DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Vjerodostojna istina o ugroženosti naših glavnih vrsta drveća, očuvanje njihovih staništa i osiguranje njihove prirodne obnove, mora osigurati financijski prioritet unutar JBR-e i nužne promjene u načinu i načelima uzgojnih radova koje će uvjetovati: oplodne sječe uz prirodnu i umjetnu obnovu na ma lim površinama, značajno intenzivnije izdvajanje gospodarskih odsjeka, uvažavajući mikroreljfne razlike staništa, redovito godišnje bilanciranje izvršenja sanitarnih i redovnih sječa, kao i izrada i izvršenje sanacijskih uzgojnih radova na malim površinama, nužno i kontrolirano ujednačavanje kriterija za ocjenjivanje oštećenosti i odabira stabala za sječu, stalno praćenje razvojnih procesa staništa; prema regresiji ili progresiji, ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI bitka za svaku prirodno obnovljenu biljku i površinu, pa je dosta logičan i pouzdan kriterij za određivanje sječne dobi; mogućnost prirodne obnove na barem 70 % površine odsjeka, bitka za uravnotežen broj krupne divljači, usklađen sa stanišnim mogućnostima. Sve ove predložene aktivnosti podrazumijevaju vrlo dosljednu provedbu Cl. 25. te izradu preciznijih i nedvojbeno jasnih kriterija iz članka 20. točaka 1 i 2 Pravilnika o uređivanju šuma. Pravilno donošenje odluke o sječnoj dobi neovisno od propisane ophodnje, redovito godišnje planiranje i izvedbu uzgojnih radova sanacije, kao i nadasve stručnu i kompetentnu kontrolnu funkciju. Ne učinimo li taj preokret, opstojnost naših lužnjakovih šuma bit će upitna. Tomislav Starčević ZAGREBAČKA ŠKOLA UZGAJANJA SUMA - U KORAK S PRIRODOM (prikaz međunarodnoga znanstvenog skupa) UVOD Početkom rujna u Hrvatskoj je održan međunarodni znanstveni skup pod naslovom "Zagreb School of Silviculture - Following the Nature" (Zagrebačka škola uzgajanja šuma - u korak s prirodom). Skup su organizirali IUFRO (grupa S6.06-04: Education and Research in Silviculture/Obrazovanje i zna nost u uzgajanju šuma) i Zavod za uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Treba napomenuti kako se radi o međunarodnom znanstvenom skupu vrlo aktivne IUFRO grupe, koja okuplja sveučilišne nastavnike uzgajanja šuma. ORGANIZACIJA I CILJEVI SKUPA Ovogodišnji susret dogovoren je 2002. godine u Irskoj. Organizaciju skupa preuzeli su hrvatski sveučilišni nastavnici uzgajanja šuma: akademik Slavko Matić, doc. dr. se. Igor Anić i doc. dr. se. Milan Oršanić. Osim njih, u neposrednoj organizaciji skupa sudjelovali su: prof. dr. sc. Zvonko Seletković, Josip Bartolčić, dipt. ing. šum., mr. se. Darko Beuk, Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum., Tomislav Starčević, dipl. ing. šum., Stjepan I vezi ć, dipl. ing. šum., Đuro Kauzlarić, dipl. ing. šum., Jurica Tomljanović, dipl. ing. šum., dr. se. Vice I vančević, Dalibor Tomljanović, dipl. ing. šum., Herman Sušnik, dipl. ing. šum., Damir Delač, dipl. ing. šum., DamirDrvodelić, dipl. ing. šum., Stjepan M ikac, dipl. ing. šum., dr. sc. Tibor Pen tek, Nikola M agdić, dipl. ing. šum., Krešimir Čul inović, dipl. ing. šum., Milan Krmpot i ć, dipl. ing. šum., Boris B e 1 a m a r i ć, dipl. ing. šum., Davor Račić, dipl. ing. šum. Na skupu su sudjelovali sveučilišni profesori uzgajanja šuma (silvikulture) iz Grčke, Italije, Nizozemske, Njemačke, Portugala, SAD, Slovačke, Slovenije, Švedske, Velike Britanije i Hrvatske. Temeljni ciljevi ovogodišnjega susreta bili su: a) prezentirati hrvatske šume i "Zagrebačku školu uzgajanja šuma" b) na praktičnim primjerima pokazati kako se