DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 UDK 630* 188 (001) NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE (Betula pendula Roth) U HRVATSKOJ NOMENCLATURAL-SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF SILVER BIRCH (Betula pendula Roth) FORESTS IN CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: Obična breza - Betula pendula Roth tipična je pionirska vrsta koja u procesu progresivne sukcesije na beskarbonatnim ili deklacificiranim karbonatnim tlima prva osvaja travnjačke površine nakon napuštanja kosidbe i ispaše. Kao prvi stadij razvija se as. Pteridio-Betuletum, a nakon toga u daljem procesu sukcesije dolazi do razvoja as. Populo tremulae-Betuletum. U procesu regresivne sukcesije pod utjecajem degradacije acidofdnih kitnjakovih i bukovih šuma, otvaranjem sklopa razvijaju se as. Betulo-Quercetum, odnosno Betulo-Fagetum, a daljom eliminacijom kitnjaka ili bukve dolazi do razvitkas as. Pteridio-Betuletum i Populo tremulae-Betuletum. U radu je izvršena detaljna sintaksonomska analiza as. Pteridio-Betuletum na temelju literaturnih i vlastitih podataka te nomenklaturn revizija i sintaksonomka analiza florističkog sastava as. Populo tremulae-Betuletum, u skladu s važećim nomenklaturnim pravilima. Ključne riječi: As. Populo tremulae-Betuletum, as. Pteridio-Betuletum, analitički prikaz florističkog sastava, vegetacija Hrvatske UVOD - Introduction Rod breza -Betula obuhvaća, kao što je poznato najstić i Sugar tijekom vegetacijskog kartiranja u (usp. Melchio r 1964) kojih 40 vrsta, rasprostranjeGorskom kotaru 1977. godine opisuju posebnu šumnih u izvantropskom području sjeverne polutke. U eusku zajednicu as. Pteridio-Betuletum (usp. Jovanoropskoj flori poznate su prema Walter su (1993) 4 vić i dr. 1986, Rauš i Matić 1994). Isto tako fitoautoktone vrste s nekoliko podvrsta, od kojih bi se cenološke podatke o šumama breze donose i R a u š i neke mogle smatrati i samostalnim vrstama, pa bi u Vukelić (1986), ali kao "Betulo-Quercetum petreae tom slučju u flori Europe bilo zastupljeno 9 vrsta roda illyricum Fuk. 1959", teVukelićiŠpanjol(l 990) Betula. To su najvećim dijelom viša ili niža drveta, kao razvojni stadij as. "Fagetum croaticum boreale vrlo rijetko maleni grmovi (npr. Betula nana, B. humi-abietetosum Horv. 1938". U vezi s imenima navedenih lis). U hrvatskoj flori rastu od prirode B. pendula Roth sintaksona potrebno je naglasiti da je ime "Betulo- obična breza i B. pubescens Ehrh. - braza-cretuša, te Quercetum petreae illyricum Fuk. 1959" prema vanjihov križanac B. x blatusae Pevalek (usp. Pevalek žećim nomenklaturnim pravilima (Barkman i dr. 1924, Kajba 1994). Od navedenih taksona jedino B. 1976, 1986, Weber i dr. 2000) ilegitimno, jer atribut pendula zauzima i u Europi i u Hrvatskoj znatno pro" illyricum´´ nije u skladu s nomenklaturnim pravilima, stranstvo i raste na velikim površinama, pa njene sas-a binom Betulo-Quercetum petreae prvi je u fitocenotojine imaju i gospodarsku vrijednost. loškoj literaturi upotrijebio Tiixen još 1937. godine (usp. Oberdorfe r 1992), pa ima prvenstvo. Isto Fitocenološkoj pripadnosti šuma obične breze nije tako i čitav sklop "Fagetum croaticum boreale abiete kod nas posvećivana veća pozornost. Tako tek Tri tosum Horv. 1938" je, također ilegitiman, pa će i taj problem trebati riješiti u skladu sa suvremenim sintak * Prof. dr. se. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, sonomskim kodeksom. Napokon, problemom brezo- Hrvatska (Croatia) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 34 <-- 34 --> PDF |
