DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 35     <-- 35 -->        PDF

I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632
Kao karakteristična vrsta as. Pteridio-Betuletum
označena je bujad - Pteridium aquilinum, koja je u florističkom
sastavu zastupljena visokim stupnjem pokrovnosti.


Kao karakteristična vrsta asocijacije Populo tremulae-
Betuletum označena je trepetljika -Populus tremula,
koja je zastupljena i u sloju drveća i grmlja i niskog
rašća.


Karakteristične vrste sveze Quercion robori-petreae,
reda Quercetalia robori-petreae i razreda Quercetea
robori-petreae razmjerno su dobro zastupljene.
Potpunom dominacijom ističu se Betula pendula i
Quercus petraea u sloju drveća, te Juniperus communis
u sloju grmlja. Sloj niskog rašća razmjerno je slabo
razvijen, posebice u sklopu as. Pteridio-Betuletum, jer


Tablica 1. Analitički, sintaksonomski prikaz šuma obične breze


Broj snimke:


Ass. Pteridio-Betuletum:


C Pteridium
aquilinum


Ass. Populo
tremulae-Betuletum:


A Populus tremula
B Populus trtemula
C Populus tremula


Quercion robori-petreae, Quercetalia robori-petr.,
Quercetea robori-petreae:


A Betula pendula
Quercus petraea


B Juniperus communis
Quercus petraea
Lembotropis nigricans
Castanea sativa


C Luzula luzuloides
Pyrola rotundifolia
Hieracium murorum
Gentiana asclepiadea
Molinia altissima
Serratula tinctoria
Luzula pilosa
Melampvrum pratense
Solidago virgaurea
Prenanthes purpurea
Agrostis tenuis


Veronica officinalis
Genista germanica


Pratilice:


A Quercus cerris


B Coiylus avellana
Carpinus betulus
Crataegus monogyna
Ruubus hirtus
Quercus cerris
Rubus idaeus


zbog dominacije bujadi tek maleni broj vrsta ima uvjete
za preživljavanje.


Pratilice su vrlo brojne. Njihov tek manji broj postiže
veći stupanj stalnosti, dok su ostale vrste zastupljene
u samo nekoliko ili samo jednoj snimci. To upućuje na
spoznaju da su sastojine breze floristički vrlo heterogene,
a elementi prirodnog, potencijalnog šumskog pokrova
ukazuju na progresivnu sukcesiju u smjeru razvoja
acidofilnih kitnjakovih, odnosno acidofilnih bukovih
šuma. Na kraju treba istaknuti da oštra floristička
granica između navedenih asocijacija brezovih
šuma ne postoji, pa se snimke 3 i 4 mogu smatrati prijelazom
između as. Pteridio-Beuletum i Populo tremulae-
Betuletum, bez obzira o kojim se područjima i floristički
analiziranim sastojinama radi.


-Betula pendi la
1 2 3* 4 5** 6 7 8


5.5 2.3 5.5
3.4
1.2 1.2
2.3 1.1 1.1 1.1
+
+ 1.2 1.1 + 1.2 +
+ 1.2 +


4.4 5.5 5.5
3.1 2.1 3.3 4.5 4.5
+ 1.1 + 1 1 + +
+ 1.2 1.2 1 2 1.2 1.2
H-+ + + +
2.3 +
+


2.3 1.3
1.2 1.2
1.2 1.3 1.2 +.2
+ + + +
+ +.2 +.2
+ 2 1 3
+ 2 + 2
+ +.2
+.2
+
+ +
+ +


3 4


+
+


1.1 + +
+.2 2.2 +.2 2.3 2.3
+ 1.2
+ + +
1.2
+ + + 1.2
+ 3.3
+ +.2
+
+ +
+ + +


629