njezina načela primjenjuju u praksi c) raspraviti o primijenjenim metodama i pristupu gospodarenju šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Slika 1. Tijekom izlaganja na rubu pomladne jezgre u fakultetskoj šumi Belevinc (Foto: IM. Oršanić) Kako bi se ciljevi ispunili, skup je organiziran u obliku višednevne terenske ekskurzije. Zamišljena je na način kojim bi se gostima dao sažeti presjek šumske vegetacije Hrvatske te prikaz temeljnih metoda uzgajanja šumskih sastojina. Kako ova IUFRO grupa okuplja mahom sveučilišne nastavnike, obilazak lokaliteta na terenu pripremljen je na način kako se to radi na terenskoj nastavi iz uzgajanja šuma za studente Šumar skoga fakulteta u Zagrebu. Time se htjelo pokazati dio nastavnog procesa uzgajanja šuma. Na terenu su organizirane četiri tematske ekskurzije: 1. Prirodno pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka oplodnim sječama. 2. Prirodno pomlađivanje obične jele prebornom sječom u grupama. 3. Prebornc bukovo-jelove te smrekove šume Velebita. 4. Šume mediteranske regije. Ekskurzije su ostvarene na prostorima Uprave šuma podružnica Bjelovar - Šumarija Vrbovec, Uprave šuma podružnica Delnice - Šumarija Lokve, Uprave šuma podružnica Senj - šumarije Krasno, Senj, Krk i Rab te na nastavno-pokusnim šumskim objektima Šumarskoga fakulteta u Zalcsini i na Rabu. S obzirom na činjenicu kako je većina gostiju u našoj zemlji prvi put u program skupa uvršteni su kratki obilasci s ciljem upoznavanja s kulturnom i prirodnom baštinom. Tako su gosti posjetili Vrbovec, Park-šumu Golubinjak, uz stručne vodiče upoznali su se s gradovima Opatija i Rab, posjetili su franjevački samostan na otočiću Košljun, Zavižan, izvore rijeke Gacke, nacionalne parkove Plitvička jezera i Sjeverni Velebit. PREZENTACIJE Prvoga dana skupa, u dvorani Hrvatskoga šumarskoga društva u Zagrebu, održan je sastanak s prigodnim referatima. Sudionike skupa pozdravio je mr. se. Darko B e u k, predsjednik uprave poduzeća "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. Uvodne referate održali su akademik Slavko M at i ć (tema: Šume i šumarstvo Hrvatske) i doc. dr. se. Igor Anić (tema: Zagrebačka škola uzgajanja šuma). Istaknuto je kako je "Zagrebačka škola uzgajanja šuma" dio prirodne škole uzgajanja šuma. Rezultat je gotovo dva i pol stoljeća dugoga cjelokupnoga usmjerenja, znanstvenoga i obrazovnoga pristupa i praktič TERENSKE Prva tematska ekskurzija pod naslovom "Prirodno pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka oplodnim sječama" organizirana je na prostoru Gospodarske jedinice Česma, kojom gospodari Šumarija Vrbovec. Sudionici skupa upoznali su se primjenom metode pomlađivanja sastojina hrasta lužnjaka pod zastorom krošanja starih stabala, oplodnim sječama u tri sjeka. Prikazane su im sve faze oplodnih sječa u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba koje se inače obavljaju tijekom 6-8 godina dugoga pomladnoga razdoblja: noga postupanja u gospodarenju hrvatskim šumama te ozakonjenja takvih spoznaja i aktivnosti. Navedene su njezine temeljne karakteristike: gospodarenje prirodnim šumama potrajnost u gospodarenju šumama pomlađivanje pod zastorom krošanja prirodno pomlađivanje umjetno pomlađivanje po načelima prirodnoga održanje strukture i stabilnosti sastojine njegom - isključenje čistih sječa. EKSKURZIJE a) sastojina prije pripremnoga sijeka, u kojoj je obavljena doznaka b) sastojina i pomladna površina nakon naplodnoga sjeka c) sastojina u razvojnom stadiju pomlatka, 5 godina nakon dovršnog sjeka d) 