DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 135 <-- 135 --> PDF |
pa pjesme topline istarskih ljudi: "Tri nonice" i "Nonići" ili Mate Balote (alias Mijo Mirković), dirljive i slikovite pjesme o kozi kojom je označen grb Istre, a i u dijelu grba Republike Hrvatske ili pak Vladimir Nazor, dalmoša zaljubljenika u Istru i njegovog snažnog "Veli Jože". Ta "stara gospoda" Učka obučena u maskirnu odoru prelijepih boja jeseni sa strane s koje smo joj prišli, na haljini od vrha gdje joj je malo hladnije, zakrilila se šumom medunca i crnog graba, a tamo nešto niže gdje je i toplija i "mekša" meduncem i naravno bijelim grabom, a s nogama u moru okružila se lovorom i istarskim krupnim i slatkim marunom (pitomi kesten). Svim tim zakrilila je svojim bujnim poprsjem pitoreskna naselja, počevši od ljepotice Opatije, nekad Austrougarskog raskošnog ljetovališta i zimovališta, do bisera malih mjesta: Ike i Ičića Ive Robića, Lovrana, Moščenićke drage, Brestove, odakle se Plominskim zaljevom moglo prodrijeti u srce Istre. Slika 2. Pula, ispred arene (Foto: Z. Đurdcvić) Izlaskom na zapad iz tunela Učke, napuštamo i dio Bijele Istre s krškim obilježjima, otvara nam se širok pogled na niže razvedeni kraj, takorekuć visoravan Sive Istre. Na flišnoj podlozi, ali iznenađujuće zelenoj i obrađenoj s putokazima brojnih cesta prema središnjem gradu i županijskom središtu u srce Sive Istre Pazinu, ali i našoj destinaciji Poreču u Crvenoj Istri, kamo nas upućuje zelena škoda s domaćinom dipl. ing. Čedomirom Križmanić, upraviteljem Šumarije Poreč. Usputnim razgledavanjem okoliša iz autobusa laik bi se upitao: da li taj kraj pripada kršu? Već oko 18 sati stigli smo paradigmom lijepih stihova Drage Gervais-a: "Cestice bele, tanki putići po keh se vozići pejaju" do našeg odredišta u Poreču. Nakon kraće stanke, kolega Križmanić obavijestio nas je o planu boravka u Istri te o sutrašnjem posjetu Nacionalnom parku "Brijuni", proglašenog 1983. go dine. Dobili smo osnovne spoznaje kako obavljaju gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na površinama ukupno 7115,47 ha državnih šuma, na dvije gospodarske jedinice: "Dubrava" (4113,56 ha) i "Lim" (3001,91 ha) te posebice o nadzoru u zaštiti šuma od požara tijekom ljeta, pružajući takvu zaštitu i uz ostale zakonske obveze i na dodatnih 6200 ha privatnih šuma. Istaknuo je G.J."Lim" na padinama Limskog kanala s 1000 ha, koje su dijelom pod posebnom zaštitom (200 ha crnogorice), crnoga bora, zelena duglazija, američki borovac, cedar, smreka i grčka jela, podignute 1962-1967. Šumarija Poreč usmjerila se ponovno, kao i prije 90-tih godina, radovima hortikulture glede razvoja turističkog gospodarstva i izgradnje hotelskih objekata te održavanja postojećih zelenih površina. Poznato je daje baš iz 12 razloga parkovnih površina i uređenih otvorenih površina u vrhu turističke ponude, pobirući brojna priznanja i nagrade. Na taj način ostvaruju dodatna financijska sredstva, stoje i intencija HŠ u problematičnom vremenu financiranja gospodarenja šumama. Sve planske obveze "klasičnog" gospodarenja šumama, ali i dodatne hortikulturne radove provodi i obavlja s još 17 djelatnika od kojih je još jedan dipl. ing. šumarstva, 3 šumarska tehničara, 1 vrtlarski tehničar, 1 ekonomski tehničar i 11 radnika. Uz istarsko vino Malvaziju i Teran, s kojim nas je počastio kolega Cedomir, ćakulalo se, zapivalo i zaplesalo do sitnih sati, kako bi svježi rano krenuli prema Brijunima. Slika 3. Kolega Porin u zanosu pjesme (Foto: Lj. Klade) U rano tmurno i vlažno jutro, sretni da se na obzorju mora vedri, nakon polusatne plovidbe iskrcavamo se na Veliki Brijun okupan suncem i vedrinom. Na gatu predaje nas kolega Čedomir vodiču s kojim ćemo obići Veliki Brijun, na kojemu ima ukupno 275 km putova. Elokventna g-đa Branka upoznaje nas s brojnim sadržajima i povješću Brijuna. Otočje Brijuni (talijanizirani naziv Brioni) čini 14 otoka, od kojih 2 veća: |