DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 93 <-- 93 --> PDF |
kovitije sredstvo za izbjegavanje požara i šteta od požara. Prevencija može biti izravna (primijenjena na konkretnu šumu) i neizravna kojoj je cilj reducirati uzroke požara (tu je uključeno i povećanje osjetljivosti stanovništva na opasnost od požara). U daljnjem tekstu članka autor opisuje konkretne mjere koje planovi obuhvaćaju, kao stoje: proreda šuma, povećanje mogućnosti pristupa mehanizacije, protupožarne pruge, smanjenje količine zapaljivog materijala, smanjenje brzine vjetra postavljanjem vjetrobranih pojascva, uklanjanje biomase s prilaznih putova i vjetrobranih pojaseva i dr. Uspješna zaštita od požara moguća je samo uz dobru koordinaciju svih čimbenika protupožarnog planiranja. Vittorio Leone, Raffaella Lovrcglio: Uzroci požara u Italiji U vremenu od 1970. godine do danas, u Italiji se registrira povećanje broja požara i površina obuhvaćenih požarom. Nakon dvije godine relativnog smanjenja (2001. i 2002) uzrokovanog izvanprosječnim oborinama, 2003. godina obilježena je dramatičnim slučajevima prouzročenim visokim temperaturama ( do 42 °C). U tijeku 2000. godine u Italiji je registrirano 11 250 požara na površini od 81 266 ha, od čega 45 % otpada na šumske površine. Mnogi od tih požara prijetili su naseljenim mjestima i privredi. U vremenu od 1970. do 2003. godine u Italiji je opožareno 1 743 613 ha šumskih površina (ili 18 % od ukupnih šumskih površina) i 2 095 624 ha poljoprivrednih površina, što ukupno iznosi 13 % površine Italije. To iznosi gotovo 4 požara na 1 km2 pošumljene površine. Statistički podaci daju dosta nesigurnih informacija o uzrocima požara. Tako su na primjer za 2001. godinu požari svrstani kako slijedi: 1,1 % - prirodni 0,5 % - slučajni 34,8 % - uzrokovani kažnjivim radnjama 59,8 % - zlonamjerni 3,8 % - sumnjivog porijekla Posebna pozornost je posvećena tipu zlonamjernih požara, koji su po zakonu svrstani u glavni oblik nasilničkog zločina, a identificiraju se kao: vandalizam, provokacija, osvetnička radnja, skrivanje zločinačke radnje, koristoljublje i ekstremizam. Za definiranje uzroka požara u primjeni su razne metode: statistici podaci i njihova analiza, - metoda Delphi, - metoda Focus Groups i - metoda "fizičkih evidencija" Metoda Delphi sastoji se u okupljanju ekipe eksperata raznih područja, dobrih poznavatelja teritorija, fe nomena požara i socijalnih prilika, koji su u mogućnosti dati odgovore na specijalizirani upitnik. Ta metoda upućuje na sagledavanje kompleksnosti fenomena, a ne samo na osobitosti pojedinih slučajeva. Metoda Focus Groups također okuplja grupu stručnjaka, gdje se na temelju stručnih razgovora donose zaključci. Metoda "fizičkih evidencija" omogućava da se na bazi razvoja požara i pronađenih tragova na vegetaciji i terenu ustanovi ishodište požara i klasificira njegov uzrok, što olakšava daljnje istraživanje i identifikaciju počinitelja i njegovu motivaciju. Povećanom broju požara u Italiji i ostalim mediteranskim zemljama, s velikim učešćem namjernih uzroka, očito se ne može suprotstaviti samim defenzivnim aparatom. Potrebno je pozornost obratiti na povećanje preventivnih mjera, a tu je od posebne važnosti poznavanje motivacije koje usmjeruju ljude prema takvom ponašanju i uputiti im "poruke" na razini njihovog stupnja kulture i obrazovanja. Raffaella Marzano, Elisa Guglielmet: Metode predviđanja opasnosti od požara Autori obraduju u članku važnost predviđanja opasnosti od požara i metode kojima se požari mogu prognozirati. Aktivnosti oko predviđanja opasnosti izbijanja i širenja požara daje osnovni temelj za organizaciju preventivnih radnji te optimalizaciju protupožarnih akcija. Najveći broj metoda predviđanja požara temelji se na analizi meteoroloških podataka, jer su oni u čvrstoj korelaciji s opasnostima od šumskog požara. Neke metode uzimaju u obzir i meteorološke prilike prethodnog vremena. Glavne metode predviđanja formulirane su na način da daju reprezentativne pokazatelje mogućnosti izbijanja požara (inicijativni indeks) i širenja požara (difuzijski indeks). Ti indeksi baziraju se na ažuriranim meteorološkim podacima. Zbog donošenja vrijednosti indeksa potrebno je raspolagati podacima o požarima u prethodnim godinama. Kako meteorološki podaci mogu varirati od jedne do druge zone, potrebno je te podatke uzimati iz homogenih područja. Metodologija podjele terena na zone predviđa primjenu više kriterija: geometrijski kriterij, predviđa podjelu terena na zo ne uz primjenu pravokutne geometrijske mreže, orografski kriteriji, teren dijeli na zone na temelju granica hidrografskih bazena, poštujući realnu oro grafsku situaciju, bioklimatski i altimetrijski kriterij, uz pomoć kartografije ujedinjuje bliska područja sličnih karakteristika, |