DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2004 str. 108 <-- 108 --> PDF |
OBLJETNICE VRIJEDNOST SUSMELOVIH ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA ZA UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA U povodu 90-godišnjice života emeritusa profesora dr. Lucia Susmela, redovitoga člana Šumarske akademije u Firenci Emeritus profesor dr. Lučio S u s m e 1, redoviti član Šumarske akademije u Firenci dobro je poznat šumarima u Hrvatskoj i u svijetu. Mnogo puta je citirano njegovo ime u svjetskim i hrvatskim šumarskim časopisima, a njegovo ime našlo se i u Šumarskoj encikolopediji (Zagreb, 1987., str. 300). Rado se sjećamo prof Susmela u Hrvatskoj, a posebice za posjeta Gorskom kotaru kojega jako voli i gdje UVOD - Francuski šumari A. Schaeffer, A. Gazin, A. D´Alverny objavljuju već 1930. glasovito djelo Sapinieres (´jelici´) u knjizi na 96 stranica, koju je na engleski preveo M. L. Anderson pod naslovom Silver fir stands 1957., a na japanski Shinishi Osumi 1960. Autori djela Sapinieres opisali su i obradili neke konstante, odnosno uvjete koje treba zadovoljiti kako bi se postigao cilj kontrolne metode: potrajnost sastojine i maksimalni prihod. Glavne tri stalnice ili tri uvjeta su: optimalni obrast, optimalni priljev stabala u sastojinu i optimalna struktura broja stabala u sastojini. Obrast sastojine prvi je uvjet njezine potrajnosti. Obično se izražava temeljnicom u m2/ha ili drvnim volumenom u m3/ha. Autori djela Sapinieres smatraju da je za trajno pomlađivanje jele optimalni obrast, izražen drvnim volumenom u silvama po jednom hektaru, deset puta veći od najviših stabala u metrima. Na primjer, optimalni je obrast 300 silva po jednom hektaru u jelovoj sastojini, u kojoj je najveća visina stabala 30 metara. To se odnosi na srednju drvnu zalihu. Da se dobije drvni volumen prije sječe, treba drvnoj zalihi dodati jednu desetinu uz pretpostavku da je intenzitet sječe 20 %, što znači da će drvna zaliha oscilirati ± 10 % srednje vrijednosti. Donosimo o tome originalni citat: "La densite compatible avec la regeneration continue, exprimee en sylves a 1´hectare, est decuple de la hauteur totale en metres des arbres les plus hauts; par exemple 300 sylves si la hauteur maxima observee est 30 metres. ima mnogo prijatelja i štovatelja, zbog svojih velebnih i korisnih istraživanja u jelovim šumama diljem Europe, pa tako i Gorskoga kotara. Ovaj članak skromni je izraz velikog štovanja prema znanstveniku, humanistu, ekologu-šumaru, esteti, umjetniku, slikaru i velikom čovjeku Luciu Susmelu. Introduction Cela s´entend du materiel moyen. Pour se rapporter au materiel final, il suffit d´ajouter 1/10: car en supposant que Pintensite habituelle de la coupe est de 1/5 du volume, elle fait osciller le materiel de 1/10 en plus et en moins du chiffre moyen" (Schaeffer, D´Alverny, Gazin 1930: 63). U engleskoj verziji, tj. u Andersonovu prijevodu taj citat glasi: "The density compatible with continuous regeneration, expressed in sylves per hectare, is ten times the total height in metres of the tallest tress; for example 300 sylves if the maximum observed height is 30 metres. This refers to the average growing-stock. In order to relate it to the final growing stock, it is sufficient to add 1/10th: for, assuming that the usual intensity of the felling is one of 1/5* of the volume, that makes the growing-stock fluctuate from 1/10* above to 1/10* below the mean figure" (Anderson 1957: 35 i 36). Priljev stabala u sastojinu (prinova ili pomlađivanje) drugi je uvjet potrajnosti sastojine. Ako se u sastojini godišnje siječe 7 stabala po jednom hektaru, onda također godišnji priljev stabala treba biti isto toliki. S obzirom na to daje vrijeme prijelaza stabala iz jednoga debljinskoga stupnja u drugi različito i obično dulje od jedne godine, jasno je da u tanjim debljinskim stupnjevima treba biti veći broj stabala. Na primjer, ako je vrijeme prijelaza stabala iz debljinskoga stupnja (15) u debljinski stupanj (20) dugo 12 godina, onda u debljinskome stupnju (20) treba biti 12 x 7 = 84 stabla. U optimalnim uvjetima godišnji priljev stabala iznosi 7 komada ili 3 m3 po jednom hektaru. |