DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 32     <-- 32 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV1I1 (2004), 609-626
daily mined hunting areas. During all that time, regular hunting management
hasn ´t stopped. Only after the war there occurred the conditions for a
detailed research. In addition to the counting of game, the records on hunting
management and data from the management plans were used.


For purpose of creating conditions for further success of hunting management
and the research itself, the ruined sites and habitats, hunting-management
installations and roads had to be recovered and professional staff had to
be adequately educated.


The results of the research show that in the mentioned hunting grounds
between 1991 and 1995 and further until 2002, 1470piecies of deer were lost.
In addition to that, the increment in amount of 224 calves was lost. The stock
of 20 pieces of fallow deer vanished completely. The stock of roe deer in the
period from 1991 to 1995 shows a shortfall by 625 pieces. By analysing the
continuation of the aggression influence until 2002, there is a record of another
1000 pieces of roe deer and 320 fawns lost. During the aggression period
there were no official hunts taking place. In the period of recovery between
1996 and 2002, the seven years were inufficient time to reach the numerical
strenght of the red deer and roe deer stock from the pre-war time between
1985 and 1990. In addition to the big game that is the direct research subject,
there are also records of other animal species hurt in this area. These data
concern both hunting grounds collectively.


The wildboar stock wasn ´t damaged, mainly due to the fear of trichinosis
and other contagious diseases present, as well as the poor controll of health
condition trends.


Due to the way of hunting management, biological and ecological
demands of the red deer, the most valuable big game in the Spačva forests and
the conformity with the demands of other game managed in this area, I suggest
the integration of the hunting grounds Spačva north and Spačva south.
As a model of forest and game management it is suggested to maintain and
further improve an integral way of management, with the hollistical approach
to the forest and game issues.


Key words: Spacva, Hunting, Hunting Management, Game, Red deer,
Fallow deer, Roe deer, Wild boars, Growing stock, Consequences of the
Agression against the Republic of Croatia




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 31     <-- 31 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626
Kozarac , J., 1897.: O uzgoju posavskih hrastovih sas- nju, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje
tojina u prvim periodima ophodnje, Š. L. 1897., 4: Zagreb, str. 147-154.
str. 1-15. Rauš , Đ., 1972.: Karta šumskih zajednica spačvan


Kraljić,B., 1991 a.: Zakupnina za lovište-trošak ili skog bazena i okolice Vinkovaca, GZH, Zagreb,
dio akumulacije, mjesto i raspoređivanje pri kal-Rau š , Đ., 1987.: Spačva, suvisli kompleks lužnjakokulaciji
lovnoga gospodarenja, (rukopis predan vi h šura a u s i ivno m području rijeka Spačve i
za tisak), Zagreb, str. 1-6. Studve, U: Šumarska Eniklopedija 3, Zagreb,


Matić , S., 1990.: Njega sastojinaproredom u mladim, str. 250.
srednjedobnim i starijim sastojinama hrasta luž- Vuke 1 i ć, J., Đ. R au š, 1998.: Šumarska fitocenolonjaka
u Spačvanskom bazenu. Seminar o prore- gij a ; šums k e zajednice u Hrvatskoj, udžbenik,
dama u lužnjakovim šumama, Zagreb, str. 1-43. Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 1-310.
Raguž, D., M. Grubešić, 1993.: Posljedice agresije
na Republiku Hrvatsku u lovnom gospodare-


ABSTRACT: The thesis analyzes the consequences of the 5-year-long
intensive aggression on RC in the area of the Spačva basin in Eastern Slavonija,
which have affected the game stock, hunting ground installations and
the overall hunting management. The research takes into account the data on
the game counting and shooting rates between 1985 and 2002 in the hunting
grounds Spačva north and Spačva south. The total area of these hunting
grounds under research amounts to 35,826 ha.


In order to be able to clearly monitor and get an insight into the state of
the basic game stocks, three periods have been analyzed:


before the aggression 1985 -1990
during the aggression 1991 -1995
after the aggression (recovery time) 1996 -2002
The object of the research is big game managed in this region: red deer
fCervus elaphus L.), fallow deer (Dama dama L.), roe deer (Capreolus capreolus
L.) and wildboar (Sus scrofa L.). For each kind of the game mentioned
there were analyses made regarding the numerical strenght of the basic
stocks, increment and shooting rates.
The goal of the research was to define whether and in what degree were
the numbers, structure, quality and value of the basic game stocks disturbed
under the consequences of the aggression in these areas. Finally, the research
goal is also to suggest ways and measures to improve the overall state within
the hunting grounds in the post-war recovery period.
The mathematical-statistical data analysis was made in order to define the
differences of the numerical strenght of the game in the hunting grounds
Spačva north and Spačva south in the above mentioned three periods. The
testing of mean values and deviation from mean values of the game numbers
within the basic stocks has shown that in most cases there are considerable
statistical differences for the period of aggression and the recovery in comparison
to the time before the war.
On the mean value basis in the mentioned periods there were magnitudes
defined for the variation of numbers within the basic stocks and the shooting
rates.
Comprehensive preparations were necessary to carry out the research that
lasted for 12 years - 5 years during the aggression and 7 years of post war
recovery. For all three game species and three periods mentioned there are
table and graphical data presented. The research was carried through also
during the war period between 1991 and 1995 in spite of many risks, espe




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 30     <-- 30 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626
gubitaka u prirastu koji iznosi daljnjih ukupno 130 grla
divljači oba spola.


Divlja svinja - Wildboars
Stanje kod divljih svinja je drukčije. Zbog ranije navedenih
razloga, divlja svinja je narasla u broju za vrijeme
agresije, i to za prosječnih 25 grla godišnje. U sanacijskom
razdoblju taj broj je još znatno povećan, na
prosječnih 67 grla više nego u prijeratnome razdoblju.
Tablični i grafički prikazi daju slike posljedica
agresije na RH u lovištima "Spačva sjever" i "Spačva
jug", promatrano za svako lovište zasebno. Ukupno za
oba lovišta dolazi se do sljedečih podataka:


C) Spačva sjever i Spačva jug zbirno - Spačva
north and Spačva south collectively
Jelen obični - Red deer


Za vrijeme agresije (1991 - 1995), na temelju prosječnih
izračuna izgubljeno je u matičnom fondu 735
grla. U razdoblju sanacije (1996 - 2002) nije postignut
predratni fond, pa se i u tom razdoblju pojavljuje gubitak
od 735 grla ili ukupno kao posljedica agresije gubitak
fonda jelenske divljači dosegao je broj od 1470
grla, u razdoblju od promatranih 12 godina. Za isto razdoblje
izostao je prirast od 224 teleta.


