DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626 gubitaka u prirastu koji iznosi daljnjih ukupno 130 grla divljači oba spola. Divlja svinja - Wildboars Stanje kod divljih svinja je drukčije. Zbog ranije navedenih razloga, divlja svinja je narasla u broju za vrijeme agresije, i to za prosječnih 25 grla godišnje. U sanacijskom razdoblju taj broj je još znatno povećan, na prosječnih 67 grla više nego u prijeratnome razdoblju. Tablični i grafički prikazi daju slike posljedica agresije na RH u lovištima "Spačva sjever" i "Spačva jug", promatrano za svako lovište zasebno. Ukupno za oba lovišta dolazi se do sljedečih podataka: C) Spačva sjever i Spačva jug zbirno - Spačva north and Spačva south collectively Jelen obični - Red deer Za vrijeme agresije (1991 - 1995), na temelju prosječnih izračuna izgubljeno je u matičnom fondu 735 grla. U razdoblju sanacije (1996 - 2002) nije postignut predratni fond, pa se i u tom razdoblju pojavljuje gubitak od 735 grla ili ukupno kao posljedica agresije gubitak fonda jelenske divljači dosegao je broj od 1470 grla, u razdoblju od promatranih 12 godina. Za isto razdoblje izostao je prirast od 224 teleta. Jelen lopatar - Fallow deer Fond jelena lopatara iznosio je 1990 godine samo 20 grla, međutim u prve dvije godine rata nestao je ci- LITERATURAAndrašić , D., 1974.: Lovstvo jugoistočne Slavonije, str. 387-410, zbornik Simpozija o 100-toj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb. Androić , M., 1975.: Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šumama, zbornik Simpozija o 100 godina znanstvenog organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, Zagreb, str. 59-78. Bertović,S. , 1971.: Regionalne klimatske i šumskovegetacijske značajke Posavine. Savjetovanje o Posavini (Zagreb 27-29. 1.71), Zagreb 1971. Car , Z., 1964.: Problem usklađivanja interesa lovne proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u Hrvatskoj. Šumarski list, str. 476-488. Čeovoić,I. , 1940.: Lovstvo, Zagreb, str. 1—445. Dekanić , I., 1980.: Način i intenzitet proreda u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena šumsko- gospodarska organizacija "Slavonska šuma", Zagreb, s. 1-120. jeli taj fond te s njime i odgovarajući prirast. Populacija lopatara nije više obnovljena. Srna - Roe deer Izgubljeni broj grla srneće divljači u oba lovišta u razdoblju agresije, u odnosu na predratno stanje iznosi 625 grla. U razdoblju sanacije također nedostaje 399 grla, pa je ukupan gubitak fonda srne, kao posljedica agresije 1024 grla. Za tih 12 godina izostala su 323 laneta kao posljedica gubitka rasplodnog fonda. Divlja svinja - Wild boars U razdoblju agresije, nađeno je, u odnosu na prijeratni prosjek, 27 grla više. U razdoblju sanacije broj divljih svinja povećanje za oko 100 grla Dakle za vrijeme agresije ne samo da fond divljih svinja nije devastiran, već je naprotiv povećan za 27 grla. Obrazloženje je u činjenici daje tome pridonio strah od zaraznih bolesti, osobito trihineloze, jer u tim uvjetima nije bilo moguće osigurati valjanu veterinarsku kontrolu. Osim toga, stoka, odnosno domaće svinje iz okupiranih sela bile su napuštene, što je dovelo do križanja s divljim svinjama i povećanje broja svinja u lovištima. Na temelju iznijetih podataka, vidljive su posljedice agresije na RH u promatranom razdoblju. Treba napomenuti daje legalni i planirani odstrel u tom razdoblju potpuno izostao ili bio neznatan, tako da nije mogao utjecati na brojno stanje krupne divljači u spačvanskim lovištima. - Literature Dekanić , I., 1991.: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u sumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Querco roboris-Carpinetum illyricum Anić). HAZU - Centar za znanstveni rad, Vinkovci, str. 1-154. Figurić , M., 1996.: Uvod u ekonomiku šumarskih resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, udžbenik, str. 1-241. Grubešić , M., 1996.: Utjecaj prirodnih i gospodarskih čimbenika na kvalitetu stojbine divljači, Disertacija obranjena na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-157. Grubešić,M., D. Tucaković, 2002.: Spačva- iznimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta, Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s naglaskom na Spačvu, Vinkovci 8. i 9. studenoga 2002. (Rad predan za tisak u zborniku). Klepac , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama, (Diminution of increment in our valuable Oak forests), Zagreb, Šum. list, str. 85-91. |