I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 vih sastojina na požarištima bavio se u Bosni i Hercegovini G1 i š i ć (1950), označivši ih imenom "Populeto- Betuletum\ ali bez prikaza njihova florističkog sastava i pobliže sintaksonomske analize. Budući da fitocenološko-sintaksonomska problematika šuma obične breze u Hrvatskoj nije bila, kako je to netom naglašeno, na odgovarajući uspješno interpretirana, pristupili smo, dijelom na temelju vlastitih MATERIJAL I METODE Za sintaksonomsaku analizu šuma obične breze poslužile su reprezentativne fitocenološke snimke koje su objavili Rauš i Vukelić (1986: Tab. 1, snimke 1, 2, 3), te Rauš iMatić (1994: Tab. 2, snimke 4 i 5). Isto tako objavljuju se, ovom prigodom i 3 vlastite fitocenološke snimke, 2 iz Hrvatske i 1 iz Slovenije. Podaci koje su objavili Vukelić i Španjol (1990) nisu uvršteni u tablicu, iako snimke 3 i 10 odgovaraju as. Pteridio-Betuletum, a snimke 2, 4, 6 i 9 u tablici 1 odgovaraju as. Populo tremulae-Betuletum. Radi uštede na prostoru i izbjegavanju ponavljanja istih vrsta po dva puta, fitocenološke snimke obje aso- REZULTATI As. Pteridio-Betuletum Trinajstić et Sugar Tijekom vegetacijskog kartiranja u pojedinim dijelovima Gorskoga kotara posebnu su pozornost pobudile sastojine breze - Betula pendula u sastavu kojih seje u sloju zeljastih biljaka velikom pokrovnošću isticala bujad -Pteridium aquilinum. Tu su grupaciju Tri najsti ć i Suga r označili kao posebnu asocijaciju Pteridio-Betuletum i uvrstili u "Prodromus biljnih zajednica za vegetacijsku kartu Jugoslavije" (Jovano vić i dr. 1986). Nažalost navedene sastojine nisu tijekom kartiranja pobliže sintaksonomski analizirane, pa podataka, dijelom na temelju podataka drugih autora (Rauš iVukelić 1986,Vukelić iŠpanjol 1990, Rau š iMati ć 1994) rješavanju navedenog problema. Tako smo mogli ustanoviti da obična breza -Betula pendula izgrađuje u Hrvatskoj bar dvije asocijacije ("betuletuma") i to as. Pteridio-Betuletum i Populo tremuli- Betuletum te s kitnjakom as. Betulo-Quercetum petreae i s bukvom as. Betulo-Fagetum. - Material and Methods cijacije ujedinjene su u zajedničku tablicu, čime je postignuta bolja preglednost analitičkih podataka. U metodološkom smislu, kod fitocenološko-sintaksonomske analize takvih šuma kao što su brezove, s vrlo izraženim singenetskim i sindinamskim odnosima sa susjednim šumskim zajednicama, trebat će, tijekom daljih istraživanja, koristiti za izradu fitocenoloških snimaka razmjerno manje površine - npr. 100-200, najviše 400 m2. Površina snimaka od npr. 3500 ili 3600 m2 je prevelika, iako u konkretnom slučaju (usp. Rauš i Vukeli ć 1986: 182, Tab. 1) veličina snimke nije utjecala na objektivnost podataka. - Results 1986 (nom. sol.) ex Rauš et Matić 1994 M a t i ć (1994) as. Pteridio-Beuletum prikazali i pomoću fitocenoloških snimaka. Time je navedena asocijacija postala validno opisana, u skladu sa sva tri izdanja sintaksonomskog kodeksa (usp. Bar km an i dr. 1976, 1986, Weber i dr. 2000). Floristički sastav as. Pteridio-Betuletum prikazanje na tablici 1 snimkama 1-3. Snimka 1 potječe iz Gorskoga kotara, a snimke 2 i 3 objavili su Rauš iMatić (1994). Snimka 3 označena je ovom prigodom kao lecto su ostale "samo ime" (nomen solum). Tek su Rauš i syntypus. As. Populo tremulae-Betuletum pendulae (Glišić 1950, nom. nud.) Trinajstić, ass. nov. Kako se na temelju pristupačne literature moglo ustanoviti, Glišić (1950) je bio prvi koji je objavio binom "Populeto-Betuletum", ali bez odgovarajućeg prikaza florističkog sastava pomoću bar jedne fitocenološke snimke ili bilo kakvog prikaza kvantitativnih odnosa pojedinih vrsta florističkog sastava, pa je navedeni binom ostao "nomen nudum" ("golo ime"). Floristički sastav as. Populo tremulae-Betuletum prikazanje na tablici 1 snimkama 4-8. Snimka. Snimka ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA Floristički sastav šuma obične breze prikazan je, kako je to i prethodno istaknuto, na tablici 1, na temelju 8 reprezentativnih fitocenoloških snimaka. Od toga 4 potječe Planine nad Pobočjem na Gorjancima u Sloveniji, snimke 5 i 6 potječu iz Stojdrage na Žumberačkom gorju, snimke 7 i 8 objavili su Rauš i Vukelić (1986: Tab. 1, snimke 2 i 3), kao "Betulo-Quercetum petreae illyricum Fuk. 1959". Snimka 5 označena je kao holosyntypus. - Analysis of the floristic composition snimke 1-3 predstavljaju as. Pteridio-Betuletum, snimke 4-8 as. Populo tremulae-Beuletum. