DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 649-654 unutarpopulacijsku heterozigotnost imala je populacija ma, što se može vidjeti iz tablice 6. Najveću heteroziKakanj (0,50), dok najmanju pokazuje populacija Ilijaš gotnost pokazalo je stablo broj 45 i 58 iz populacija (0,48) (Tab. 5,). Ilijaš i Kakanj (0,50). Najmanju heterozigotnost ima stablo broj 18 iz populacije Mrkoviči. Kao što je uočena varijabilnost između populacija, tako je zabilježena i varijabilnost u samim populacijaTablica 5. Dobivene frekvencije alela i njihova heterozigotnost u.populacijama. Table 5 The frequencies of the alleles and heterozygosity in the populations Aleli sa veličinom bp Populacija Broj stabala za analizu Allels with size bp Population No. of trees for the analisys 1 139bp Mrkoviči 31 0,58 Ilijaš 15 0,60 Kakanj 23 0,52 Tablica 6. Frekvencije i heterozigotnost stabala u populacijama. Table 6 Frequencies of the alels and heterozigotry in the trees.alleles Populacija Population Mrkoviči Ilijaš Kakanj Domaća trešnja Broj i šifra stabla Broj analiziranih embriona No. trees No. of trees for the embrion Stablo 1. (8) 8 Stablo 2. (18) 8 Stablo 3. (28) 8 Stablo 1. (38) 8 Stablo 2. (45) 8 Stablo 1. (58) 8 Stablo 2. (68) 8 Stablo 1. (70) 8 Ekološka valencija vrste nasljedna je karakteristika, odnosno njezina je sposobnost prilagodbe određena nasljednom osnovom ili genomom biljke. Pomoću prikazanih genetičkih parametara, razlike između populacija ili unutar populacija obično bivaju vidljive i jasne, ali u ovom slučaju su male. Mogući su uzroci tih malih različitosti, osim prirodne selekcije i antropogena djelovanja te razvojni čimbenici ili procesi prilagođavanja na određene ekološke uvjete. To proizlazi iz činjenice da je područje središnjih Dinarida vrlo specifično kada su posrijedi uvjeti okoliša, jer na vrlo malom prostoru postoji velika varijabilnost klimatskih, edafskih, orografskih i drugih čimbenika koji izravno utječu na diferencijaciju različitih ekotipova. Iako stručnjaci smatraju da vrste šumskog drveća s područja Dinarida pokazuju veliku varijabilnost, u usporedbi s istim vrstama sa sjevera, u slučaju divlje trešnje nismo mogli to zaključiti. Dobivena mala varijabilnost dobivena je samo srednju Bosnu, dok u drugim područjima nije izvršeno slično istraživanje. Može se izvesti zaključak da postoje male razlike između populacija iz različitih ekoloških niša, odnosno 2 151 bp 0,42 0,40 0,48 Aleli sa veličinom bp Allels with size bp 1 2 Heterozigoti Heterozygoty 0,49 0,48 0,50 Heterozigoti Heterozygoty 139 (bp) 151(bp) 0,57 0,43 0,49 0,62 0,38 0,35 0,75 0,25 0,38 0,75 0,25 0,38 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,37 0,63 0,47 0,37 0.63 0,47 da razlike u ekologiji staništa uvjetuju genetičku diferencijaciju među populacijama, a da se te razlike ne mogu dobro registrirati pomoću korištenih genetičkih markera (mikrosatelita). Za razliku od molekularnih analiza, rezultati koje je na morfološkoj razini dobio Ballia n (2000, 2002) pokazuju postojanje razlika unutar i između populacija. Pomoću postupka mikrosatelitske DNK analize možemo vidjeti samo mali dio populacijske genetičke informacije, a velik dio ostaje nedostupan. Ovo nas upućuje daje potrebno usmjeriti istraživanja ka iznalaženju novih početnica. Ostaje ipak i problem da li jedinke divlje trešnje stupaju u križanje s domaćom trešnjom, i na koji način, ili je to pak ta povezanost uvjetovana njihovim ranijim križanjima. Broj biljaka koje predstavljaju populaciju ipak ostaje upitan, jer se pojavljuje problem subjektivnosti pri uzimanju uzorka, odnosno u broju biljaka koje predstavljaju populaciju. Međutim, samo to povećanje broja uzoraka zahtijevalo bi smanjenje broja populacija, jer se uvijek postavljaju limitirajući čimbenici, kao stoje vrijeme potrebno za istraživanje i laboratorijski kapacitet. |