvestera. Istraživanje oštećenja dubećih stabala tvrdih listača harvesterom Timber- jack 1270B provedeno je u sječini starosti 80 godina, s drvnom zalihom od 323 m3/ha i temeljnicom 24,4 m2/ha uz 449 stabla/ha. Sječna gustoća prorede iznosila je 36,2 m3/ha (50 stabala/ha). Sječina nije bila sekundarno otvorena usporednim vlakama tipičnim za rad harvestera, niti je u tom smjeru provedena doznaka stabala. Stoga se harvester do doznačenih stabala kretao po sječini. Istraživanjem je utvrđeno oštećivanje sastojine s analizom strukturnih obilježja nastalih oštećenja. Uočene su radnje i postupci koji uzrokuju oštećivanje stabala te je provedena ocjena primjerenosti strojne sječe i izradbe drva harvesterom u navedenoj sastojini s obzirom na veličinu i strukturu oštećivanja. Pri sječi i izradbi drva harvesterom ukupno je oštećeno 29,5 stabala/ ha, što u odnosu na broj preostalih stabala nakon sječe iznosi 6,4 %. Oštećeno je 18,6 dubećih stabala/ha, a 10,9 nedoznačenih stabala/ha posječeno je radi preloma, izvala, odnosno prolaska harvestera. Promjene nekih fizikalnih svojstava tla uslijed jednokratnog prolaska harvestera u odnosu na neizgaženo tlo, istražene su mjerenjem konusnoga indeksa tla mehaničkim penetrometrom, otpora tla na smicanje krilnom sondom te laboratorijskom analizom vodno-fizičkih svojstava uzoraka tla (Kopeckijevi valjci). Testiranjem dobivenih rezultata značajki tla koje ukazuju na sabijenost, nisu utvrđene statistički značajne razlike ni kod jednog od praćenih parametra. Ključne riječi: proreda sastojina tvrdih listača, harvester, oštećivanje stabala i tla 1. UVOD I PROBLEM ISTRAŽIVANJA - Introduction and problem of research Pridobivanje drva prate rizici oštećenja šumskog zacije u mladim sastojinama, gdje se, više nego u stari ekosustava. Najkritičnijim se drže oštećenja od mehani-jim sastojinama, utječe na njihov daljnji razvoj, potrajnost prihoda i potrajnost ukupnih ekoloških funkcija šume (Wasteriund 1996). Mr. se. Tomislav Porsinsky, prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, Igor Stankić, dipl. ing., Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski Negativni su ekološki učinci zbog oštećivanja sasfakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb tojina uporabom strojeva pri šumskim radovima predporsinsky @ hrast, sumfak.hr met mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih ante.krpan@hrast.sumfak.hr stankic@hrast.sumfak.hr ocjenjivanja. Isto su tako različita mišljenja i mjere koje |