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 35 <-- 35 --> PDF |
I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 Kao karakteristična vrsta as. Pteridio-Betuletum označena je bujad - Pteridium aquilinum, koja je u florističkom sastavu zastupljena visokim stupnjem pokrovnosti. Kao karakteristična vrsta asocijacije Populo tremulae- Betuletum označena je trepetljika -Populus tremula, koja je zastupljena i u sloju drveća i grmlja i niskog rašća. Karakteristične vrste sveze Quercion robori-petreae, reda Quercetalia robori-petreae i razreda Quercetea robori-petreae razmjerno su dobro zastupljene. Potpunom dominacijom ističu se Betula pendula i Quercus petraea u sloju drveća, te Juniperus communis u sloju grmlja. Sloj niskog rašća razmjerno je slabo razvijen, posebice u sklopu as. Pteridio-Betuletum, jer Tablica 1. Analitički, sintaksonomski prikaz šuma obične breze Broj snimke: Ass. Pteridio-Betuletum: C Pteridium aquilinum Ass. Populo tremulae-Betuletum: A Populus tremula B Populus trtemula C Populus tremula Quercion robori-petreae, Quercetalia robori-petr., Quercetea robori-petreae: A Betula pendula Quercus petraea B Juniperus communis Quercus petraea Lembotropis nigricans Castanea sativa C Luzula luzuloides Pyrola rotundifolia Hieracium murorum Gentiana asclepiadea Molinia altissima Serratula tinctoria Luzula pilosa Melampvrum pratense Solidago virgaurea Prenanthes purpurea Agrostis tenuis Veronica officinalis Genista germanica Pratilice: A Quercus cerris B Coiylus avellana Carpinus betulus Crataegus monogyna Ruubus hirtus Quercus cerris Rubus idaeus zbog dominacije bujadi tek maleni broj vrsta ima uvjete za preživljavanje. Pratilice su vrlo brojne. Njihov tek manji broj postiže veći stupanj stalnosti, dok su ostale vrste zastupljene u samo nekoliko ili samo jednoj snimci. To upućuje na spoznaju da su sastojine breze floristički vrlo heterogene, a elementi prirodnog, potencijalnog šumskog pokrova ukazuju na progresivnu sukcesiju u smjeru razvoja acidofilnih kitnjakovih, odnosno acidofilnih bukovih šuma. Na kraju treba istaknuti da oštra floristička granica između navedenih asocijacija brezovih šuma ne postoji, pa se snimke 3 i 4 mogu smatrati prijelazom između as. Pteridio-Beuletum i Populo tremulae- Betuletum, bez obzira o kojim se područjima i floristički analiziranim sastojinama radi. -Betula pendi la 1 2 3* 4 5** 6 7 8 5.5 2.3 5.5 3.4 1.2 1.2 2.3 1.1 1.1 1.1 + + 1.2 1.1 + 1.2 + + 1.2 + 4.4 5.5 5.5 3.1 2.1 3.3 4.5 4.5 + 1.1 + 1 1 + + + 1.2 1.2 1 2 1.2 1.2 H-+ + + + 2.3 + + 2.3 1.3 1.2 1.2 1.2 1.3 1.2 +.2 + + + + + +.2 +.2 + 2 1 3 + 2 + 2 + +.2 +.2 + + + + + 3 4 + + 1.1 + + +.2 2.2 +.2 2.3 2.3 + 1.2 + + + 1.2 + + + 1.2 + 3.3 + +.2 + + + + + + 629 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 36 <-- 36 --> PDF |
