DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA MOŽE LI ŠUMA ZAUSTAVITI BUJICE I POPLAVE Nedavna poplava i bujica u Šibeniku i Trogiru upozorila je kako nestankom šume, bilo daje uništena požarom ili prenamjenom u urbani prostor, kamenolom, trajne nasade i dr., u budućnosti možemo očekivati sve više sličnih katastrofa. Šumarska je struka još u 19. stoljeću spoznala značenje šume u prostoru Sredozemlja te započela pošumljavati u Senjskoj dragi. U prostoru u kojemu je osnovana šuma prestale su poplave i bujice, ublaženi su udari bure, pojavili se izvori pitke vode, a krajolik se odjenuo u oku ugodno zeleno ruho. Već tada se dobro znalo kako je golema korist koju okolišu pruža šuma. Nedavno je u Zagrebu održan međunarodni znanstveni skup o značenju šume u sprječavanju erozije te o vodozaštitnoj ulozi šume. Održano je 26 referata u kojima je sudjelovalo 56 autora i koautora. Skup je održan pod pokroviteljstvom našega Ministrastva u organizaciji dvije IUFRO grupe, Akademije šumarskih znanosti, šumarskih fakulteta u Zagrebu i Brnu te u suorganizaciji Hrvatskih šuma, Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarskoga instituta Jastrebarsko i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Na skupu su održali referate znanstvenici iz Hrvatske, Češke i Slovačke, i u više referata je naglašena protuerozijska i protupopolavna uloga šume, iz kojih se može zaključiti kako šuma u svojoj površini zaustavlja kišu koja neprekidno pada do količine od 100 mm, a djelomično i do 150 mm (Kantor) te kako šikara bjelograbića zaustavlja 98,8 % oborina (Topić i dr.). Naglašeno je kako se 45 % površine šuma u Hrvatskoj nalazi na površinama koje su jako ugrožene erozijom (Pernar, N. i dr.), a što se zasigurno odnosi na sve šume našega Sredozemlja. Iz svega što znamo kao šumarska znanost i struka, može se zaključiti kako Šibenik i Trogir ne bi bili poplavljeni da su izgorjele šumske površine bile pošumljene uz vođenje smišljene politike odgovarajuće struke za sprječavanje erozije i bujica, kojoj i šumarstvo plaća doprinos, te uz velike financijske teškoće njeguje te šume. Šumarstvo već više od 100 godina čini sve što može kako bi održalo sadašnju šumu i uzgojnim je postupcima pretvorilo u šumu sjemenjaču hrasta crnike u Eumediteranu i hrasta medunca u Submediteranu, koje bi optimalno pružale sve ekološke, socijalne i ekološko- socijalne funkcije šume. U posljednje vrijeme gubi se u požarima sve više šuma koje se ne obnavljaju, što zasigurno vodi u česte katastrofe. U nadi kako će glas struke i razuma ipak prevladati, svim čitateljima "Šumarskoga lista " u ime Upravnoga odbora Hrvatskoga šumarskoga društva, koji predstavlja Savjet časopisa, zatim predsjednika akademika Slavka Matica, tehničkoga urednika Hranislava Jakovca, dipl. ing. i u svoje osobno želim čestit Božić te uspješnu i u privatnom životu sretnu 2005. godinu. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Polako, sunce pobjeđuje. Šetalište Golubinjak, Park šuma Golubinjak, Šumariju Lokvs, Goraki kotar. Slowly, the sun shines through. The Golubinjak trail, Golubinjak Park Forest, Lokve Forest Office, Gorski Kotar. (Foto: B. Grgurić) Naklada 1780 primjeraka |