DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ničko i znanstveno udruženje koje nastoji promovirati nova rješenja za stare probleme. Ovo udruženje zasniva se na činjenicama da politika u prošlom stoljeću nije dala očekivane rezultate te da je bila ekonomski neopravdana. Zbog toga treba biti realist, kaže autor, i prihvatiti "pakt s neprijateljem" te shvatiti kako prirodno funkcioniraju vodeni tokovi, reducirajući na minimum tehničke zahvate. Po ovakvim načelima uređenje gornji tok Drave u Austriji, a prvi projekti započeti su i u Italiji (Val di Cicina i rijeka Zero). Vremena se mijenjaju, kaže autor, i između čovjeka, rijeke i drveća došlo je do novog saveza. U ovom broju časopisa na ovu je temu izašlo dosta interesantnih članaka, čije naslove navodimo: grupa autora: Vodna i teritorijalna politika i gospodarenje vodama, Federico Preti , Maurizio Bac e i: Vegetacija vodenih tokova, Ileana Schiapani : Iskustvo modela na toku rijeke Drave, Grupa autora: Moguća zaštita voda na razini sliva i Maurizio Bace i: Zelenilo u rijekama - zakon to dozvoljava ili ne? L´ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti) iz broja 2. ožujak - travanj 2004. izdvajamo: Orazio Ciancio, Francesco lovino, Giuliano Menguzzato, Antonino N ico 1 ac i, Susanna N o- c e n t i n i: Preborna sječa u malim skupinama u boricima kalabrijskog bora na planini Sila. Ovaj članak nastao je kao rezultat rada grupe znanstvenika na problematici održivog razvoja šumskih ekosustava za očuvanje složenosti i biološke raznolikosti. Tijekom stoljeća, u Italiji je uvriježen osobit način gospodarenja šumom koji se zasnivao na lokalnim iskustvima, bez prethodnog planiranja koje predviđa klasično šumarstvo. Od polovice prošlog stoljeća, dva fenomena potakla su promjene u karakteristikama talijanskih šuma: povećanje šumskih površina pošumljavanjem i plantažiranjem te napuštanje gospodarenja mnogih šuma zbog socijalekonomskih promjena. Ova druga promjena prouzročila je gubitak "tradicionalnog ekološkog znanja" i nametnula potrebu verificiranja mogućnosti potrajnog gospodarenja tim šumskim formacijama, s ciljem očuvanja tipičnog krajolika toga područja. Područje rasprostranjivanja kalabrijskog bora (Pinus laricio Poiret) proteže se od Sicilije do Kalabrije. Na Siciliji se nalazi na Etni od 1000 do 2000 m n. v. na površini od 4 000 ha, a na Kalabriji sastojine bora nalaze se na južnim padinama Aspromonta između 1 250 i 1 600 m n. v., posebice na masivu Sila, gdje tvori značajne šumske formacije na površini od 57 000 ha. Te sastojine nisu potpuno homogene, već ima pašnjaka i predjela s učešćem bukve. Posljednjih 30 godina gospodarenje ovim šumama obavljalo se na 3 načina: 1. eliminacija pojedinih bolesnih i mrtvih stabala, 2. gola sječa na pruge i krugove i 3. uobičajeni postupak nazvan "sječa prebiranjem". Treći način bio je uobičajen kod privatnih vlasnika na masivu Sila, gdje su se sjekla uglavnom zrela stabla najveće vrijednosti, ali se time nije narušavao izgled krajolika. Iz tih razloga obavljena su istraživanja na jednoj parceli privatnog vlasništva površine 600 ha. Za razliku od prijašnjeg načina gdje se sjeklo na krugovima površine 300 do 500 m2, a nekada između 700 i 1200 m2, sada su vađena samo zrela stabla komercijalne vrijednosti, što je u stvari tvorilo krugove manje od 100 kvadrata. To omogućuje ulazak listača na maloj površini i zadržavanje minimalne promjene krajolika. Prije zahvata, na sastojini je bilo prosječno 1174 stabla po ha ili 445 m3/ha. Posječeno je 119 stabala po ha ili 111.5 m \ što iznosi 29,5 % mase prosječnog promjera 36,5 cm (preko 80 % stabala je deblje od 40 cm). Poslije sječe ostalo je 273 m3 stabala debljih od 20 cm. Broj posječenih krugova varira između 18 i 25 po ha. Prihvaćanje ovakvog načina sječe omogućava: dobivanje komercijalno vrijednih sortimenata, stvaranje malih posječenih površina omogućava daljnju proizvodnju kvalitetnog drveta, zadržava se raznodobnost u malim grupama i zadovoljeni su estetski i ekološki kriteriji te očuvana zaštita ekosustava masiva Sila, a na neki način zadržana su "lokalna znanja" s pozitivnim ekonomskim posljedicama. Picrmaria Corona, Antonio Macri, Marco Marchetti: Šume Italije po najnovijim izvorima informacija Interes za poznavanje zaliha i kvalitete šumskih resursa, očuvanje raznolikosti i potrajnosti gospodarenja sve više upućuje javnost na podatke iz raznih informativnih izvora, koji se često dosta razlikuju. Ovaj članak daje pregled glavnih izvora podataka, njihovu usporedbu i komentar. Posebna pozornost posvećena je statisti |