DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 120     <-- 120 -->        PDF

Drvenasti bambus


ekonomske štete ovo odumiranje kompletnih formacija
ima i velike ekološke posljedice. Mnoge vrste rijetkih
životinja, kao na primjer velika panda, ovise isključivo
o bambusu i njihovo preživljavanje bez bambusa
nije moguće.


U novije vrijeme u Indiji se poduzimaju mjere
opreza radi prijetnje pojave velikog broja štakora koji
se pojavljuju nakon cvjetanja i fruktifikacije bambusa.


Istodobna pojava sjemenki milijuna stabala već
povijesno uzrokuje masovnu populaciju ovih glodavaca,
koji zatim naprave pustoš u poljima u potrazi za
hranom.


U Ministarstvu okoliša i šuma Indije smatraju da će
više od 10 milijuna ha bambusa uskoro biti u zajedničkoj
cvatnji, zatim fruktifikaciji i uginuću.


Renato B r u g n o 1 a: Rizici širenja "stranih vrsta"
Promet i širenje stranih biljnih vrsta često čini probleme
u području fitosanitarnih jamstava. U sustavu
međunarodne kooperacije za fitosanitarnu zaštitu djeluje
sporazum IPPC (Internacional Plant Protection
Convention), čiji je cilj suprotstavljanje eventualnim
opasnostima, kao i preventivne radnje. Često puta pojedine
države poduzimaju mjere ograničenja komercijalne
razmjene s raznim zemljama zbog bojazni unošenja
raznih štetnih organizama. Opasnost unošenja štetnih
organizama samo marginalno pogađa poljoprivredne
kulture, dok su šumske vrste i ukrasne biljke ugrožene.
Štetnici životinjskog i biljnog podrijetla strane
provenijencije, svake godine prouzrokuju velike štete
na ekološkim i biološkim resursima zemalja u koje se
unose. Teško je ustanoviti ukupnu ekonomsku štetu,
ali istraživanja sveučilišta u Kaliforniji (Berkeley) procjenjuju
godišnju štetu u SAD na iznos od 140 milijardi
dolara, a preventivni troškovi za suzbijanje tog fenomena
u idućem razdoblju će se povećati. Stotine
vrsta insekata i drugih organizama kao što su biljke,
gljive i bakterije, prenose se iz jedne zemlje u drugu i
prouzrokuju ozbiljne štete u novom okružju.


Prikrivenost ili bolje rećeno nenamjernost, obilježavaju
ove migracijske tokove. Jedna institucija iz
SAD-a izvršila je klasifikaciju načina unošenja štetnih


Odrasli mužjak kornjaša Anoplophora glabripennis


organizama te sistematizaciju najopasnijih od njih, s
ciljem smanjenja njihovog nesmotrenog unošenja.


Razni su načini unošenja štetnih vrsta: slučajnim
transportom, prijevozom biljaka i životinja radi raznih
manifestacija i izložaba, u ambalaži od drveta, ilegalnoj
trgovini biljkama i životinjama i slično.


Oko 70 % međunarodnog prometa obavlja se u ambalaži
od drveta, to su: palete, gajbe, sanduci, platforme
za terete. Svi oni predstavljaju, kako kaže autor,
"Trojanske konje", jer u svojoj strukturi mogu imati
razne uzročnike koji su sposobni napasti i uništiti šume,
gradsko zelenilo i druge nasade. U Italiji je ova
opasnost još veća jer se uvozi oko 80% drva za preradu.
Ovom treba dodati i sve ostale oblike razmjene,
tako daje popis "rizičnih vektora" vrlo velik.


Oštećenja pod korom