I. Trinajstić: N0MENKLATURN0-S1NTAKS0N0MSKA ANALIZA ŽUMA OBIČNE BREZE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 627-632 Broj snimke: Fraxinus ornus Picea abies Ilex aquifolium Fagus sylvatica Acer pseudoplatanus Pinus strobus Acer obtusatum Rosa canina C Fragaria vesca Dactylis glomerata Convallaria majalis Carex humilis Knautia drymeia Chrysanthemum corymbosum Digitalis grandiflora Achillea distans Potentilla erecta Festuca altissima Brachypodium rupestre Poa nemoralis Mycelis muralis Galium sylvaticumn Viola reichenbachiana Sanicula europaea Poa nemoralis Stachys serotina Thalictrum minus Laser trilobum Geranium sanguineum Salvia glutinosa Campanula trachelium Senecio nemorensis 1 2 3* 4 5** 6 7 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + 3 + + + +.2 + 3 3.3 1.3 + 2 2.3 +.2 1 2 + + + + + + + + + + + 3 3 3.3 3.3 2 3 + 1 1 + 2 + + + 3 2 3 + + + + + + + + + + + + + + + 1.2 + + 3.5 + 1.2 + + + + + U samo po jednoj snimci zabilježene su još prastilice: A/ Fraxinus ornus, Pinus strobus (6); Salix caprea (8); B/ Ligustrum vulgare, Rubus discolor (1); C/ Crataegus monogyna, Teucrium chamaedrys, Galium mollugo, Centaurea jacea, Euphorbia cyparissias (1); Melica uniflora, Ajuga reptans, Carex sylvatica, Festuca heterophylla, Peucedanum oreoselinum, Carpinus betulus, Punella vulgaris, Brachypodium sylvaticum, Cruciata glabra (2); Hypericum perforatum, Calamagrostis epigeios, Quercus petraea, Campanula rotundifolia (3); Geranium robertianum (4); Acer pseudoplatanus, Clinopodium vulgare, Epilobium montanum (8) A/ Drveće (Trees), B/ Grmlje (Shrubs), C/ Nisko rašće (Herbs) * Lectosyntypus; ** Holosyntypus RASPARAVA - Discussion Već je uvodno naglašeno, a to je i općenito poznato, daje obična breza tipična pionirska vrsta. Oprašuje se vjetrom, proizvodi veliku množinu sjemena, a samo se sjeme, također, rasijava vjetrom. Kao pionirska vrsta breza se prva useljava na površine bez šumskog pokrova kao što su travnate površine - livade i pašnjaci. Redovitom kosidbom i ispašom mlade biljke (ponik, mladice) bivaju svake godine eliminirane iz travnjaka i takva se površina održava u produkciji sijena ili paše kao trajni stadij. Uznapredovalom depopulacijom koja je uslijedila poslije Drugoga svjetskog rata, te promjenom načina uzgoja stoke u posljednjih 20-30 godina, koja više ne boravi na pašnjaku, jednom izniklo sjeme breze naplodi napuštene travnjake i na njima preživljava. Tijekom razmjerno kratkoga razdoblja od nekih 10-20 godina "napušteni" travnjak postaje brezova šuma. U tom procesu sukcesija je mogla teći postupno (sukcesivno) ili usporedno (simultato). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 627-632 U postupnoj sukcesiji, kad se breza useljava u napušteni travnjak na kojemu zbog edafskih uvjeta počinje prevladavati bujad (Pteridium aquilinum), poznat u narodu kao "bujadnica", razvijaju se čiste sastojine breze koje u sintaksonomskom smislu pripadaju as. Pteridio- Betuletum. U usporednoj sukcesiji, kod koje obično na napuštenom travnjaku izostaje stadij bujadi ("bujadnica") useljavaju se zajedno breza (Betula oendula) i trepetljika (Populus tremula), pa u fitocenološko-sintaksonomskom smislu dolazi do razvoja mješovitih šuma trepetljike i breze as. Populo tremulae-Beuletum. Ta se zajednica skoro u pravilu razvija i na šumskim požarištima, ali i na onim napuštenim pašnjačkim površinama na kojima seje bujad palila. Do pojave i razvoja, bilo čistih šuma breze, bilo mješovitih šuma breze i trepetljike, dolazi i u procesu regresivna sukcesije, kao posljedica degradacije kitnjakove šume s brezom (as. Betulo-Quercetum) ili bukve s brezom (Betulo-Fagetum). Isto tako u panonskom dijelu Hrvatske, na onim gorama između Save i Drave, na kojima se u višim položajima razvija gorski pojas mješovitih šuma bukve i jele, njihovom degradacijom može, također, doći do razvoja ili čistih šuma breze ili mješovitih šuma breze i trepetljike. Takve su sastojine i njihovi sindinamsko-sukcesivni odnosi bili svojevremeno proučavani na Papuku (usp. Vukelić i Spanj o 1 1990). Međutim, ovom prigodom treba istaći da u sintaksonomskom smislu mješovite sastojine bukve i