DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Zahtjevi tržišta


Povećanjem standarda i kupovne moći građana, povećavaju
se i potrebe za kvalitetnim drvom, tako da se
tržištu, unatoč znatno većoj cijeni ne može osigurati
tako povećana potražnja, jer su prirodni resursi šuma
ograničeni i ne može se ubrzati produkcija drvne mase
kao u industriji gdje se može u kratkom roku povećati
proizvodnju roba koliko tržište traži. Upravo orezivanjem
grana dobiva se oblovina jamačno bez kvrga vidljivih
i nevidljivih, za razliku kod trupaca iz prirodnih
šuma kod kojih se ne zna koliko ima sakrivenih kvrga.
Iz tih razloga, na svjetskom tržištu se za trupce iz stabala
koja su jamačno orezivana i koja imaju prirast
drvne mase minimalno 35 cm promjera nakon orezivanja,
dakle bez kvrga, postižu dobre cijene, na primjer
za smreku 500 EUR-a po m3 ili 300 EUR-a po m3 više
od iste oblovine, bez vidljivih kvrga i sljepica, odnosno
klase izabranog furnira.


Tehnika rada


Sam posao orezivanja ne zahtijeva posebno kvalificirani
rad, već ga mogu obavljati šumski radnici. Orezuju
se stabla smreke, ariša, duglazije, bora i bjelogorice,
ponajprije na kvalitetnim staništima i u kulturama
kada imaju promjer debla 10 do 15 cm i to odabrana
plus stabla u količini 200 do 400 stabala po hektaru.
Stabla se orezuju najekonomičnije do 5 m visine u nekoliko
navrata. Najpogodnije vrijeme je kada miruje
vegetacija ili krajem vegetacije, kako bi se ozljede
brže zacjelile. Orezivanje se obavlja škarama za voće
za tanje i niske grane, a pneumatskim škarama i motornom
lančanom pilom na teleskopskoj letvi za grane
koje su visoke na deblu ili uz pomoć ljestava, škarama
ili pilom. Rez mora biti što bliže deblu, s tim da se ne
ošteti kora debla. Dnevni učinak je oko 40 stabala.


Slika 1. Nakon sušenja grane smreke oraščivao je njen mrtvi dio
punih 140 godina, što jasno ukazuje na moguću dugotrajnost
procesa uraščivanja grana nekih vrsta drva.


Slika 2. Lančana motorna pila na teleskopskoj letvi za orezivanje
do 5 m visine.


Evidencije


Da bi se moglo točno znati pri prodaji koja su stabla
orezivana, mora se svako stablo trajno obilježiti i unijeti
pod brojem u skicu i evidenciju.


Isplativost


Trošak orezivanja iznosi oko 8 kn po stablu, što s
očekivanim gubicima od 30 % tokom ophodnje zbog
šteta od groma, snjegoloma, oštećenja u predhodnim
sječama i dr., to iznosi oko 11 kn po stablu. Ako uzmemo
za primjer smreku, čije je stablo orezivano i u sječnoj
zrelosti, za 50 godina nakon orezivanja, prvi trupac
u stablu od 5 m dužine promjera 50 cm ima drvnu
masu 1 m3. Da se to stablo nije orezivalo, najvjerojatnije
bi taj trupac bio I klase i ostvarila bi se razlika


3.000 kn po stablu, odnosno ostvarila godišnja kamatna
stopa 11,8 % na uloženih 11 kn za orezivanje.
Dakle, ostvaruje se prosječna godišnja dividenda od
60 kn po stablu, odnosno po m3 trupca, što na uloženih
11 kn čini fantastičnu profitnu stopu od 545 % godišnje.


Zaključak


Ulaganjem u orezivanje stabala postiže se iznadprosječni
profit i kamatna stopa na uložena sredstva
gotovo bez rizika.