DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 140 <-- 140 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. BRANIMIR MARINKOVIC dipl. ing. šum. (1911 - 2002) Svib cvjeta. Drijen lista Kroz sne što sam snio Sum vrutakajača. Raj ljepši mi blisto Trak sunčev se blista Sok novi sam htio Na grani. Da hrani Jest! Proljet se vraća Moj život. -A cio A l jednako, ista Svijet opet je isto Ko lani, Krajem mjeseca prosinca 2002. godine na domijenku i uobičajenom rastanku sa "Starom godinom" djelatnika i umirovljenika Uprave šuma Podružnice Split, najstariji član i doajen HŠD ogranak "Dalmacija" - Split dipl. ing. Heliodor Prelesnik reče: "... Naš umirovljenički skup HŠD je i ovom zgodom brojčano isti. Na dan 9. prosinca, napustio nas je i na žalost otišao -gdje za vazda gre se -naš najstariji član šumar i profesor Branimir Marinković, ali nam se pridružio umirovljenjem najmlađi Porin ". Tužna je bila vijest i spoznaja da nas je u smiraj dana 9. prosinca napustio u umirovljeničkom domu na Zenti u Splitu, nadomak mora s čijeg doseže pogled obzoru, obrisima otoka Brača poslijednjeg radnog mjesta, a još nešto dalje otoka Visa - korijenima obitelji štovanog kolege Branimira Marinkovića. Prof. Branimir Marinković rodio se 9. rujna 1911. u mjestu Sveti Filip i Jakov nedaleko Biograda na moru, od oca Nikole Marinkovića, rođenog u SAD (Oregon- Astoria), a sina hrvatskih iseljenika u SAD iz Komiže (otok Vis) Jurja i Katice rod. Petrić oboje iz Komiže. Majka prof. Marinkovića je Anka Kremenić s otoka Krka. Prof. Marinković pohađao je Mješovitu pučku školu u mjestu Sveti Filip i Jakov koju završava 1923. godine. Gimnaziju upisuje u Splitu u Državnoj velikoj realki i maturira s vrlo dobrim uspjehom 1929. godine, ali sa slabijom ocjenom iz talijanskog jezika, poradi averzije prema tom jeziku, jer su mu talijanske vlasti oca Nikolu, učitelja, držale 2,5 godine u zarobljeništvu, radi prohrvatskog prosvjetiteljskog rada u zadarskom kraju. Otpušten je iz zarobljeništva "Rapalskim ugovorom" 12. studenog 1920. godine, razmjenom kažnjenika Kraljevine SHS i pripadnika Italije, u vrijeme kada je Zadar pripojen Kraljevini Italiji. Nakon mature upisuje Poljoprivredno- šumarski Fakultet u Zagrebu. Doba je to umjetno i nasilno stvorene države triju naroda, u kojoj zbog svojih nacionalnih uvjerenja i javnih izjašnjavanja pripadnosti Hrvatskom narodu i svjetonazoru Rimokatoličke vjeroispovjesti, ne trpi optužbe i psihička zlostavljanja te napušta Zagreb i nastavlja studij u Zemunu, koji je tada bio u granicama Banovine Hrvatske. Diplomirao je 1934. god., no nije se mogao zaposliti u Hrvatskoj sve do 1936. godine i odlazi u Bosnu, u Sarajevo, radeći kao dnevničar u "ŠIPAD"-u. U Sušaku 1937. godine radi u Direkciji šuma kao pripravnik u Odsjeku za bujičarstvo Banovine Hrvatske, a 1938. god. zapošljava se u Splitu kao činovnik-pripravnik u Kraljev no lani... ("Ko lani" Vladimir Nazor) skoj Banskoj Upravi za Primorsku Banovinu. Godine 1941. zbog vlastite egzistencije i obitelji prihvaća ponudu u tada okupiranom Splitu od Talijana u "Re prefetturi di Spalato" kao činovnik. No, ne miri se s talijanskom okupacijom Splita i u 1942. godine premiješta se u Makarsku (teritorijalno u NDH) u svojstvu vježbenika u Šumarskotehničkom uredu za uređenje bujica, a kasnije sve do 1945. godine službuje u Omišu kao šumarski pristav u Ministarstvu šuma i ruda - Odjel za šumarstvo, Ravnateljstvu šuma Omiš. Tijekom 1945. god. uspijeva se uposliti u Oblasnom narodnom odboru za Dalmaciju u Odjelu za poljoprivredu i šumarstvo u Splitu, gdje radi na inventarizaciji šuma u Dalmaciji. "Dekretom" 1948. godine premješten je u Šumariju Mljet, u Nacionalni park Mljet, gdje su u ona vremena "po kazni" premještani nepodobni i nepoćudni šumari. Iste godine "dekretom" je premješten u Kotarski narodni odbor u Korčuli na poslove općinskog referenta za šumarstvo. Godine 1951. premješten je u Supetar, na otok Brač, najveći otok na Jadranu, kao upravitelj Šumarije. Nedugo zatim odlazi na mjesto referenta za šumarstvo u Kotarskom narodnom odboru. Uz redovite poslove na obnovi i |