Jelen lopatar - Fallow deer
Fond jelena lopatara iznosio je 1990 godine samo
20 grla, međutim u prve dvije godine rata nestao je ci-


LITERATURAAndrašić , D., 1974.: Lovstvo jugoistočne Slavonije,
str. 387-410, zbornik Simpozija o 100-toj obljetnici
znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu
jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za
znanstveni rad Vinkovci, Zagreb.
Androić , M., 1975.: Prethodni rezultati timskog istraživanja
uzroka sušenja hrasta u slavonskim
šumama, zbornik Simpozija o 100 godina znanstvenog
organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne
Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni
rad Vinkovci, Zagreb, str. 59-78.
Bertović,S. , 1971.: Regionalne klimatske i šumskovegetacijske
značajke Posavine. Savjetovanje o
Posavini (Zagreb 27-29. 1.71), Zagreb 1971.
Car , Z., 1964.: Problem usklađivanja interesa lovne
proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u


Hrvatskoj. Šumarski list, str. 476-488.
Čeovoić,I. , 1940.: Lovstvo, Zagreb, str. 1—445.
Dekanić , I., 1980.: Način i intenzitet proreda u šumi


hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena šumsko-
gospodarska organizacija "Slavonska šuma",
Zagreb, s. 1-120.


jeli taj fond te s njime i odgovarajući prirast. Populacija
lopatara nije više obnovljena.


Srna - Roe deer
Izgubljeni broj grla srneće divljači u oba lovišta u
razdoblju agresije, u odnosu na predratno stanje iznosi
625 grla. U razdoblju sanacije također nedostaje 399
grla, pa je ukupan gubitak fonda srne, kao posljedica
agresije 1024 grla. Za tih 12 godina izostala su 323 laneta
kao posljedica gubitka rasplodnog fonda.


Divlja svinja - Wild boars
U razdoblju agresije, nađeno je, u odnosu na prijeratni
prosjek, 27 grla više. U razdoblju sanacije broj
divljih svinja povećanje za oko 100 grla Dakle za vrijeme
agresije ne samo da fond divljih svinja nije devastiran,
već je naprotiv povećan za 27 grla. Obrazloženje
je u činjenici daje tome pridonio strah od zaraznih
bolesti, osobito trihineloze, jer u tim uvjetima nije bilo
moguće osigurati valjanu veterinarsku kontrolu. Osim
toga, stoka, odnosno domaće svinje iz okupiranih sela
bile su napuštene, što je dovelo do križanja s divljim
svinjama i povećanje broja svinja u lovištima.
Na temelju iznijetih podataka, vidljive su posljedice
agresije na RH u promatranom razdoblju. Treba napomenuti
daje legalni i planirani odstrel u tom razdoblju
potpuno izostao ili bio neznatan, tako da nije mogao
utjecati na brojno stanje krupne divljači u spačvanskim
lovištima.


- Literature
Dekanić , I., 1991.: Utjecaj strukture na njegu sastojina
proredom u sumi hrasta lužnjaka i običnog
graba (Querco roboris-Carpinetum illyricum
Anić). HAZU - Centar za znanstveni rad, Vinkovci,
str. 1-154.
Figurić , M., 1996.: Uvod u ekonomiku šumarskih
resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, udžbenik,
str. 1-241.
Grubešić , M., 1996.: Utjecaj prirodnih i gospodarskih
čimbenika na kvalitetu stojbine divljači, Disertacija
obranjena na Šumarskome fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-157.
Grubešić,M., D. Tucaković, 2002.: Spačva- iznimno
vrijedno stanište životinjskoga svijeta,
Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva
gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s naglaskom
na Spačvu, Vinkovci 8. i 9. studenoga
2002. (Rad predan za tisak u zborniku).
Klepac , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijednim
hrastovim šumama, (Diminution of increment
in our valuable Oak forests), Zagreb, Šum.
list, str. 85-91.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 29     <-- 29 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004), 609-626
gubitak. Međutim, zanimljiva je činjernica da se od
1990. do 2002. godine, dakle za 12 godina nije moglo
ponovno uspostaviti prijeratno brojno stanje jelenske
divljači. Jedino su telad gotovo dostigla predratno brojno
stanje, stoje odraz dobre politike usmjeravanja dinamike
razvoja populacije. Svako će lovno gospodarenje
biti usmjereno na uštedu košute kao jednu od bioloških
mjera sanacije fonda.


Jelen lopatar- Fallow deer
Predratni fond lopatara od 20 grla u trećoj ratnoj godini
(1993.) potpuno je istrijebljen. Da bi se obnovila
populacija lopatara bilo bi neophodno unijeti u lovište
odgovarajući broj ove divljači za uspostavu stabilnog
matičnog fonda.
Svakako, hrvatska lovna struka i znanost zna da
Spačva nije stojbina za uzgoj jelena lopatara u prirodnim
uvjetima.


Srneća divljač - Roe deer
Raščlanjujući stanje u populaciji srneće divljači u
razdoblju agresije na Spačvanskome području, mogu
se također uočiti znatne štete. To se vidi iz predočenih
tablice A 1.3. i grafikona A 1.3. Usporedi li se 1990.
godina s 1995., za 5 ratnih godina nestalo je 192 grla
srneće divljači, ne računajući izgubljeni 5-godišnji prirast,
odnosno 30 % (bez prirasta), u odnosu na prijeratno
stanje. U tome je razdoblju izgubljen prirast od 220
lanadi oba spola. Budući da srna u prosjeku ima dvoje
lanadi, bilo bi moguće da se tek za 12 godina približi
brojno stanje srneće divljači onome iz 1990. godine.
Treba popraviti omjer spolova u korist srna u omjeru


1 : 1,2 (M : Ž). Godine 2002. zabilježeno je više srnjaka,
što nije pravi omjer. Međutim, u svim drugim godinama
od 1996 - 2001. evidentiranje omjer spolova u
korist srna. Otvara se općenito pitanje politike gospodarenja
srnećom divljači u Spačvanskome bazenu, pa i
u lovištu Spačva sjever.
Dakle, štete na srnećoj divljači u istraživanom razdoblju
neosporne su u broju grla.


