DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 135     <-- 135 -->        PDF

pa pjesme topline istarskih ljudi: "Tri nonice" i "Nonići"
ili Mate Balote (alias Mijo Mirković), dirljive i
slikovite pjesme o kozi kojom je označen grb Istre, a i
u dijelu grba Republike Hrvatske ili pak Vladimir Nazor,
dalmoša zaljubljenika u Istru i njegovog snažnog
"Veli Jože".


Ta "stara gospoda" Učka obučena u maskirnu odoru
prelijepih boja jeseni sa strane s koje smo joj prišli,
na haljini od vrha gdje joj je malo hladnije, zakrilila se
šumom medunca i crnog graba, a tamo nešto niže gdje
je i toplija i "mekša" meduncem i naravno bijelim grabom,
a s nogama u moru okružila se lovorom i istarskim
krupnim i slatkim marunom (pitomi kesten).
Svim tim zakrilila je svojim bujnim poprsjem pitoreskna
naselja, počevši od ljepotice Opatije, nekad Austrougarskog
raskošnog ljetovališta i zimovališta, do bisera
malih mjesta: Ike i Ičića Ive Robića, Lovrana,
Moščenićke drage, Brestove, odakle se Plominskim
zaljevom moglo prodrijeti u srce Istre.


Slika 2. Pula, ispred arene
(Foto: Z. Đurdcvić)


Izlaskom na zapad iz tunela Učke, napuštamo i dio
Bijele Istre s krškim obilježjima, otvara nam se širok
pogled na niže razvedeni kraj, takorekuć visoravan Sive
Istre.


Na flišnoj podlozi, ali iznenađujuće zelenoj i obrađenoj
s putokazima brojnih cesta prema središnjem
gradu i županijskom središtu u srce Sive Istre Pazinu,
ali i našoj destinaciji Poreču u Crvenoj Istri, kamo nas
upućuje zelena škoda s domaćinom dipl. ing. Čedomirom
Križmanić, upraviteljem Šumarije Poreč. Usputnim
razgledavanjem okoliša iz autobusa laik bi se upitao:
da li taj kraj pripada kršu? Već oko 18 sati stigli
smo paradigmom lijepih stihova Drage Gervais-a:
"Cestice bele, tanki putići po keh se vozići pejaju" do
našeg odredišta u Poreču.


Nakon kraće stanke, kolega Križmanić obavijestio
nas je o planu boravka u Istri te o sutrašnjem posjetu
Nacionalnom parku "Brijuni", proglašenog 1983. go


dine. Dobili smo osnovne spoznaje kako obavljaju
gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na površinama
ukupno 7115,47 ha državnih šuma, na dvije
gospodarske jedinice: "Dubrava" (4113,56 ha) i "Lim"
(3001,91 ha) te posebice o nadzoru u zaštiti šuma od
požara tijekom ljeta, pružajući takvu zaštitu i uz ostale
zakonske obveze i na dodatnih 6200 ha privatnih
šuma. Istaknuo je G.J."Lim" na padinama Limskog
kanala s 1000 ha, koje su dijelom pod posebnom zaštitom
(200 ha crnogorice), crnoga bora, zelena duglazija,
američki borovac, cedar, smreka i grčka jela,
podignute 1962-1967. Šumarija Poreč usmjerila se ponovno,
kao i prije 90-tih godina, radovima hortikulture
glede razvoja turističkog gospodarstva i izgradnje
hotelskih objekata te održavanja postojećih zelenih površina.
Poznato je daje baš iz 12 razloga parkovnih površina
i uređenih otvorenih površina u vrhu turističke
ponude, pobirući brojna priznanja i nagrade. Na taj način
ostvaruju dodatna financijska sredstva, stoje i intencija
HŠ u problematičnom vremenu financiranja
gospodarenja šumama. Sve planske obveze "klasičnog"
gospodarenja šumama, ali i dodatne hortikulturne
radove provodi i obavlja s još 17 djelatnika od kojih je
još jedan dipl. ing. šumarstva, 3 šumarska tehničara, 1
vrtlarski tehničar, 1 ekonomski tehničar i 11 radnika.


Uz istarsko vino Malvaziju i Teran, s kojim nas je
počastio kolega Cedomir, ćakulalo se, zapivalo i zaplesalo
do sitnih sati, kako bi svježi rano krenuli prema
Brijunima.


Slika 3. Kolega Porin u zanosu pjesme
(Foto: Lj. Klade)


U rano tmurno i vlažno jutro, sretni da se na obzorju
mora vedri, nakon polusatne plovidbe iskrcavamo
se na Veliki Brijun okupan suncem i vedrinom. Na
gatu predaje nas kolega Čedomir vodiču s kojim ćemo
obići Veliki Brijun, na kojemu ima ukupno 275 km
putova. Elokventna g-đa Branka upoznaje nas s brojnim
sadržajima i povješću Brijuna. Otočje Brijuni (talijanizirani
naziv Brioni) čini 14 otoka, od kojih 2 veća: