DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ci o površinama i drvnim masama koje prezentira službena statistika ISTAT. U Italiji još uvijek ne postoji ažurirana procjena šumskih resursa na temelju inventarizacije (posljednja je vršena 1985. godine). Tako podaci o površini šuma u Italiji variraju iz raznih izvora od 6 141 000 ha do 9 857 000 ha. Po podacima ISTAT-a za 2001. godinu evidentirane su sljedeće površine: šume listača - 4 785 000 ha - šume četinjača -1 441 000 ha - miješane šume - 363 000 ha - ukupno šuma-6 589 000 ha mediteranske makije - 684 000 ha. Podaci su uzeti na bazi definicije da se šumom smatra površina koja je obrasla s više od 50 %, da prelazi površinu od 0,5 ha te da neizravno utječe na klimu i vodu. Drugi podatak koji proizlazi iz analize karte o uporabi tla i vegetacijskom pokrovu (snimljena na temelju podataka Landsat 5). Ukupna površina šuma sa sličnim "drugim šumskim zonama" iznosi oko Akademik Midhat U s č u p 1 i ć SVIJET U proljeće ove godine tiskana je knjiga "Svijet gljiva", autora akademika Midhata Usčuplića , prof, cm. Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U nakladi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knjiga je tiskana na 243 stranice, ilustrirana izvrsnim fotografijama u boji, u tiskari "Grafotisak", Grude. Recenzenti knjige su profesori Sveučilišta u Zagrebu, dr. se. Milan Glavaš , redoviti profesor Šumarskog fakulteta i dr. se. Bogdan Cvjetković, redoviti profesor Agronomskog fakulteta. Knjiga predstavlja vrijedno djelo i prilog poznavanju bogatog i raznovrsnog svijeta gljiva, koje čine važne članove svih ekosustava i, uz ostalo, predstavljaju kariku u procesu kruženja materije i energije u prirodi. Gljive predstavljaju jedan od tri oblika živog svijeta, bez kojega je opstanak na Zemlji nezamisliv. U suvremenim biološkim znanostima smatraju se jednako značajnim dijelom okoliša kao i biljke i životinje, pa su u biološkoj klasifikaciji zauzele status "carstva", kao što ga imaju flora i fauna. Procjenjuje se da u prirodi ima oko 1,5 milijuna vrsta gljiva od kojih je opisano tek oko 5 %,tj. oko 75.000. Da bi se čitatelji upoznali sa svijetom gljiva, autor je u prvom dijelu knjige prezentirao podatke o mjestu ovih organizama u filogenetskom razvoju (dana je klasifika 9 763 000 ha. Drvna zaliha u talijanskim šumama i izvan šuma (podaci TBFRA) iznosi 1519 milijuna m \ Od toga na drvnu masu šuma otpada 1428 milijuna m3 (2/3 su listače). Drvna masa u šumama namijenjenim proizvodnji drva za potrošnju iznosi 877 milijuna m3 (u prosjeku 146m3/ha). Prirast šuma i stabala izvan šuma procjenjuje se na 32 milijuna m3 (stabla izvan šuma 1,7 milion m3). Potrošnja drveta u posljednjih 30 godina varira od minimuma 1976. godine (5,4 milijuna m3) do maksimuma 1999. godine (preko 9,9 milijuna m3). Tako se potrošnja drveta za 2001. godinu procjenjuje na: 1,5 milijuna m3 četinjača i 6,7 milijuna m3 listača. Od ukupne potrošnje drveta preko 5 milijuna m3 otpada na ogrjevno drvo dok na pilansku oblovinu, furnir i ljuštenje otpada 1,6 milionam3. Članak obiluje i mnogim drugim podacima kao što je absorpcija i uskladištenje ugljičnog dioksida, podaci o degradiranim šumama, opožarenim površinama, zaštićenim zonama i dr. Frane Grospić GLJIVA čija i