Divlja svinja - Wild boars
Analizirajući kretanje brojnog stanja divljih svinja u
lovištu Spačva sjever za razdoblje do agresije, za vrijeme
i nakon okupacije i ratnih zbivanja, vidi se posve
drukčije stanje u odnosu na drugu krupnu divljač. Ako
se brojno stanje divljih svinja iz 1990. godine usporedi s
brojem grla 1995., uočava se manjak od 110 grla. Usporedi
li se prosječna stanja ta dva razdoblja 1985 - 1990.,
prosjek je 135 grla dok za razdoblje 1990 - 1995. prosjek
iznosi 165 grla. Prema toj usporedbi pojavljuje se
prosječno 30 grla više divljih svinja za vrijeme okupacije
i agresije nago ranije. Usporedbom ukupnog brojnog
stanja ta dva razdoblja (808 : 811) račun pokazuje 3 grla
više za vrijeme agresije.


U razdoblju 1996 - 2002. godine (poratno razdoblje)
fond divljih svinja porastao je za 77 grla. To je u odnosu
na 1990. više za 359 grla. U odnosu na zbirni iznos svih
5 ratnih godina, 2002. godine povećanje iznosi 366 grla
ili prosječno godišnje 33 grla u odnosu na 1990. godinu,
ili 6 grla više u odnosu na ratno razdoblje.


Na grafičkom prikazu A 1.4 vidi se da agresija na to
područje nije utjecala na kretanje brojnog stanja divljih
svinja. Izuzetak je 1995. godina koja za sebe daje
(usporedne) gubitke od 110 grla u fondu u odnosu na
1990. godinu. Nema značajnih poteškoća u procesu
sanacije brojnoga stanja fonda divljih svinja s obzirom
na broj grla u prirastu.


Gotovo nepromijenjeno stanje fonda divljih svinja
za vrijeme agresije na području Vinkovaca, odnosno
lovišta Spačva sjever, može se obrazložiti, kako je već
ranije navedeno, strahom od odstrjela radi zaraznih bolesti,
a s druge strane iz ugroženih i okupiranih okolnih
sela, stanoviti broj domaćih svinja nalazio je utočište u
šumama Spačve.


B) Spačva jug - Spačva South


B. 1 Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of
game population
Jelen obični - Red Deer
Analizirajući probleme kretanja brojnog stanja jelena
običnog u tri razdoblja 1985 - 1990, 1991 - 1995. i
1996 - 2002. godine, može se zaključiti daje za vrijeme
agresije jelen obični stradao nešto manje u odnosu
na Spačvu sjever.
Podaci o kretanju brojnog stanja vide se u tablici
B 1.1. i slikovito na grafikonu B 1.1.
U razdoblju 1985 - 1990. bilo je prosječno 177 grla.
Srednji broj grla 1991 - 1995. u razdoblju agresije 109
grla. Srednji broj grla u sanacijskom razdoblju 1996 2002.
je 136 grla. Prema ranije opisanoj računici, izravni
gubitak za ratno razdoblje iznosio je 340 grla, ne računajući
prirast. U prirastu je izgubljeno 130 teladi.
Sanacijsko razdoblje počelo je 1996. sa svega 96
grla, a u 2002. godini postignuto je brojno stanje jelena
od 200 grla. Ipak s prosječnim 41 grlom manje nego u
prijeratnome razdoblju, gubitak u broju grla bez prirasta
za ovih 7 godina iznosio bi 287 grla.


Srneća divljač - Roe deer
Raščlanjujući brojno stanje srneće divljači u tri istraživana
razdoblja, iz tablica i grafičkih prikaza vidi
se daje srneća divljač i ovdje doživjela sličnu sudbinu
kao i jelen obični.
Gledajući prosjeke za pojedina razdoblja, može se
zaključiti da prosječno godišnje u ratnome razdoblju
nedostaje 57 komada srneće divljači, što znači da cjelokupno
u razdoblju agresije nedostaje 285 grla, bez




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 28     <-- 28 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626
Statistička raščlamba govori sljedeće:


U sva tri razdoblja kod jelenske divljači nema signifikantne
razlike u svim kategorijama i ukupno,
osim teladi u razdoblju II-III je 99 % signifikantna
razlika.


Kod srneće divljači 99 % signifikantna razlika je
kod srna za razdoblje I -I I i II-III, te ukupno za razdoblje
II-III.


U divljih svinja signifikantna razlika od 99 % je u
II-III razdoblju kod veprova, krmače i ukupno, te
kod krmača u I—111 razdoblju
Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno
varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost i u lovištu
Spačva jug sviju vrsta divljači, a najviše kod div


5. RASPRAVARepublika Hrvatska doživjela je tragične posljedice
agresije u razdoblju od 1991 - 1995. godine
U vinkovačkome području jako su stradale šume,
osobito Spačvanski bazen. Teško je stradalo sve stoje
živjelo u tim šumama, ponajprije divljač.
Svršetkom rata, kada su se stvorili uvjeti, u svrhu
sagledavanja posljedica agresije i donošenja odgovarajućih
odluka radi sanacije zatečenoga stanja, trebalo je
provesti istraživanje stradanja divljači u spačvanskim
lovištima.
Radi što boljeg pregleda i shvaćanja složenosti problematike,
bilo je nužno prikazati stanje u lovstvu u
Spačvanskim bazenu kroz duže povijesno razdoblje.
Zbog prirodne nedjeljivosti područja Spačvanskoga
bazena istraživanjem je obuhvaćen čitav prostor šumskoga
kompleksa Spačva, a radi lakšega pregleda,
obrada i interpretacija rezultata istraživanja su razdijeljena
na 2 cjeline, a to su:
A) Lovište Spačva sjever površine 17 734 ha
B) Lovište Spačva jug površine 18 092 ha


Radi sustavnosti rada i mogućnosti usporedbene
obrade, podaci o broju grla divljači prikazani su u tri
gospodarska razdoblja:


I 1985. do 1990. godine - razdoblje prije agresije na
RH,


II 1991. do 1995. godine - razdoblje trajanja Domovinskoga
rata i okupacije dijela istraživanoga područja,
i


III 1996. do 2002. godine - poslijeratno razdoblje (vrijeme
sanacije)


Ponajprije su raščlanjivane štete na divljači, i to izravne
štete u smanjenju broja grla u matičnim fondovima
sljedećih vrsta:


jelen obični


jelen lopatar
ljih svinja. Kako se radi o diskontinuiranoj varijabli, a
u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji utječu
na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati samo
srednje vrijednosti (Average).