jele, označene kao "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv." treba nomenklaturno revidirati zbog dva razloga. Prvo - sklop u kojemu su uz imena takso- LITERATURA Barkman,J., J. Moravec,R. Rauschert, 1976: Code of Phytosociological Nomenclature. Barkman, J., J. Moravcc,R. Rauschert, 1986: Code of Phytosociological Nomenclature 2th Ed. Vegetatio 67: 269-297. Cerovečki , Z., 2002: Numeričko određivanje klimatskih i edavskih čimbenika staništa u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list 126(1-2): 11-22. Exner, A., W. Willner, (2004): New syntaxa of shrub and pioneer forest communities in Austria. Hacquetia 3(1): 27-47. G1 i š i ć, M., 1950: Fitocenološki pogledi na pošumljavanje šumskih požarišta. God. Biol. Inst. Sarajevo 3 (1-2): 115-130. Jovanović, B., R. Lakušić, R. Rizovski, I. Trinajstić, M. Zupančič, (eds.), 1986: Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae. Naučno veće Vegetacijske karte Jugoslavije. Bribir-Ilok. na (Fagus, Abies) upotrebljeni i geografski atributi {"croaticum", "borerale") nije u skladu sa suvremenim sintaksonomskim kodeksom. Drugo - binom "Fagetum abietetosum´´ nije precizno definiran, pa ga treba napustiti. Međutim, bukovo-jelove sastojine koje su proučavali Vukelić iŠpanjol (1990), prema njihovu florističkom sastavu treba priključiti asocijaciji Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 1988, non "Magic 1968", emend. Cerovečki 2002 (usp. Cerovečk i 2002) u obliku posebne subasocijacije abietetosum Trinajstić, comnb. nov. (= "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv." p.p., ex Vukelić et Spanjol 1990: Tab. 1, snimke 10-14+17-19). Napokon, upravo su pred kratko vrijeme Exner i Willner (2004) potakli, također, problem pionirskih sastojina obične breze - Betula pendula na području Austrije te ih sintaksonomski interpretirali na nekoliko načina. Budući da i breza postaje u šumsko-gospodarskom smislu sve važnija vrsta, njene uzgojne i strukturne osobine su u posljednje vrijeme, također, (usp. Rauš i Vukelić 1986, Rauš i Matić 1994) predmet posebnih znanstvenih istraživanja. Zbog navedenog, točna fitocenološko-sintaksonomska interpretacija pojedinih oblika brezovih šuma predstavljaju teoretsku osnovicu za istrživanja niza parametara u šumarstvu, kao što su genetska varijabilnost, npr. pravnost debla, način grananja i si. (Kajba 1996), morfometrijskih značajki pojedinih vegetativnih organa (Kovačić i Simić 2001), prirasta, dužine drvnih vlakanaca i si. obične breze iz pojedinih šumskih zajednica. - References K aj b a, D., 1994: Neke karakteristike hibrida Betula x blatusae Pevalek, corr. (= Betula pendula Roth x B. pubescens f. Blatusae Pevalek). Simpozij Pevalek: 49-56. Koprivnica-Zagreb. Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost obične breze (Betula pendula Roth) u dijelu prirodne rasprostranenosti u Republici Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 33: 53-108. Kovačić, S., D. Simić, 2001: Intrapopulationar and interpopulationar Relations of Betula pendula Roth (Betulaceae) in Croatia, based on leaf morphometry. Acta Bot. Cracov. 43: 87-96. Melchior, H., 1964: A Engler´s Syllabus der Pflanzenfamilien, 12th Ed., 2. Gebriider Bortentraeger. Berlin. Oberdorfer , E., 1992: Suddeutsche Pflanzengesellschaften, 2th Ed, 4. Gustav Fischer. Stuttgart. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I. Trinajstić: NOMENK.LATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004). 