DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI Mr. sc. DARKO BEUK, dipl. ing. šum. Dana 23. srpnja 2004. godine, mr. se. Darko Beuk , dipl. ing. šum. obranio je magistarski rad na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz znanstvenog područja biotehnološke znanosti, znanstveno polje šumarstvo, znanstvena grana - uređivanje i zaštita šuma, ogranak lovstvo. Znanstveni magistarski rad pod naslovom: Istraživanje posljedica agresije na Republiku Hrvatsku u razdoblju 1991-1995. na lovno gospodarenje Spačvanskog bazena i mjere sanacije, obranio je pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Mladen Figurić -predsjednik Docent dr. se. Marijan Grubeši ć - mentor, član Prof. dr. se. Zvonimir Tucak , Poljoprivredni fakultet Osijek - član Uz suglasnost autora i mentora dajemo kraći osvrt na sadržaj znanstvenog magistarskog rada. Prethodno nekoliko riječi o autoru. Mr. sc. Darko Beuk rođenje 1. veljače 1957. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu završio je u Otoku, a gimnaziju u Vinkovcima. Godine 1981. diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine, po završetku studija, zaposlio se u Šumskom gospodarstvu "Hrast" Vinkovci, Šumarija Vukovar kao pripravnik. Stručni magistarski rad obranio je 1986. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom "Lovnoturistička valorizacija lovišta Spačva Sjever". U Šumariji Lipovac radio je do 1990. godine na poslovima inženjera operative i stručnog suradnika za iskorištavanje šuma. Godine 1990. imenovanje za direktora OOUR-a za iskorištavanje šuma, Šumarija Otok. Nakon gašenja OOUR-a postavljen je za upravitelja Šumarije Otok. Na tom radnom mjestu nalazi se za duljega razdoblja agresije na Republiku Hrvatsku, odnosno do 1995. godine. U doba najžešćih ratnih zbivanja na tom području bio je aktivan branitelj, pripadnik 109 brigade HV-a. Za rukovoditelja Proizvodnog odjela u Upravi šuma Vinkovci imenovanje 1995. godine. Nedugo zatim izabran je za člana Upravnog odbora Javnog poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Ujesen 1996. imenovan je upraviteljem Uprave šuma Vinkovci. Nakon tog mandata preuzima poslove Službe interne revizije i kontrole koje obavlja do veljače 2004. godine. U veljači 2004. godine imenovan je predsjednikom Uprave, odnosno kasnije direktorom Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Mr. sc. Darko Beuk oženjen je i otac je troje djece. Znanstveni magistarski rad autor je napisao u opsegu 185 stranica. Uz 76 stranica teksta, rad obuhvaća 85 tablica, 91 grafikon te 12 slikovnih priloga uz 65 navoda korištene literature. Bez obzira na opseg, rad je tako napisan da se lako čita, a omogućeno je i sustavno praćenje tablica i grafičkih prikaza. Od 9 osnovnih poglavlja, navedeno povjerenstvo posebice je predočilo Znanstveno nastavnom vijeću, uz ostalo, u opširnom opsegu poglavlja koja obrađuju metodu rada, obradu podataka, rezultate istraživanja s raspravom, uz zaključke i prijedloge autora. Cilj istraživanja bio je utvrditi izravne štete od agresije na RH na fondu pojedine vrste divljači, štete u gubitku prirasta, nerealizirani odstrel na lovnogospodarskim objektima, štete na staništu i dr. Autor nije zaboravio istražiti i neizravne štete od agresije na RH, koje su bile značajne od utjecaja na šumsko i lovno gospodarenje. Za predmet istraživanja obrađena je krupna divljač: jelen obični, jelen lopatar, srna i divlja svinja. Pri tomu autor nije zaboravio ni ostale životinjske vrste koje obitavaju u šumama Spačvanskog bazena. Autor je za istraživanje odabrao tri lovišta Spačvanskog bazena u površini od oko 37 000 ha. To su lovišta: Spačva sjever, površine 17 734 ha, Spačva jug površine 18 092 ha, te uzgajalište divljači Kunjevci koje obuhvaća ograđeni prostor od 1 279 ha. Osnovne karakteristike tih lovišta autor je detaljno obradio. Uz opće prirodne značajke autor opisuje zemljišni položaj (uz odgovarajuće zemljovide), geološke, pedološke, hidrološke, klimatske i vegetacijske značajke. Poglavlje "metode rada" obuhvaća 4 podpoglavlja. Ističemo podpoglavlje koje obraduje prikupljanje podataka. Da bi se mogle uspješno istražiti, obraditi i analizirati posljedice agresije po divljač na tom području, autor je organizirao opsežne pripreme kao obrasce za unošenje podataka za sve četiri vrste divljači u tri razdoblja, i to: razdoblje do agresije na Republiku Hrvat 579 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 90 <-- 90 --> PDF |