Opći zaključci mogu se svesti na sljedeće:


Da u lovištu Spačva -jug postoji problem nestanka
izvjesnoga broja jelena običnog, srna i krmača, dok
kod populacije jelena običnog telad pokazuje signifikantnu
razliku, što može upućivati daje upitna reprodukcija
tijekom drugog razdoblja 1991-1995.


U jednom i drugom lovištu u II razdoblju na brojno
stanje svih kategorija vrsta divljači utjecale su vojne
aktivnosti tijekom Domovinskog rata.
-
Discussion


srneća divljač
divlja svinja
Raščlamba rezultata ratnih šteta na divljači obuhvaća
umanjenje broja grla u fondovima prema sljedećim
pokazateljima:


-
Izravne štete smanjenja broja grla u matičnim fondovima
divljači
-
Izostanak očekivanoga prirasta divljači
-
Izostanak odstrjela
A) Spačva sjever - Spačva North
Raščlamba rezultata istraživanja za lovište Spačva
sjever koja se odnosi na fondove divljači pokazuje
signifikantne razlike u razdobljima prije i za vrijeme
agresije. Poslijeratno razdoblje također se signifikantno
razlikuje od prijeratnog. Tamo gdje se uspješno
obnavlja fond divljači, nema znatnih razlika prije i
nakon agresije, ali se razlikuje u odnosu na vrijeme
agresije.


A.l Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of
game population
Podaci u predočenim tablicama i grafičkim prikazima
o stanju prijeratnoga fonda divljači, za vrijeme i poslije
rata u lovištu Spačva sjever, ukazuju na sljedeće:


Jelen obični - Red deer
Već iz tablice ALI. osobito na grafikonu ALI. vidljiv
je gubitak u fondu jelenske divljači, a usporedi li se
1990. godina, kao početak agresije, sa stanjem 1995.
godine (kraj agresije) vidi se odnos 237 : 85 grla.
Dakle, nedostaje 179 grla oba spola i dobne strukture
(uz gubitak prirasta za svih 5 godina). Prema prosječnim
podacima za 5 ratnih godina stvarno je izgubljeno
395 grla u matičnom fondu. Ako je 1990. bilo 39 teladi
oba spola, moglo bi se pretpostaviti, uz nepromijenjen
fond za vrijeme agresije, da bi ukupan prirast u tome
razdoblju mogao iznositi novih 109 grla, stoje izravan




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 27     <-- 27 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626
Tablica BI .a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima


Table BI.a Values ofparametres of statistical tests of differences in periods


Spačva jug - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva South - tests of mean values
Jelen obični - Red deer


Average Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind Tele -Calf
I 1985-1990 66,2 71,2 39,7
II 1991-1995 43,8 45,2 20,2
III 1996-2002 43,3 55,6 37,6
t-test I-II 1,30 2,12 2,04
sig.95% II-III 0,05 -1,83 -3.50
sig.99% I-III 1,66 0,43 0,22
Average Razdoblja -Periods
Srneća divljač - Roe deer
Srnjak - Roe Buck Srna -Doe Lane -Fawn
I 1985-1990 58,8 70,0 39,7
II 1991-1995 41,2 44,2 26,2
III 1996-2002 49,7 67,0 38,4
t-test I-II 2,31 3,75 2,10
sig.95% II-III -1,74 -4,79 -1,92
sig.99% I-III 1,38 0,42 0,25
Average Razdoblja -Periods
Divlja svinja -Wildboars
Vepar -Wildboar Krmača -Wild soe Nazime -Offspring
I 1985-1990 27,8 28,3 73,3
II 1991-1995 35,6 35,6 84,0
III 1996-2002 56,4 64,4 76,1
t-test I-II -0,95 -0,84 -0,72
sig.95% II-III -3.81 -5.31 1,19
sig.99% I-III -3,01 -3,65 -0,18


Spačva jug - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti
Spačva South - tests of deviations from the mean values
Jelen obični - Red deer


STDEV


Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind Tele -Calf
I 1985-1990 28,4 29,3 22,0
II 1991-1995 15,1 5,6 7,2


III 1996-2002 19,2 13,4 10,0


F-test III 3,54 27.38 9,34
sig.95% II-III 1,62 5,72 1,93
sig.99% I-III 2,19 4,78 4,84


Srneća divljač - Roe deer


STDEV


Razdoblja -Periods Srnjak - Roe Buck Srna -Doe Lane -Fawn
I 1985-1990 15,3 15,2 12,4
II 1991-1995 9.7 6,8 8,7


III 1996-2002 5,5 9,7 13,2


F-test I-II 2,49 5,00 2,03
sig.95% II-III 3,11 2,03 2,30
sig.99% I-II 7,74 2,46 0,88


Divlja svinja -Wildboars


STDEV


Razdoblja -Periods Vepar -Wildboar Krmača -Wild soe Nazime -Offspring
I 1985-1990 19,7 20,9 35,7
11 1991-1995 4,3 4,3 5,0


III 1996-2002 13,3 13,2 16,8


F-test I-II 20.99 23.62 50.98
sig.95% II-III 9.57 9.42 11.29
sig.99% I-III 2,19 2,51 4,52


Ukupno -Total
177,0
109,2
136,4
2,11
-1,41
1,14


Ukupno -Total
168,5
111,6
155,1
3,15


-3.30


0,72


Ukupno -Total
129,5
155,2
197,0
-0,82
-5.44
-2,16


Ukupno -Total
78,6
25,7
41,0
9,35
0,39
3,68


Ukupno -Total


38,6


19,7


25.9


3,84


0,58


2,22


Ukupno -Total
75,5
12,6
13,8
35.90
0,83
29.93




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 26     <-- 26 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626
Tablica BI.3 Lovište spačvajug. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002.


Chart BI.3 Hunting ground Spačva South. Population of wildboars since 1985-2002


Godina -Year


1985
1986
1987
1988
1989
1990


Ukupno -Total
Prosj. 1985-1990-Average 1985-1990


1991
1992
1993
1994
1995


Ukupno -Total
-Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995


1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002


Ukupno -Total
Prosj. 1996-2002-Average 1996-2002


Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring Ukupno -Total
19 19 60 98
20 20 50 90
20 20 50 90
20 20 58 98
20 20 79 119
68 71 143 282
167 170 440 111
28 28 73 130
35 36 87 158
30 30 75 135
36 35 86 157
35 35 86 156
42 42 86 170
178 178 420 776
36 36 84 155
42 42 86 170
37 56 98 191
50 60 92 202
64 82 51 197
69 66 69 204
69 71 74 214
64 74 63 201
395 451 533 1379
56 64 76 197


~i r


1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godin e
1985- 1991- 19961990
1995 2002


Graf B 1.3 Lovište Spačvajug- Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002.