nomenklatura te reducirana shema klasifikacije gljiva), gradi i životu gljiva, načinu razmnožavanja, ishrani gljiva, staništima i supstratima na kojima rastu, hranljivim kvalitetama i rizicima trovanja te drugim karakteristikama koje ovaj svijet čine specifičnim. U knjizi su također dane upute o sakupljanju gljiva, savjeti sakupljačima, te praktičan ključ za determiniranje nekih rodova gljiva koje su opisane u ovoj knjizi. Autor ističe da ne postoji savršen ključ za determiniranje gljiva i da pri prepoznavanju neke gljive treba obratiti pozornost da se sve karakteristike podudaraju s opisom i slikom. Posebno je istaknuta nužnost njihove zaštite od strane svih korisnika prirodnih resursa, kako stručnjaka, tako i ljubitelja prirode, zbog važnosti koje gljive imaju u ekosustavima. Naveden je popis gljiva koje su rijetke, ugrožene i zaštićene u nekim zemljama, u okruženju Bosne i Hercegovine, odnosno zaštićenih vrsta gljiva u Europi. Autor ističe potrebu da se i Bosna i Hercegovina istima pridruži. Poseban dio odnosi se na kemijski sastav gljiva, njihova hranljiva i ljekovita svojstva, toksine koji su opisani u okvira uobičajenih grupa: ćelijski otrovi, neurotoksini, stomačne intoksikacije, te uvjetna trovanja. Na kraju prvog dijela knjige dani su uvjeti i opisi umjetnog uzgoja nekih vrsta gljiva. Autor ističe da se u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 97 <-- 97 --> PDF |
prirodi gljive razvijaju u vrlo složenim uvjetima ekosustava i još uvjek nisu poznati svi uvjeti plodonošenja, zbog čega se u svijetu umjetno uzgaja relativno mali broj vrsta. Najviše se uzgajaju šampinjon (Agaricus bisporus i A. hortensis), bukovača (Pleurotus ostreatus) i šiitake (Lentinula edodes), čiji su uvjeti uzgoja detaljno obrađeni. U ovom dijelu knjige također su opisane najpoznatije metode konzerviranja gljiva koje imaju široku uporabu, što omogućava njihovo korištenje i izvan mogućnosti njihovog sakupljanja u prirodi ili umjetnog uzgoja. U drugom dijelu knjige autor akademik Midhat Usčuplić opisao je 239 terikolnih i lignikolnih gljiva. Već letimičnim pregledom ovog dijela knjige čitatelji mogu steći dojam o raznolikosti svijeta gljiva, njihovih oblika i boja, koje nadopunjuju odlične fotografije u boji. Uz fotografije optimalno razvijenih prezentiranih vrsta gljiva, autor je dao njihove morfološke karakte- Amanita caesarea (Scop.: Fr.) Pers. - blagva Agaricales, Amanitaceae Calocera viscosa (Pers.: Fr.) Fr. - žuta rožnatica Dacrymycetales, Dacrymycetaceae ristike (oblik, veličinu, boju plodišta-šešira ili klobuka, drške, himenofora, omotača, kao i spora) zatim karakteristike konteksta (mesa) plodišta, njihovog mirisa i okusa. Uz ove karakteristike dani su podaci o staništu, vrsti supstrata, vremenu plodonošenja, a za određene vrste gljiva i njihova jestivost. Knjiga je opremljena, uz pregled korištene literature, rječnikom stručnih pojmova i indeksom stručnih naziva gljiva, koji upotpunjuju ovaj fakultetski udžbenik. Iako je namijenjen pretežito studentima šumarstva i šumarskim stručnjacima u privredi, po svojoj koncepciji i sadržaju udžbenik će imati širi krug korisnika i medu studentima i stručnjacima biologije, agronomije, te ljubiteljima prirode, posebice sakupljačima gljiva. Prof. dr. sc. Vladimir Beus |