sku od 1985-1990., drugo razdoblje je trajanje agresije i okupacije dijela istraživanog prostora od 1991-1995. godine te vrijeme nakon agresije od 1996. do 2002. godine, stoje ujedno i vrijeme sanacije posljedica rata na spomenutom području. Obrasci obuhvaćaju vrstu, dob, spol i prirast divljači te način obračuna parametara kao srednje tjelesne težine, cijene i ostalo što prati obračun vrijednosti šteta. Podaci su svrstani u ukupne tablične preglede, gdje su predočene i štete po pojedinim razdobljima radi usporedbe. Predočena je tehničko-tehnološka oprema i kadrovski potencijal za uredno postavljanje, evidentiranje i obradu podataka. Kao branitelj imao je mogućnost neposredno pratiti neke utjecaje ratnih zbivanja na divljač. Svake ratne godine praćene su promjene. Poglavlje Obrada podataka i rezultati istraživanja, obuhvaća 103 stranice. Nakon parcijalne obrade podataka autor daje njihov tablični i grafički prikaz. Radi preglednosti detalja svaka je tematska cjelina obrađena po lovištima i za svako lovište događaji su komparativni u sva tri razdoblja. Od tuda je proizišao velik broj tablica i grafičkih prikaza radi jasnoće u detaljima izračuna gubitaka. Analiza rezultata podataka o štetama na divljači obrađena je u podpoglavlju Prikaz stanja-uzroci i posljedice. Osobito je tu vidljivo stanje za vrijeme agresije 1991-1995. Izveden je i model matematičke obrade podataka prikupljenih i svrstanih u navedene tablice. Podaci su testirani "t" i "F" testom radi ustanovljenja signifikantnih razlika u pojedinom razdoblju. Radi lakšeg praćenja rezultata rada autor je obilježio slovom A za lovište Spačva Sjever, B Spačva jug, C Uzgajalište Kunjevci, a detalji i vrste obrade brojevima (uz navedena slova) od 1 do 8. Za svaku vrstu divljači, za sva tri lovišta, uspoređivano je brojno stanje po spolu u sva tri razdoblja. Tada su ustanovljeni gubici po godinama 1991-1995-1996-2002. u odnosu na prosječna stanja po godinama 1995-1990. Prostor predviđen za prikaz magistarskog rada ne dopušta prikaz detalja, stoga se moramo zadovoljiti kratkim informacijama. Na temelju obrađenih podataka o kretanju (smanjenju) brojnog stanja divljači, prirasta, odstrela, trofejne strukture i količine mesa divljači, izračunata je vrijednost matičnih fondova navedene divljači prema odstrelnom cjeniku, čime su sve vrijednosti svedene na rezultat po jedinstvenom cjeniku. Rezultati su prikazani tablično i grafički za svaku vrstu divljači i sumarno za sva lovišta. Statistička obrada podataka pokazuje signifikantnu razliku brojnog stanja divljači kada se uspoređuje brojno stanje do agresije, s onim brojevima za vrijeme agresije i nakon agresije na RH na Vinkovačkom području. Razlike su izraženije u lovištu Spačva Sjever od podataka za Spačva Jug, posebice za jelensku divljač. Lovište Spačva Sjever djelomično je bilo i okupirano. Nakon obrade podataka o štetama, zasebno Spačva Sjever i Spačva Jug, autor je objedinio podatke po istoj metodologiji za oba otvorena lovišta. Za svako lovište zasebno, kao i podaci objedinjeni za sva tri razdoblja, autor štete prikazuje kao umanjene vrijednosti osnovnog fonda divljači i dijela prihoda u odnosu na razdoblje prije agresije. Svi izračuni o umanjenoj vrijednosti (štetama) izraženi su u kunama i € . Umanjena vrijednost za ta dva otvorena lovišta za razdoblje agresije (1991-1995.) iznosi 1 067 727 € , a za poratno razdoblje (1996-2002.) 900 258 € . Sto se tiče uzgajališta Kunjevci tamošnji problem je zasebno obrađen. Jelen lopatar od 400 grla ostao je nakon agresije na oko 50 grla. Srneća divljač nije ni predstavljala značajniju ekonomsku vrstu, no nije došlo do značajnog pada brojnosti. Muflon je u prvim godinama sanacije stabilan. Povećanje broj divljih svinja, jer je u svim lovištima vladao strah od trihineloze koja je teže kontrolirana u ratnim uvjetima. Analiza je pokazala umanjenu vrijednost radi šteta u uzgajalištu Kunjevci u vrijeme agresije za 868 032 € , a u poratnom razdoblju za 1 432 039 € . Na kraju u raspravi autor prikazuje i komentira sve umanjene vrijednosti osnovnog fonda divljači i umanjene dijelove prihoda za oba lovišta i uzgajalište Kunjevci. Ta umanjena vrijednost izgubljena za vrijeme agresije i nakon domovinskog rata iznosi 4 254 052 € . Autor je istražio uz navedene štete na fondu divljači, od odstrela, trofeja i mesa, i štete na staništu te lovno-gospodarskim objektima. Valja spomenuti umanjene vrijednosti i na mjerama sanacije u lovištu kao neizravne štete, a troškovi mjera sanacije iznose 676 931 € . Objedinjavanjem pojedinačnih izračuna autor je izračunao da ukupna šteta, umanjena vrijednost i izravna ulaganja u sanaciju iznose 37 150 000 kn ili 4 930 983 € (tečaj 2003. g.). To su financijske posljedice agresije u trima navedenim lovištima. Autor nije zaboravio navesti i ostale posljedice agresije u tom dijelu RH na divljač i ostalu faunu. Budući je sudionik u obrani u HV, poznate su mu brojne posljedice agresije koje će sigurno još zabilježiti. Stoga je nužno citirati i autorov uvod u zaključke: "Agresija na Republiku Hrvatsku u razdoblju 1991-1995. prouzročilaje mnoga zla: na prvom mjestu nenadoknadive ljudske gubitke, teško nadoknadive zdravstvene i socijalne teškoće ljudi, narušavanje proizvodnih svojstava okoliša, ali i gubitke materijalne prirode. U takve se nepovoljne učinke agresije mogu ubrajati i štete na divljači u lovnome gospodarenju". Autor je napisao zaključke i prijedloge u 15 točaka. Citirat ćemo samo tri, jer su vrijedni pozornosti za lovno gospodarenje: Kao jednu od bitnih mjera sanacije primijenjeno je načelo integralnoga upravljanja i gospodarenja šumskim sastojinama i divljači, čime se osigurava trajnost prinosa, ali sada ne više samo na temelju potrajnosti šume, odnosno šumskoga fonda, nego i |