Graph BI.3 Hunting ground Spačva South -Population of wildboars since 1985-2002




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 25     <-- 25 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 609-626
Tablica B1.2 Lovište spačvajug. Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002.


Table BI.2 Hunting ground Spačva South. Population of we deer since 1985-2002


Godina -Year Jelen - Red Deer Košuta -Hind
1985 52 11
1986 51 75
1987 53 59
1988 53 56
1989 54 58
1990 90 95


Ukupno -Total 353 420


Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 59 70
1991 53 51
1992 50 50
1993 38 45
1994 33 40
1995 32 35


Ukupno -Total 206 221
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 41 44


1996 48 50
1997 40 57
1998 52 75
1999 50 68
2000 48 74
2001 52 71
2002 58 74


Ukupno -Total 348 469
Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 50 67


Tele -Calf
28
28
40


39


41


62
238
40
38


20
20
20


33
131
26
16


28


40


35


51
52
47


269


38


Ukupno -Total
157
154
152
148
153
247
1011
169
142
120
103


93


100


558


112


114
125
167
153
173
175
179


1086


155


-i 1 1 1 1 r


1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine
1985- 1991- 19961990
1995 2002


Graf Bl .2 Lovište Spačvajug - Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002.


Graph BI.2 Hunting ground Spačva South - Population of roe deer since 1985-2002




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 24     <-- 24 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626
Tablica B1.1 Lovište spačva jug - Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002.
Chart BI. 1 Hunting ground Spačva South -Population of red deer since 1985-2002


Godina Year
1985
JelenRed
Deer
50
Košuta Hind
60
Tele Calf
31
Ukupno Total
141
1986 49 59 28 136
1987 49 58 27 134
1988 69 52 31 152
1989 58 68 37 163
1990 122 130 84 336
Ukupno Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
1991
397
66
69
427
71
52
238
40
31
1062
177
152
1992 45 47 20 112
1993 39 41 16 96
1994 36 38 12 86
1995 30 48 22 100
Ukupno Total
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995
1996
219
44
24
226
45
39
101
20
33
546
109
96
1997 22 43 24 89
1998 30 58 39 127
1999 42 49 30 121
2000 51 55 37 143
2001 64 69 46 179
2002 70 76 54 200
Ukupno -Total
Prosj. 1996-2002-Average 1996-2002
303
43
389
56
263
38
955
136


~\ i i i i i i i i i r


1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine
1985- 1991- 19961990
1995 2002


Graf B 1.1 Lovište Spačva jug - Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002.


Graph BI. I Hunting ground Spačva South - Population of red deer since 1985-2002




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 23     <-- 23 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626
Spačva sjever - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti


Spačva North - tests of deviations from the mean values


STDEV


I
II
III
F-test


sig.95%


sig.99%
STDEV
I
II
III


F-test


sig.95%


sig.99%
STDEV
I
II
III


F-test


sig.95%


sig.99%


Jelen obični - Red Deer
Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind
1985-1990 12,30 11,80
1991-1995 16,00 9,40
1996-2002 25,10 12,60
I-II 1,69 1,58
II-III 2,46 1,80
I-III 0,24 0,88


Srneća divljač - Roe Deer
Razdoblja -Periods Srnjak - Roe Buck Srna -Doe


1985-1990 15,10
1991-1995 25,10
1996-2002 17,60
III 2,76
II-III 2,03
I-III 0,76


6,70
19,00
8,50


8,04
5,00


0,62
Divlja svinja -Wildboars


Tele -Calf


11,40
4,90
9,90


5,41


4,08


1,33


Lane -Fawn
2,70
6,40
6,80
5,62
1,13
0,16


Razdoblja -Periods Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring


1985-1990 1,00
1991-1995 6,00
1996-2002 20,80
III 36,00
II-III 12.02
I-III 0.002


Statističko raščlanjivanje pokazalo je sljedeće:


U svim kategorijama jelena običnog i ukupno, postoji
signifikantna razlika od 99% za razdoblje I-II i
razdoblje I-III, a za telad postoji signifikantna razlika
od 95% za razdoblje II-III.


Kod srneće divljači sve kategorije i ukupno su signifikantne
za 99 % u razdobljima I-II i I-III, te lanad
u razdoblju II-III:


U istom lovištu kod divljih svinja je 99 % signifikantna
razlika kod veprova, krmača i nazimadi
za razdoblje I-II, te kod nazimadi i ukupno za razdoblje
I-III. U razdoblju II-III je samo kod krmača
95 % signifikantna razlika.
Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno
varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost u
ovome lovištu kod sviju vrsta divljači, a ponajviše kod
divljih svinja. Pošto se radi o diskontinuiranoj varijabli,
a u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji
utječu na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati
samo srednje vrijednosti (Average).


Opći zaključci, mogu se svesti na sljedeće:


Da je u lovištu Spačva-sjever tijekom prvog razdoblja
od 1985-1990, te u trećem razdoblju
od 1996-2002, s obzirom na drugo razdoblje
1,30 0,40
1,50 35,10
6,80 26,30


Ukupno -Total
22,60
29,70
46,80
0,58
0,40
0,23


Ukupno -Total
21,90
48,30
30,70
0,21
2,47
0,51


Ukupno -Total
2,20
37,30
7,90


1,33 7700.06 0,03


20.55 1,78 22.29
0.04 0,0002 0,08
1991-1995. nastao izrazit pad brojnosti populacija


jelena običnog, srneće divljači i divljih svinja u


svim promatranim spolnim i uzrasnim skupinama


4.2. Spačva jug - Spačva South
Brojno stanje jelena običnog, srneće divljači i divljih
svinja, u kojima su podaci razvrstavani u tri razdoblja
1985-1990; 1991-1995 i 1996-2002., prikazano
je u tablicama, odnosno, slikama B 1.1, do B 1.3:




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 22     <-- 22 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626
1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine
1985- 1991- 19961990
1995 2002


Graf A 1.4 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje divljih svinja od 1985.-2002.