627-632 Pevalek , I, 1924: Prilog poznavanju naših breza. đula Roth) u području panonskih šuma bukve i Farmaceutski vjesnik 14: 662-665. jele (Fagetum croaticum boreale abietetosum Rauš,Đ., S. Matić, 1994: Istraživanje vegetacijskih Horv.) na Papuku. Šum. list 114: 357-368. i uzgojnih problema obične breze (Betula pen- Walters, S. M., 1992: Betula L. U T. G. Tut in and đula Roth) na području Požege i Slatine. Glasn. V. H. Heywoo d (eds.): Flora Europaea, 2* Šum. Pokuse 30: 337-360. Ed., 1: 68-69. Cambridge University Press. Rauš, Đ., J. Vukelić, 1986: Vegetacijske i struktur- Weber, H. E., J. Moravec, J. P. Theurillat, ne osobine obične breze (Betula pendula Roth) 2000: International Code of Phytosociological na Psunju. Šum. list 110 (5-6): 177-187. Nomenclature, 3,h Ed. J. Veg. Sci. 11: 739-768. Vukelić, J., Ž. Španjol, 1990: Fitocenološki karakter čistih sastojina obične breze (Betula pen- SUMMARY: The silver birch - Betula pendula Roth is a typical pioneer species which in the progressive succession process on carbonate-free or decalcified carbonate soils is the first to conquer grasslands after mowing and grazing have been abandoned. As the first stage the ass. Pteridio-Betuletum is developed, and afterwards in further succession process the development of the ass. Populo tremulae-Betuletum occurs. During the vegetation mapping in Gorski Gotar, attention was attracted by the birch - Betula pendula stands in the composition of which the species Pteridium aquilinum was distinguished. This group has been designated by Tr i nafst i ć and Sugar as the ass. Pteridio-Betuletum. During mapping, the said stands were not analyzed in detail syntaxonomically, and therefore they remained "nomen solum". It was only by Rauš and Matić (1994) that the ass. Pteridio-Betuletum was presented also by the releves. Similarly Glišić (1950) was the first who published the binomial "Populeto- Betuletum" but without an adequate presentation of its floristic composition by means of any quantitative relations between individual species of the floristic composition, so this binomial remained "nomen nudum ". The floristic composition of silver birch forests is given in Table 1, on the basis of 8 representative releves. Of them, the records 1-3 represent the ass. Pteridio-Betuletum, and the records 4-8 the ass. Populo tremulae-Betuletum. As the characteristic species of the ass. Pteridio-Betuletum it is designated Pteridium aquilinum, which in the floristic composition is present with a high level of covering. As the characteristic species of the ass. Populo tremulae-Betuletum it is designated Populus tremula, which is present in the tree and shrub layer as well as in the herb layer. The characteristic species of the alliance Quercion robori-petreae, the order Quercetalia robori-petreae and the class Quercetea robori-petreae are present relatively well. Distinguished by their absolute domination are Betula pendula and Quercus petraea in the tree layer, and Juniperus communis in the shrub layer. The herb layer is relatively poorly developed, especially within the ass. Pteridio-Betuletum, since due to the dominance of brake ferns just a small number of species has the conditions for survival. The companion species are very numerous. However, only a fairly small number of them achieve a higher level of permanency, the others being present in a few or in one record only. This suggests the idea that the birch stands are very heterogeneous floristically, while the elements of the natural, potentially forest cover indicate the progressive succession toward the development of the acidophilous sessile oak forests, namely acidophilus beech forests. It should be pointed out that a sharp floristic boundary between the said birch forest associations does not exist, and therefore the records 3 and 4 can be considered as a transition between the ass. Pteridio-Betuletum and Populo tremulae- Betuletum, regardless of the areas and floristically analyzed stands involved. |