DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 139     <-- 139 -->        PDF

EKSKURZIJA HRVATSKOGA ENTOMOLOŠKOG DRUŠTVA


Hrvatsko entomološko društvo (HED) realiziralo je
stručnu ekskurziju na području Uprave šuma Delnice,
Šumarija Vrbovsko i Skrad 7. listopada 2004. Misao
vodilja bila je uloga potkornjaka u procesu sušenja
jelovih šuma prema sljedećem programu izlaganja:


1.
Željko Kauzlarić, dipl. ing. šum: Sušenje šuma
na području Uprave šuma Delnice.
2.
Dr. se. Miroslav Harapin: Sušenje šuma kao globalna
pojava s osobitim osvrtom na sušenje jele.
3.
Dr. se. Boris Hrašovec: Uloga potkornjaka u šumskom
ekosustavu s naglaskom na jeline potkornjake.
Na području Šumarije Vrbovsko podno Litorića u
selu Presika dočekali su nas domaćini ing. Željko Kauzlarić,
šef odjela za ekologiju Uprave šuma Delnice i
predstavnik upravitelja Uprave ing. Hermana Sušnika
te ing. Mladen Vinski, upravitelj šumarije Vrbovsko
sa svojim suradnicima.


Nakon susreta i pozdrava razgledali smo "Galeriju
Alrauna" koje je vlasnica, autorica drvorezac i slikarica,
gđa Velinka B u r i ć, a bavi se oblikovanjem drveta,
grana i panjeva koje pronalazi u šumama Gorskog kotara.
Do sada je realizirala preko 600 figura, a piše i
poeziju. V. Burić "čudo goranske naive", majstorica
kista i dlijeta, predstavlja svojim ostvarenjima fenomen
vrijedan pozornosti. Ovdje se šumari i ljubitelji
prirode mogu susresti s interakcijom čovjeka i šume.


Nakon razgledavanja izložbe uputili smo se šumskom
cestom prema vrhu planine Litorić. Zastali smo
nekoliko puta te razgledali šume jele koje se suše i poprimaju
katastrofalne razmjere. Stječe se dojam da jela
jednostavno nestaje. Na pomoćnim stovarištima otkoravali
smo jelove trupce, gdje nam je doc. Hrašovec
objasnio ulogu jelinih potkornjaka u procesu sušenja
jele. Za jelu je najznačajnija skupina krivozubih potkornjaka
s vrstama Pityokteinis curviđens, P. spinidens
i P. vorontzovi, zatim maleni jelini potkornjak -Cryphaluspiceae
i jelina smeđa pipa Pissodespiceae.


Prema izlaganju Ž. Kauzlarića, jela je u Hrvatskoj
zastupljena sa 9 %, a na području Delnica 42 %. U 0.
stupnju (do 10 % osutosti - to su zdrava stabla) svega
je 2 % stabala. U 1 stupnju (osutost 11-25 %) je 6 %
stabala. U stupnju II (osutost 26-60 %) je 69 % stabala.
U III stupnju (osutost 61-99 %) je 22 % stabala. U IV
stupnju (osutost 100 %) je 1 % stabala. Najviše stabala
nalazi se u II stupnju (69 %). Zdravih stabala jele u
Gorskom kotaru ima samo 2 %. Stanje u gospodarskoj
jedinici Litorić zabrinjavajuće je, stoje vidljivo iz podataka
o sječi. Prema osnovi gospodarenja godišnje se
sjeklo 9.700 m3 crnogorice (jela i smreka). Zbog pojačanog
sušenja u posljednje četiri godine posječeno je


72.000 m3 crnogorice, a to je 74 % od desetogodišnje
sječe (etata). Na području jelovih šuma sječe se godišnje
ne samo jedan, već više etata samo sušaca. To je
zabrinjavajuće.
Jelova stabla i sastojine u Europi počele su se pojačano
sušiti već nakon pretprošlog stoljeća (nakon 1850)
istaknuo je M. Harapin. Jače sušenje registrirano je nakon
1900. u Vogezima, južnoj Njemačkoj te u srednjoj i
istočnoj Europi. Prvo jače sušenje jele u Gorskom kotaru
zabilježeno je nakon 1950-tih kada se je pojavio jak
napad jelina moljca igličara (Argyresthia fundella) prvo
na području Fužina, zatim na širem području Gorskog
kotara i u Sloveniji. Nakon 1980. godine dolazi do pojačanog
sušenja jele u nas i u Europi, koje ima epidemijski
karakter jedino u Gorskom kotaru. Tada izlazi u Njemačkoj
knjiga Waldsterben - Umiranje šuma.


Za takvo stanje jelovih šuma odgovoran je čitav niz
abiotičkih i biotičkih čimbenika, a terminalni čimbenik
ovdje su potkornjaci jele o kojima je govorio doc. Hrašovec.
Rasprava o iznesenome bila je živa i interesantna.
Općeniti je zaključak šumarskih stručnjaka da se
ne čini dovoljno na sprječavanju širenja potkornjaka u
jelovim šumama.


Nakon obilaska šume stigli smo do šumsko lovačke
kuće Litorić, gdje su na livadi uz rub šume postavljene
feromonske klopke za hvatanje potkornjaka. Klopkama
i feromonima postiže se kontrola populacija potkornjaka,
a u manjoj mjeri i njihovo suzbijanje. Vrijeme
do ručka proveli smo na prostranoj livadi, neki u
diskusiji, neki u sakupljanju kukaca, a neki su se
družili na boćanju. Domaćini su nam pripremili ručak
u lovačkoj dvorani doma, gdje je nastavljeno druženje
i rasprava o viđenom.


Na području šumarije Skrad dočekali su nas domaćini
ing. Željko Đorđević i ing. Andreja Marinc
e 1. Razgledali smo nezaboravno lijepe predjele Zelenog
vira i kanjon Vražji prolaz. U smiraj dana napustiti
smo Gorski kotar.


Miroslav Harapin