Graph Al. 4 Hunting ground Spačva North -Population of Wildkoar since 1985-2002


Tablica Al.a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima


Chart A La Values ofparametres ofstatistical tests of differences in periods


Spačva sjever - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva North - tests of mean values
Jelen obični - Red Deer


Average Razdoblja -Periods Jelen -Deer Košuta -Hind Tele -Calf Ukupno -Total
I 1985-1990 99,20 99,80 52,20 251,20
II 1991-1995 30,60 41,60 17,40 89,60
III 1996-2002 35,60 51,40 28,70 115,70
t-test I-II 7,83 9.12 6.71 9.99
sig.95% II-III -0,42 -1,54 -2,57 -1,18
sig.99% I-III 5,93 7.14 3.94 6.79
Average Razdoblja -Periods
Srneća divljač - Roe Deer
Srnjak - Roe Buck Srna -Doe Lane -Fawn Ukupno -Total
I 1985-1990 89,80 105,70 60,50 256,00
II 1991-1995 46,40 53,20 19,00 118,60
III 1996-2002 47,10 62,70 33,30 143,10
t-test I-II 3,39 4.85 17.12 5.88
sig.95% II-III -0,05 -1,05 -3.74 -1,00
sig.99% I-III 4.71 10.19 9.73 7,71
Average Razdoblja -Periods
Divlja svinja -Wildboars
Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring Ukupno -Total
I 1985-1990 53,30 53,20 108,20 214,70
II 1991-1995 36,00 41,60 84,60 162,20
III 1996-2002 52,00 48,10 68,00 168,10
t-test I-II 6,33 13.48 1.50 3,14
sig.95% II-III -1,92 -2,41 0,89 -0,35
sig.99% I-III 0,17 0,74 4.04 14.95




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 16     <-- 16 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 609-626
1. UVOD - Introduction
Spačvanski bazen jedno je od najvećih i najvrjednijih
cjelovitih područja prirodnih šuma hrasta lužnjaka.
Osim poznate izuzetne kakvoće drva, u svijetu poznatoga
slavonskoga hrasta, ovdje prirodno obitavaju brojni
pripadnici faune medu kojima se ističu jelen obični,
srna i divlja svinja te ostale zaštićene i nezaštićene životinjske
vrste. Osobito prikladno stanište za navedenu
divljač stvaraju brojni prirodni vodotoci, bare, zibovi, livade.
Osim obilja paše i brsta, bogatstvo prirodne hrane
za divljač predstavlja i urod žira. Uz sve navedeno, u lovištima
na području spačvanskoga bazena, organizirana
je, u najkritičnijemu dijelu godine, i dodatna prihrana
divljači, što osigurava dobru kondiciju, visoku kakvoću
trofeja i dobro zdravstveno stanje populacija divljači.
Otvorenost lovišta vrlo je povoljna za gospodarenje šumom
i divljači. Jedna od negativnih strana urbanizacije
ovdje čini auto-cesta koja prolazi gotovo sredinom
spačvanskoga bazena i time otežava prirodno kretanje
divljači na svom životnom prostoru.


Gospodarenje šumom i divljači na ovome području
1990. godine ozbiljno je ugrozila agresija na Republiku
Hrvatsku. U obranu hrvatskih područja, kako u cijeloj
zemlji, tako je i ovdje uključen veliki dio ljudstva, materijalnih
sredstva i tehnike, a time i velik broj stručnoga
osoblja i sredstava poduzeća koje gospodari šumom i
lovištima. Zbog ratnih djelovanja, gotovo je onemogućeno
gospodarenje šumom i divljači u spačvanskome
bazenu. Najveći dio ovoga područja bio je izložen snažnim
ratnim djelovanjima, jednim dijelom okupiran, a


dijelom nedostupan radi mina i minsko-eksplozivnih
sredstava. Crta bojišnice prolazila je upravo kroz spačvanski
bazen čime je neprekidno uznemiravana divljač
u svome obitavalištu. Spomenuta ratna djelovanja uzrokovala
su znatne izravne i neizravne štete na divljači,
prirodnome staništu, lovno-gospodarskim i lovno-turističkim
objektima te opremi.


Cilj istraživanja bio je ponajprije prikazati stanje u
navedenim lovištima spačvanskoga bazena, u kojima
gospodare "Hrvatske šume" - Uprava šuma podružnica
Vinkovci, i to prije, za vrijeme i neposredno nakon
Domovinskog rata, odnosno agresije na Republiku
Hrvatsku.


U radu se također željelo ukazati na razmjer i
strukturu navedenih šteta ali i predložiti način njihove
sanacije.


Također je trebalo utvrditi izravne štete na populacijama
određenih vrsta divljači, kvantificirati ih,
objektivizirati stvarnu štetu kroz gubitak matičnih
fondova divljači, gubitak prirasta te gubitke zbog
nemogućnosti provođenja lovnog gospodarenja.


Zbog što bolje objektivizacije šteta, kao i analize
njihovih uzroka, te različitih pristupa sanaciji, cjelovito
područje Spačvanskog bazena podijeljeno je
u ovom radu na dvije zasebne cjeline:


lovište "Spačva sjever"
lovište "Spačva jug"
2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research field
U najistočnijem dijelu Republike Hrvatske nalazi
se Vukovarsko-srijemska županija sa četiri stara hrvatska
grada - Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok - i mnogo
većih i manjih sela, gdje je na površini od 2.445 km2
živio 1991. godine 231.241 stanovnik. U Posavlju Slavonije,
između Save i Dunava, u toj županiji na području
rijeke Bosut i njezinih pritoka Spačve, Ljubnja i
Brezice prostire se najveća cjelovita šuma hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) od davnine poznata po
imenu Spačva. Spačvanske šume svojom ljepotom,
prostranošću, cjelovitim šumskim kompleksom, vrijednošću
drva i bogatstvom flore i faune uopće, već
stoljećima privlače pozornost domaćih i stranih znanstvenika
i stručnjaka. Brojna istraživanja, koja su
obavljana u spačvanskim šumama, bila su ponajviše
vezana za gospodarenje ovim najvrjednijim šumskim
kompleksom u RH. Istraživanja problematike gospodarenja
šumom hrasta lužnjaka provodili su mnogi
poznati hrvatski znanstvenici i stručnjaci (Kozarac,
1887., 1897., Dekanić, 1953., 1980., 1991., Androić,
1978., 1985., 1986., Matić, 1984. 1990., Prpić,
1987.). Također veliki doprinos gospodarenju


spačvanskim šumama dala su istraživanja koja se odnose
na uređivanje ovih šuma (Kl ep ac, 1963., 1965.,
1969., 1996.). Vrlo su opsežno obavljana i vegetacijska
istraživanja koja su objavljena u zasebnim radovima
(Bertović, 1971., 1986., 1994, Rauš, 1972., 1974.,
1987.) ili su ugrađena u vegetacijske karte Hrvatske
(Bertović, 1994., Rauš, 1972., Vukelić, Rauš,
1998.).


