DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Sporčić, I. Martinić: USLU2NI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 633-648
U ukupnom prijevozu drva od 3.431.946 m3 u 2002. Udio poduzetnika u radovima biološke reprodukcigodini
uslugom poduzetnika prevezeno je 71,4 % i u je šuma procijenjen je na temelju obujma ugovorenih


okviru je prosječnih izvršenja u posljednjih pet godina. radova koji iznose oko 10 % njihova izvršenja.


4. RASPRAVA Discussion
Ako se za ozbiljnoga i kvalificiranoga izvoditelja
šumskih radova uzma onaj koji posjeduje najmanje dva
tipična sredstva šumarske mehanizacije (zglobni traktor,
ekipažu) i stalno zapošljava najmanje tri radnika, onda
se od 538 analiziranih izvoditelja takvima može smatrati
tek 1/5 izvoditelja. Ostalih 4/5 izvoditelja (profil:
radnici po potrebi, bez tipičnih sredstava, čak i bez ikakvih
sredstava za rad u šumi) treba držati prolazno angažiranima
u šumarstvu kao povremenom, privremenom,
dopunskom i kratkoročno zanimljivom djelatnošću.
Naime, tek oko 36 % izvoditelja ima stalno zaposlene
radnike i vlastita radna sredstva. Samo 15 % ih zapošljava
više od tri radnika, a samo 2-3 % ima zaposlene inženjere
šumarstva.


Većina je izvoditelja s područja središnje Hrvatske,
Gorskog kotara i Like. Malobrojnost izvoditelja najizraženija
je u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj, Istri i
Dalmaciji. Operativni radijus izvoditelja uglavnom je
ograničen na matičnu upravu šuma unutar koje se nalazi
sjedište njihovoga obrta/poduzeća. Ponuđene usluge
analiziranih izvoditelja uključuju maksimalno 12 različitih
poslova. Ipak, najveći broj izvoditelja može ponuditi
samo dvije vrste usluga. Najčešće su to sječa i vuča
drva traktorom. Fluktuacija izvoditelja je velika. Tek
oko 20 % izvoditelja aktivno je u davanju usluga u šumarstvu
duže od pet godina.


Iz popisa radnih sredstava vidi se da uslužnici nisu
uveli nova tehnološka rješenja ili nova radna sredstva u
izvođenje radova, već se oslanjaju na u Hrvatskoj poznata
i ne uvijek zadovoljavajuća sredstva kao što su
adaptirani poljoprivredni traktori i LKT skideri. Forvardere
i žičare posjeduje tek neznatan broj izvoditelja.
Osam ih navodi da posjeduje forvardere, a samo dva izvoditelja
imaju žičare. Najčešće sredstvo rada je motorna
pila. Njih posjeduje otprilike trećina izvoditelja. Svakako
da pritom izvoditelji s jednom motornom pilom ne
predstavljaju značajniji oslonac "Hrvatskim šumama".
Izvoditelji s većim brojem motornih pila, pogotovo oni s
tri i više pila mogu se smatrati potencijalom za ozbiljnije
uključivanje u taj dio šumske proizvodnje i obavljanje
radova većeg obujma. Takvih je međutim tek oko 10 %.


Budući da zbirka ne sadrži podatke o starosti i eksploatacijskom
vijeku mehanizacije, pretpostavlja se da
je ona u prosjeku jednaka onoj u "Hrvatskim šumama".
Imajući u vidu stanje mehanizacije "Hrvatskih šuma"
kako ga opisuju Vondr a i dr. (1997)´, postavlja se pitanje
u kojoj mjeri ona izvoditeljima pridonosi u ostvarivanju
pozitivnih proizvodnih, financijskih i poslovnih
rezultata.


U grupi izvoditelja bez zaposlenika i bez radnih
sredstava česta je napomena "radnici po potrebi" i
"oprema raspoloživa po potrebi". Vjerojatno bi takvi
izvoditelji u slučaju ugovaranja radova za izvođenje istih
privremeno uključivali potrebne radnike i radna
sredstva. U domaćoj poduzetničkoj praksi, ne samo šumarskoj,
česti je slučaj uključivanja radnika za povremene
radove. Pritom poduzetnici najčešće biraju one
radnike koji imaju socijalna prava stečena po nekoj
drugoj osnovi (mirovina, čekanje na burzi rada, bolovanje).
Poduzetnici često na štetu radnika, povremenih
i/ili stalnih, koriste nezaposlenost i nisku cijenu rada.
Tome osim nezaposlenosti pogoduje i nedjelotvorna
pravna regulativa, manjkavo djelovanje inspekcije
rada i nepostojanje sindikalne povezanosti u svrhu zaštite
radnika.


Nadalje, nužno je postići veće uključivanje inženjera
šumarstva i u taj segment šumarske djelatnosti. Naime,
samo šumarski inženjeri imaju specijalistička znanja o
svim dijelovima provedbe šumskih radova - planiranju,
pripremi, izvođenju, nadzoru radova i analizi ostvarenja.
Navedeno očekivanje u skladu je s europskim trendovima
profiliranja izvoditelja koji će moći pružiti širok
raspon usluga - od planiranja, izvođenja uzgojnih radova,
radova pridobivanja drva i dr. Izostanak inženjera
šumarstva u strukturi zaposlenih dovodi u pitanje ostvarivost
željenog profila izvoditelja. Također je tada upitna
i stručna razina izvođenja radova od strane "novoafirmiranih"
izvoditelja. Pritom se nikako ne želi podcijeniti
iskustvo koje posjeduje izvjestan broj uslužnika.


"Hrvatske šume", kao najveći naručitelj posla, nisu
razvile učinkovite mehanizme odabira pouzdanih i odgovornih
izvoditelja šumskih radova, praćenja kvalitete


Vondra i dr. (1997) za stanje i eksploataciju radnih strojeva u vlasništvu "Hrvatskih šuma" kažu sljedeće: "Glavne promatrane grupe
sredstava rada i/ili (motorne pile - traktori - kamioni - autobusi - osobna vozila) u prosjeku su stare iznad 8 godina; dakle većina sredstava
u uporabi je iznad granice djelotvornog eksplatacijskog vijeka. Poznato je da eksploatacijska dotrajalost znači funkcijsku i tehnološku
zastarjelost te ekonomski nedopustivo intenzivno i skupo održavanje. S tim u svezi nastupaju mnoge teškoće u izvršenju
proizvodne zadaće (kašnjenje u biotehnološkim rokovima, povećani troškovi, demotiviranost izvršitelja i dr.). Proizvodnja u takvim
uvjetima ima za posljedicu nagli pad ekonomske učinkovitosti, pad proizvodnosti i pad plaća izvršitelja u proizvodnji. Najznačajnija
posljedica je smanjenje dohotka."