DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004), 609-626 gubitak. Međutim, zanimljiva je činjernica da se od 1990. do 2002. godine, dakle za 12 godina nije moglo ponovno uspostaviti prijeratno brojno stanje jelenske divljači. Jedino su telad gotovo dostigla predratno brojno stanje, stoje odraz dobre politike usmjeravanja dinamike razvoja populacije. Svako će lovno gospodarenje biti usmjereno na uštedu košute kao jednu od bioloških mjera sanacije fonda. Jelen lopatar- Fallow deer Predratni fond lopatara od 20 grla u trećoj ratnoj godini (1993.) potpuno je istrijebljen. Da bi se obnovila populacija lopatara bilo bi neophodno unijeti u lovište odgovarajući broj ove divljači za uspostavu stabilnog matičnog fonda. Svakako, hrvatska lovna struka i znanost zna da Spačva nije stojbina za uzgoj jelena lopatara u prirodnim uvjetima. Srneća divljač - Roe deer Raščlanjujući stanje u populaciji srneće divljači u razdoblju agresije na Spačvanskome području, mogu se također uočiti znatne štete. To se vidi iz predočenih tablice A 1.3. i grafikona A 1.3. Usporedi li se 1990. godina s 1995., za 5 ratnih godina nestalo je 192 grla srneće divljači, ne računajući izgubljeni 5-godišnji prirast, odnosno 30 % (bez prirasta), u odnosu na prijeratno stanje. U tome je razdoblju izgubljen prirast od 220 lanadi oba spola. Budući da srna u prosjeku ima dvoje lanadi, bilo bi moguće da se tek za 12 godina približi brojno stanje srneće divljači onome iz 1990. godine. Treba popraviti omjer spolova u korist srna u omjeru 1 : 1,2 (M : Ž). Godine 2002. zabilježeno je više srnjaka, što nije pravi omjer. Međutim, u svim drugim godinama od 1996 - 2001. evidentiranje omjer spolova u korist srna. Otvara se općenito pitanje politike gospodarenja srnećom divljači u Spačvanskome bazenu, pa i u lovištu Spačva sjever. Dakle, štete na srnećoj divljači u istraživanom razdoblju neosporne su u broju grla. Divlja svinja - Wild boars Analizirajući kretanje brojnog stanja divljih svinja u lovištu Spačva sjever za razdoblje do agresije, za vrijeme i nakon okupacije i ratnih zbivanja, vidi se posve drukčije stanje u odnosu na drugu krupnu divljač. Ako se brojno stanje divljih svinja iz 1990. godine usporedi s brojem grla 1995., uočava se manjak od 110 grla. Usporedi li se prosječna stanja ta dva razdoblja 1985 - 1990., prosjek je 135 grla dok za razdoblje 1990 - 1995. prosjek iznosi 165 grla. Prema toj usporedbi pojavljuje se prosječno 30 grla više divljih svinja za vrijeme okupacije i agresije nago ranije. Usporedbom ukupnog brojnog stanja ta dva razdoblja (808 : 811) račun pokazuje 3 grla više za vrijeme agresije. U razdoblju 1996 - 2002. godine (poratno razdoblje) fond divljih svinja porastao je za 77 grla. To je u odnosu na 1990. više za 359 grla. U odnosu na zbirni iznos svih 5 ratnih godina, 2002. godine povećanje iznosi 366 grla ili prosječno godišnje 33 grla u odnosu na 1990. godinu, ili 6 grla više u odnosu na ratno razdoblje. Na grafičkom prikazu A 1.4 vidi se da agresija na to područje nije utjecala na kretanje brojnog stanja divljih svinja. Izuzetak je 1995. godina koja za sebe daje (usporedne) gubitke od 110 grla u fondu u odnosu na 1990. godinu. Nema značajnih poteškoća u procesu sanacije brojnoga stanja fonda divljih svinja s obzirom na broj grla u prirastu. Gotovo nepromijenjeno stanje fonda divljih svinja za vrijeme agresije na području Vinkovaca, odnosno lovišta Spačva sjever, može se obrazložiti, kako je već ranije navedeno, strahom od odstrjela radi zaraznih bolesti, a s druge strane iz ugroženih i okupiranih okolnih sela, stanoviti broj domaćih svinja nalazio je utočište u šumama Spačve. B) Spačva jug - Spačva South B. 1 Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of game population Jelen obični - Red Deer Analizirajući probleme kretanja brojnog stanja jelena običnog u tri razdoblja 1985 - 1990, 1991 - 1995. i 1996 - 2002. godine, može se zaključiti daje za vrijeme agresije jelen obični stradao nešto manje u odnosu na Spačvu sjever. Podaci o kretanju brojnog stanja vide se u tablici B 1.1. i slikovito na grafikonu B 1.1. U razdoblju 1985 - 1990. bilo je prosječno 177 grla. Srednji broj grla 1991 - 1995. u razdoblju agresije 109 grla. Srednji broj grla u sanacijskom razdoblju 1996 2002. je 136 grla. Prema ranije opisanoj računici, izravni gubitak za ratno razdoblje iznosio je 340 grla, ne računajući prirast. U prirastu je izgubljeno 130 teladi. Sanacijsko razdoblje počelo je 1996. sa svega 96 grla, a u 2002. godini postignuto je brojno stanje jelena od 200 grla. Ipak s prosječnim 41 grlom manje nego u prijeratnome razdoblju, gubitak u broju grla bez prirasta za ovih 7 godina iznosio bi 287 grla. Srneća divljač - Roe deer Raščlanjujući brojno stanje srneće divljači u tri istraživana razdoblja, iz tablica i grafičkih prikaza vidi se daje srneća divljač i ovdje doživjela sličnu sudbinu kao i jelen obični. Gledajući prosjeke za pojedina razdoblja, može se zaključiti da prosječno godišnje u ratnome razdoblju nedostaje 57 komada srneće divljači, što znači da cjelokupno u razdoblju agresije nedostaje 285 grla, bez |