Površina toga cjelovitoga šumskoga kompleksa
iznosi približno 40.000 ha (R a u š, 1987.) kojom gospodari
Uprava šuma podružnica Vinkovci, posredstvom
svojih područnih šumarija Cerna, Gunja, Lipovac,
Otok, Strošinci, Vrbanja i Županja. Površina širega
spačvanskoga bazena veća je i iznosi 51.593 ha
(Klepac,2000).


Cjeloviti je Spačvanski bazen podijeljen, u smislu
lovnoga upravljanja, na dvije zasebne lovne cjeline, lovišta
"Spačva sjever" površine 17.734 ha i "Spačva
jug" površine 18.092 ha. Struktura površina ovih lovišta
ukupne površine od 35.826 haje sljedeća:




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 21     <-- 21 -->        PDF

P. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626
~i 1 1 1 1 r


1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godin e
1985- 1991- 19961990
, 1995 2002


Graf A 1.3 Lovište Spačva sjever-Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002.


Graph A 1.3 Hunting ground Spačva North - Numbers of Roe deer since 1985-2002


Tablica A 1.4 Lovište spačva sjever. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002.
Chart A 1.4 Hunting ground Spačva Nortr . Population of wild boars since 1985-2002


Godina -Year Vepar -Wildboar Krmača -Wild sow Nazime -Offspring Ukupno -Total
1985 27 27 66 120
1986 27 27 66 120
1987 27 27 66 120
1988 27 27 66 120
1989 25 25 67 117
1990 52 51 108 211


Ukupno -Total 185 184 439 808


Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 31 31 73 135
1991 39 42 119 200
1992 30 40 110 180
1993 42 43 85 170
1994 40 40 80 160
1995 29 43 29 101


Ukupno - Total 180 208 423 811
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 36 42 85 162


1996 40 55 60 155
1997 32 46 88 166
1998 37 50 95 182
1999 33 34 102 169
2000 70 49 47 166
2001 75 51 44 170
2002 77 52 40 169


Ukupno -Total 364 337 476 1177
Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 52 48 68 168




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 20     <-- 20 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 609-626


1


/ / / / / / ^^r / / /;/ / V / / Lj / / / / / / *
i 1 1 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 r


1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godine


1985- 1991- 1996


1990 1995 2002


Graf A 1.2 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje lopatara od 1985.-2002.


Graph A 1.2 Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since 1985-2002


Tablica Al .3 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002.


Chart A 1.3 Hunting ground Spačva North -Population of Roe deer since 1985-2002


Godina -Year Jelen -Red Deer Košuta -Hind Tele -Calf Ukupno -Total
1985 39 61 41 141
1986 40 65 45 150
1987 60 70 48 178
1988 63 71 44 178
1989 74 81 42 197
1990 103 106 63 272
Ukupno -Total 379 454 283 1116
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 63 76 47 186
1991 80 83 30 193
1992 65 60 15 140
1993 38 47 15 100
1994 28 36 16 80
1995 21 40 19 80
Ukupno -Total 232 266 95 593
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 46 53 19 119
1996 31 55 26 112
1997 35 62 24 121
1998 42 60 31 133
1999 31 50 33 114
2000 50 68 41 159
2001 65 70 41 176
2002 76 74 37 187
Ukupno -Total 330 439 233 1002
Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002 47 63 33 143




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 19     <-- 19 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE . Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626
kom


250


S~:


200


150


/


100


t


50


o-f 1 i 1 i 1 1 i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 r


1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj. godin e
1985- i99i_ 19961990
I995 2002


Graf Al.l Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002.


Graph A 1.1 Hunting ground Spačva North - Population of red deer since 1985-2002


Tablica A1.2 Lovište Spačva sjever - Brojno stanje lopatara od 1985-2002.


Chart Al.2 Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since 1985-2002


Godina Year
Jelen - Red Deer Košuta -Hind Tele -Calf Ukupno -Total
1985 14 16 8 38
1986 15 16 9 40
1987 10 10 7 27
1988 9 8 5 22
1989 10 8 4 22
1990 8 8 4 20
Ukupno -Total 66 66 37 169
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 11 11 6 28
1991 9 8 3 20
1992 9 6 2 17
1993 0
1994 0
1995 0
Ukupno -Total 18 14 5 37
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 4 3 1 7
1996 0
1997 0
1998 0
1999 0
2000 0
2001 0
2002 0
Ukupno -Total 0 0 0 0
Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 0 0 0 0
613




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 18     <-- 18 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXV1II (2004), 609-626


hitno su popravljene neophodne osmatračnice i
čeke radi osmatranja te popravljeni putevi i prilazi
radi olakšanoga kretanja,


pokošene su prosjeke i velike bare te iznesena hrana
na hranilišta koja su rabljena prije rata, kako bi divljač
vratili u njihova ranija staništa,


započet je proces popravaka razrušenih dijelova zaštitnih
žicanih ograda i drugih lovnogospodarskih
objekata
Na taj se način trebalo osigurati optimalne uvjete za
sagledavanje posljedica agresije u lovištima Spačva
sjever i Spačva jug, a istodobno omogućiti normalno
lovno gospodarenje.


U obrascima prebrojavanja divljači zabilježeni su
podaci o brojnome stanju, dobnoj, spolnoj i uzrasnoj
strukturi divljači. Prebrojavanje divljači provedeno je
u više navrata kako bi se utvrdio što točnije brojno stanje
krupne divljači.


Za svako navedeno lovište, podaci su iskazivani
kroz tri razdoblja:


- 1985-1990,
-
1991-1995, te
-
1996-2002.
Ta tri razdoblja postavljena su radi lakšeg usporedbenog
praćenja promjena u fondu, prirastu i odstrijelu.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results
Rezultati provedenih istraživanja za predmetna lo4.1.
Spačva Sjever- Spačva North
višta prikazani su u vremenskome nizu koje obuhvaća Brojno stanje jelena običnog, lopatara, srneće divljarazdoblje
od 1985. do 2002. godine, s medurazdoblji-či i divljih svinja prikazano je u tablicama, odnosno,
ma 1985-1990, 1991-1995 i 1996-2002., koja predgrafičkim
prikazima A 1.1, do A1.4, u kojima su podaci
stavljaju stanja prije, za vrijeme i nakon agresije na razvrstavani kroz tri razdoblja istraživanja: 1985-1990;
RH. Na temelju obrađenih tabličnih prikaza izrađeni 1991-1995 i 1996-2002.:
su i prikladni grafički prikazi pomoću kojih je jednostavnije
sagledati stanje i trendove i donijeti odgovarajuće
zaključke.


