DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 649-654 UDK 630* 165 (001) VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE {Prunus avium L.) IZ SREDIŠNJE BOSNE MICROSATELL1TE DNA VARIABILITY OF POPULATIONS OF WILD CHERRY (Prunus Avium L.) FROM CENTRAL BOSNIA Dalibor BALLIAN´ SAŽETAK: U raduje istraživana mikrosatelitna DNK varijabilnost populacija divlje trešnje (Prunus avium L.) iz središnje Bosne (Mrkoviči, Ilijaš i Kakanj), a za kontrolu je iskorištena domaća sorta trešnje (cv. Alica). Za ekstrakciju DNK korištena je modificirana Roger s-ova (1997) procedura za ekstrakciju genomske DNK iz embriona. Genetička varijabilnost populacija procijenjena je uz pomoć visoko ponavljajućih DNK molekula (simple sequence repeats - SSR). Potvrđeni su rezultati ranijih istraživanja u kojima je registrirana relativno mala genetička varijabilnost trešnje (Prunus avium L.), uz korištenje određene grupe mikrosatelita. Ključne riječi: Prunus avium L., DNK, ekstrakcija, mikrosateliti. UVOD U suvremenim istraživanjima polimorfizma, kod eha i Strossera (1997, 1998), Gerlacha i sur. vrsta šumskog drveća, sve značajnije mjesto zauzima (1998). Medu tim radovima interesantan je rad koji se analiza varijabilnosti molekule DNK. Ova suvremena bavi mogućnostima rane selekcije kultivara trešnje, od metoda analize doprinosi novim spoznajama u sisteHormaz a (1999). Značajni su i drugi radovi koji se matici biljaka. Dolazi se do novih spoznaja, na temelju odnose na pitanja osnovnih fundamentalnih istraživakojih se pretpostavlja da će stara shvaćanja o vrstama nja kod raznih vrsta drveća, a između ostalog i roda biti revidirana i da će mnoge opisane vrste dobiti status Prunus, a odnose se djelomično na divlju i domaću podvrsta, varijeteta ili ekotipova. trešnju (Iezzoni i sur. 1996, Levi i sur. 1993, Ma lusa 1993, Malusa iMarchesini 1993, Malu- Molekularne metode do sada su našle daleko veću sa iSansavini 1993 i 1995). primjenu u poljoprivredi nego u šumarstvu. Ipak ima mnogo istraživanja na šumskim vrstama drveća, poseCilj rada bio je procijeniti stupanj unutarpopulacijbice hrastovima, jasenima, bukvi, crnom boru, itd. Na ske i međupopulacijske varijabilnosti divlje trešnje u razini Europe pokrenut je čitav niz značajnih projekata središnjoj Bosni, te ove rezultate usporediti s rezultatiu cilju izučavanja DNK, kartiranja gena kod ekonomma koji su do sada publicirani. Djelomična usporedba ski značajnih vrsta drveća. može se izvršiti s radom C i p r i a n i j a i sur. (1999). Do sada provedena istraživanja na DNK divlje trešDobiveni rezultati omogućili bi da se uoče razlike nje (Prunus avium L.) objavljena su u više radova o između populacija, te da se utvrdi da li se divlja trešnja ekstrakciji DNK (Saiki 1990, Lefort i Douglas značajno razlikuje na molekularnom razini od domaće 1999). Ostala istraživanja koja su tretirala DNK trešsorte trešnje koja je najzatupljenija u području istražinje, odnose se na domaće sorte trešanja značajne u vovanih populacija. Rezultati bi nas usmjerili na pravi ćarskoj proizvodnji, te su najznačajniji radovi Gerla -put iznalaženja optimalne metode za determinaciju čiste divlje trešnje, te olakšalo poslove na očuvanju ge netičke raznolikosti ove vrste. Dr. se. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu |