DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Sporčić, I. Martinić: USLU2NI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648 U ukupnom prijevozu drva od 3.431.946 m3 u 2002. Udio poduzetnika u radovima biološke reprodukcigodini uslugom poduzetnika prevezeno je 71,4 % i u je šuma procijenjen je na temelju obujma ugovorenih okviru je prosječnih izvršenja u posljednjih pet godina. radova koji iznose oko 10 % njihova izvršenja. 4. RASPRAVA Discussion Ako se za ozbiljnoga i kvalificiranoga izvoditelja šumskih radova uzma onaj koji posjeduje najmanje dva tipična sredstva šumarske mehanizacije (zglobni traktor, ekipažu) i stalno zapošljava najmanje tri radnika, onda se od 538 analiziranih izvoditelja takvima može smatrati tek 1/5 izvoditelja. Ostalih 4/5 izvoditelja (profil: radnici po potrebi, bez tipičnih sredstava, čak i bez ikakvih sredstava za rad u šumi) treba držati prolazno angažiranima u šumarstvu kao povremenom, privremenom, dopunskom i kratkoročno zanimljivom djelatnošću. Naime, tek oko 36 % izvoditelja ima stalno zaposlene radnike i vlastita radna sredstva. Samo 15 % ih zapošljava više od tri radnika, a samo 2-3 % ima zaposlene inženjere šumarstva. Većina je izvoditelja s područja središnje Hrvatske, Gorskog kotara i Like. Malobrojnost izvoditelja najizraženija je u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj, Istri i Dalmaciji. Operativni radijus izvoditelja uglavnom je ograničen na matičnu upravu šuma unutar koje se nalazi sjedište njihovoga obrta/poduzeća. Ponuđene usluge analiziranih izvoditelja uključuju maksimalno 12 različitih poslova. Ipak, najveći broj izvoditelja može ponuditi samo dvije vrste usluga. Najčešće su to sječa i vuča drva traktorom. Fluktuacija izvoditelja je velika. Tek oko 20 % izvoditelja aktivno je u davanju usluga u šumarstvu duže od pet godina. Iz popisa radnih sredstava vidi se da uslužnici nisu uveli nova tehnološka rješenja ili nova radna sredstva u izvođenje radova, već se oslanjaju na u Hrvatskoj poznata i ne uvijek zadovoljavajuća sredstva kao što su adaptirani poljoprivredni traktori i LKT skideri. Forvardere i žičare posjeduje tek neznatan broj izvoditelja. Osam ih navodi da posjeduje forvardere, a samo dva izvoditelja imaju žičare. Najčešće sredstvo rada je motorna pila. Njih posjeduje otprilike trećina izvoditelja. Svakako da pritom izvoditelji s jednom motornom pilom ne predstavljaju značajniji oslonac "Hrvatskim šumama". Izvoditelji s većim brojem motornih pila, pogotovo oni s tri i više pila mogu se smatrati potencijalom za ozbiljnije uključivanje u taj dio šumske proizvodnje i obavljanje radova većeg obujma. Takvih je međutim tek oko 10 %. Budući da zbirka ne sadrži podatke o starosti i eksploatacijskom vijeku mehanizacije, pretpostavlja se da je ona u prosjeku jednaka onoj u "Hrvatskim šumama". Imajući u vidu stanje mehanizacije "Hrvatskih šuma" kako ga opisuju Vondr a i dr. (1997)´, postavlja se pitanje u kojoj mjeri ona izvoditeljima pridonosi u ostvarivanju pozitivnih proizvodnih, financijskih i poslovnih rezultata. U grupi izvoditelja bez zaposlenika i bez radnih sredstava česta je napomena "radnici po potrebi" i "oprema raspoloživa po potrebi". Vjerojatno bi takvi izvoditelji u slučaju ugovaranja radova za izvođenje istih privremeno uključivali potrebne radnike i radna sredstva. U domaćoj poduzetničkoj praksi, ne samo šumarskoj, česti je slučaj uključivanja radnika za povremene radove. Pritom poduzetnici najčešće biraju one radnike koji imaju socijalna prava stečena po nekoj drugoj osnovi (mirovina, čekanje na burzi rada, bolovanje). Poduzetnici često na štetu radnika, povremenih i/ili stalnih, koriste nezaposlenost i nisku cijenu rada. Tome osim nezaposlenosti pogoduje i nedjelotvorna pravna regulativa, manjkavo djelovanje inspekcije rada i nepostojanje sindikalne povezanosti u svrhu zaštite radnika. Nadalje, nužno je postići veće uključivanje inženjera šumarstva i u taj segment šumarske djelatnosti. Naime, samo šumarski inženjeri imaju specijalistička znanja o svim dijelovima provedbe šumskih radova - planiranju, pripremi, izvođenju, nadzoru radova i analizi ostvarenja. Navedeno očekivanje u skladu je s europskim trendovima profiliranja izvoditelja koji će moći pružiti širok raspon usluga - od planiranja, izvođenja uzgojnih radova, radova pridobivanja drva i dr. Izostanak inženjera šumarstva u strukturi zaposlenih dovodi u pitanje ostvarivost željenog profila izvoditelja. Također je tada upitna i stručna razina izvođenja radova od strane "novoafirmiranih" izvoditelja. Pritom se nikako ne želi podcijeniti iskustvo koje posjeduje izvjestan broj uslužnika. "Hrvatske šume", kao najveći naručitelj posla, nisu razvile učinkovite mehanizme odabira pouzdanih i odgovornih izvoditelja šumskih radova, praćenja kvalitete Vondra i dr. (1997) za stanje i eksploataciju radnih strojeva u vlasništvu "Hrvatskih šuma" kažu sljedeće: "Glavne promatrane grupe sredstava rada i/ili (motorne pile - traktori - kamioni - autobusi - osobna vozila) u prosjeku su stare iznad 8 godina; dakle većina sredstava u uporabi je iznad granice djelotvornog eksplatacijskog vijeka. Poznato je da eksploatacijska dotrajalost znači funkcijsku i tehnološku zastarjelost te ekonomski nedopustivo intenzivno i skupo održavanje. S tim u svezi nastupaju mnoge teškoće u izvršenju proizvodne zadaće (kašnjenje u biotehnološkim rokovima, povećani troškovi, demotiviranost izvršitelja i dr.). Proizvodnja u takvim uvjetima ima za posljedicu nagli pad ekonomske učinkovitosti, pad proizvodnosti i pad plaća izvršitelja u proizvodnji. Najznačajnija posljedica je smanjenje dohotka." |