DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 145     <-- 145 -->        PDF

MARIJAN KVATERNIK, dipl. ing. šum. (1925 - 2004)


Dana 23. srpnja 2004. godine,
nakon duge i teške bolesti, preminuo
je naš kolega Marijan Kvate
rnik, dipl. ing. šum. S kolegom
Marijanom, na groblju Dubovac
u Karlovcu, dostojanstveno su
se oprostili mnogi kolege, prijatelji
i poznanici - baš tako kako je
on to zaslužio.


Nama, kolegama i suradnicima,
koji smo s Marijanom radili,
teško je pala ova okrutna stvarnost,
jer on je bio dio nas i svi su
ga poznavali kao nenametljivog,
samozatajanog, vrijednog, srdačnog
i poštenog kolegu i suradnika.
Zahvaljujemo mu na njegovom
predanom radu u našim šumama i
doprinosu koji je dao za šume,
šumarstvo, šumarsku struku, a
time i za svoju domovinu. Njegov
predani rad i zalaganje nije bilo
uzaludno, jer ostali su vječni tragovi
u šumama i među nama kolegama
i suradnicima, kao i svim
ljudima koji su ga poznavali.


Ako nikada prije, onda u ovakvim
prilikama, čovjek si postavlja
pitanje: stoje to bilo odlučujuće u
odabiru životnog poziva. Kod našeg
Marijana to je u velikoj mjeri
bilo određeno mjestom rođenja,
njegovim rodnim zavičajem. Već
u ranoj mladosti Marijan je osjetio
da pripada prirodi i da je šumarstvo
njegov poziv.


Rodio se 13. srpnja 1925. godine
u Gerovu, općina Čabar, u
predjelu najljepših prebornih
šuma jele, bukve, smreke, javora i
ostalih šumskih vrsta tog podneblja
Gorskog kotara, u siromašnoj
seljačko-radničkoj obitelji. Životne
prilike natjerale su ga da s 15
godina počne raditi u šumariji
Gerovo kao šumski radnik. Drugi
svjetski rat prekinuo je njegov
rad. Kao mnogi Gorani i Marijan
se opredjelio za obranu. Po završetku
rata zapošljava se u Ministarstvu
šumarstva Hrvatske u Za


grebu. U to vrijeme završava i 4.
razred gimnazije. 1950. godine
redovito završava srednju šumarsku
školu u Karlovcu. Nakon završetka
škole dobiva diplomu
šum. tehničara. Zapošljava se u
šumariji Jastrebarsko, gdje radi
do 1952. godine, kada je premješten
u Nacionalni park Plitvička
jezera u svojstvu zamjenika direktora.
Godine 1955., zapošljava
se u šumariji Karlovac II, kao šef
rajona. Ozalj. Godine 1960. godine
postavljen je za upravitelja šumarije
Ozalj. Nezadovoljan znanjem
koje je stekao u šumarskoj
školi upisuje se na Šumarski fakultet
u Zagrebu kao izvanredni
student. Zbog nemogućnosti usklađivanja
radnih obveza u šumariji
i studija, prekida rad u šumariji
i završava studij kao redoviti
student. Nakon završetka studija
postavljenje za referenta iskorištavanja
šuma u Šumskom gospodarstvu
Karlovac. Godine 1969.
postaje upravitelj šumarije Karlovac
i na tom radnom mjestu ostaje
sve do umirovljenja 1982. godine.


Na području Karlovca proveo
je punih 27 godina. Osnivanjem
Šumskog gospodarstva Karlovac
1960. godine, kao poduzeća za


gospodarenje šumama, počelo se
intenzivno raditi na uzgajanju šuma,
zaštiti šuma, iskorištavanju,
izgradnji komunikacija i si. Za šumare
je to bio pravi izazov, pogotovo
za one koji su poput našeg
Marijana imali iza sebe već puno
terenskog i praktičnog znanja. Nesebično
se uključio u provedbu
svih radova, zajedno sa svojim kolegama
i suradnicima. Radovi u
šumariji zahtijevali su baš takvog
stručnjaka, a on ih je izvrsno obavljao.
Trajno će ostati zabilježeni
njegovi radovi na njezi, zaštiti i izgradnji
komunikacija na području
šumarije Karlovac. Osobito je bio
zaokupljen poboljšanjem standarda
šumskih radnika.


U našem zajedničkom radu
bilo je puno napora, napravljeno
je bezbroj koraka po našim šumama,
doživljeno mnogo lijepih trenutaka,
koje jedni drugima mogu
pružiti samo pravi ljudi - stručnjaci,
poput našeg Marijana, čovjeka
predanog šumi i šumarskoj
struci. S kolegama i šumarima
družio se kroz rad, pjesmu i šalu,
čuvao je i oplemenio naše šume,
koje mu zajedno s nama šalju posljednji
pozdrav.


Prijatelji, kolege i suradnici još
jednom mu odaju počast i zahvaljuju
na svemu što je učinio za
naše šume, za prijateljstvo i kolegijalnost.


Počivao u miru i laka Ti bila
ova Hrvatska zemlja, koju si volio
i branio.


Mr. se. Ivan Mrzljak,
dipl. ing. šum.