Tablica A 1.1 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002.


Chart ALI Hunting ground Spačva North -Population ofred deer since 1985-2002


Godina -Year Jelen -Red Deer Košuta Hind
Tele -Calf Ukupno -Total
1985 79 52 28 159
1986 58 50 32 140
1987 47 51 34 132
1988 56 62 35 153
1989 75 81 35 191
1990 95 103 39 237
Ukupno Total
410 399 203 1012
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990 68 67 34 169
1991 51 55 24 130
1992 42 48 20 110
1993 28 35 17 80
1994 21 34 15 70
1995 11 36 11 58
Ukupno -Total 153 208 87 448
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995 31 42 17 90
1996 13 41 19 73
1997 14 41 21 76
1998 16 36 19 71
1999 20 51 25 96
2000 55 58 42 155
2001 66 66 37 169
2002 65 67 38 170
Ukupno -Total 249 360 201 810
Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002 36 51 29 116




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 17     <-- 17 -->        PDF

D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626
Kultura -Culture
Sume -Forests
Oranice -Ploughfields
Pašnjaci - Pasture lands
Livade -Meadows
Vode -Waters
UKUPNO -TOTAL


Površina ha-Area (ha)


34.151
740
16
157
762


35.826


Zastupljenost u % - Distribution in %
95,33
2,08
0,05
0,41
2,13


100


Slika 1. Zemljovid dvaju istraživanih lovišta Spačva sjever i Spačva jug


Picture 1 Map of the two researched hunting grounds Spačva North and Spačva South


3. METODE RADA
3.1. Odabir lokacija istraživanja - Selection of
research localities
Mjesto istraživanja predstavljaju cjelokupne površine
lovišta:
A) Spačva sjever,
B) Spačvajug,


(u koja je uključen i hrvatski dio nekadašnjega vojnog
lovišta Morović)


Navedena su lovišta, odabrani kao mjesta, odnosno
objekt istraživanja posljedica agresije na RH u smislu
lovnoga gospodarenja jer predstavljaju prirodnu, prostornu,
stanišnu i tradicijsku cjelokupnost, iznimno povoljnih
uvjeta za lovno gospodarenje s visokovrijednom
divljači koja ovdje obitava.


Methods of research


3.2. Prikupljanje podataka - Data collection
Nakon uspostavljanja mirnodopskih uvjeta, vojska
je izašla iz tih prostora te je bilo moguće organizirati
sustavno istraživanje, uz prikupljanje ranije evidentiranih
podataka te ustrojiti daljnje praćenje potrebnih veličina
i pokazatelja:


prikupljene su sve LGO i programi gospodarenja,
organizirane su ekipe terenskoga osoblja za potanko
snimanje stanja,
oblikovani su potrebni evidencijski obrasci,


pripremljena su terenska vozila za potrebe danonoćnoga
rada na terenu,
od nadležnih postrojbi prikupljena su obavještenja


o mogućim minskim poljima,


ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 15     <-- 15 -->        PDF

ZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 609-626
UDK 630* 156 + 903 (001)


GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA
AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU


LOSSES WITHIN THE BIG GAME STOCK IN THE SPAČVA BASIN AS CONSEQUENCE
OF THE AGRESSION ON THE REPUBLIC OF CROATIA


Darko BEUK*


SAŽETAK: U radu su analizirane posljedice 5-godišnje intenzivne agresije
na RH na području spačvanskoga bazena u istočnoj Slavoniji, koje su se
odrazile na divljač, objekte u lovištu i cjelokupno lovno gospodarenje. U istraživanju
su korišteni podaci o prebrojavanju divljači i odstrjelu od 1985. do
2002. godine u lovištima Spačva sjever, Spačvajug.


Radipreglednijega praćenja i mogućnosti dobivanja uvida u stanje osnovnih
fondova divljači analizirana su 3 razdoblja:


prije agresije 1985 - 1990. g.
za vrijeme agresije 1991 - 1995. g.
nakon agresije (vrijeme sanacije) 1996 - 200. g.
Objekt istraživanja predstavlja krupna divljač kojom se gospodari na
ovome području: jelen obični, jelen lopatar, srneća divljač i divlja svinja. Za
svaku vrstu navedene divljači načinjene su analize brojnoga stanja matičnih
fondova, prirasta i odstrjela.
Cilj istraživanja bio je utvrditi da li je, i u kojoj mjeri zbog posljedica
agresije na ovome području narušena brojnost, struktura, kakvoća i vrijednost
matičnih fondova divljači u navedenim lovištima. Konačno, ciljem istraživanja
obuhvaćeni su i prijedlozi načina i mjera za poboljšanje cjelokupnoga
stanja u lovištima za poslijeratno razdoblje sanacije.
Matematičko-statistička raščlamba podataka načinjena je sa svrhom utvrđivanja
razlika u brojnim stanjima divljači u lovištima Spačva sjever i Spačva
jug u navedena 3 razdoblja. Testiranje srednjih vrijednosti i odstupanja od
srednje vrijednosti broja divljači unutar matičnih fondova pokazalo je da u
većini slučajeva postoje značajne statističke razlike za razdoblja agresije i
razdoblja sanacije u odnosu na prijeratno razdoblje.
Na temelju prosječnih vrijednosti za navedena razdoblja utvrđene su veličine
odstupanja u brojnom stanju matičnih fondova te odstrjelu divljači.
Zbog načina lovnog gospodarenja, biološko-ekoloških zahtjeva najvrjednije
krupne divljači jelena običnog na prostoru spačvanskih šuma i podudarnosti
sa zahtjevima ostale vrste divljači kojom se ovdje gospodari, predlaže se
da se lovišta Spačva sjever i Spačvajug objedine. Kao model gospodarenja
šumom i divljači predlaže se zadržati i dalje unaprjeđivati integralno gospodarenje,
s načelom cjelovitog pristupa problemu šume i divljači.
Ključne riječi: Spačva, lovstvo, lovno gospodarenje, divljač, jelen
obični, lopatar, srneća divljač, divlja svinja, muflon, osnovni fond, posljedice
agresije na RH,


* Mr. se. Darko Beuk, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2