15-godišnji mladik e) stara, 147-godišnja sastojina |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Na svakom stajalištu vodila se rasprava. Pitanja su se uglavnom odnosila na odnos cijene hrastovih trupaca i uložena rada tijekom njege sastojina, posebice u prvim godinama ophodnje, kvalitativnu strukturu mladika te na problematiku racionalizacije njege. Druga tematska ekskurzija pod naslovom "Prirodno pomlađivanje obične jele prebornom sječom u grupama" održana je na prostoru Gospodarske jedinice Belevina. Njome gospodari Šumarski fakultet preko Nastavno- pokusnog šumskog objekta Zalesina. Gostima je prezentiran ustroj nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskoga fakulteta, njihova uloga u nastavnom procesu, a na terenu metodika prirodnoga pomlađivanja obične jele prebornom sječom u grupama, u sklopu prebornog gospodarenja jelovim sastojinama. Ova je ekskurzija izazvala izuzetno zanimanje gostiju. Govore o tome mnogobrojna pitanja o prebornom gospodarenju uopće, njegovoj primjeni u Hrvatskoj, veličini pomladnih grupa, njihovu rasporedu u prostoru sastojine, načinu povezivanja grupa, dimenziji zrelosti, intenzitetu sječe, udjelu bjelogorice u omjeru smjese sastojina, šumskouzgojnoj ulozi obične bukve u ovim sastojinama i si. Treća tematska ekskurzija bila je upoznavanje sa svjetskim rezervatom biosfere - Velebitom i njegovim šumama. Na početku ekskurzije, u dvorani Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, održane su prigodne prezentacije o Parku i Upravi šuma podružnici Senj. Uslijedila je jednosatna vožnja od Krasna do Štirovače kroz bukovo- jelove šume koja je uvjerila goste u svu njihovu veličinu i ljepotu. Osim toga, sudionicima skupa prezentirane su prašuma Klepina duliba i smrekove sastojine kod Štirovače. Uslijedio je i posjet Zavižanu. Ova je ekskurzija sudionike skupa ostavila "bez daha". Zaključeno je kako su "jelove sastojine na Velebitu najbolje koje smo imali prilike do sada igdje vidjeti" i kako "nestvarno izgleda slika tako bliske i oštre granice između krša s primorske te tako dobrih šuma s Slika 2. Zajednička fotografija sudionika skupa kod Velikog slapa u NP Plitvička jezera (Foto: M. Oršanić) kontinentalne strane planine". Zanimljiva je bila primjedba kako se sastojine na terenu čine daleko zdravije u odnosu na zabrinjavajuće službene podatke o sušenju jele koji su iskazani u tiskanim materijalima. Četvrta tematska ekskurzija imala je za cilj prezentirati mediteransku Hrvatsku. Sudionici skupa posjetili su otok Rab i dio šume Kalifront kojim gospodari Šumarski fakultet preko Nastavno-pokusnog šumskog objekta. Obrazložena im je shema dinamike mediteranskih šuma u nas, njihova regresija i progresija. Objašnjeni su pojmovi makija i garig. Pokazane su dvije sastojine hrasta crnike s crnim jasenom. Osim toga, u Senjskoj dragi prezentirana im je problematika pošumljavanja krša u nas. U raspravi su se sudionici složili s tvrdnjom kako šumu Kalifront možemo smatrati najvećim očuvanim kompleksom hrasta crnike na Mediteranu, ukazano je na veliki znanstveni potencijal crnikovih sastojina, raspravljano je o cilju gospodarenja tim šumama, zaštiti od požara i si. DOJMOVI Na kraju, treba istaći kako je ovim znanstvenim skupom hrvatski pristup uzgajanju šuma odnosno "Zagrebačka škola uzgajanja šuma" doživjela punu međunarodnu afirmaciju. Ocjene sudionika skupa u rasponu od "imate lijepu zemlju i još ljepše šume" do "podigli ste letvicu tako visoko da će se teško netko drugi htjeti prihvatiti organizacije sljedećega susreta" učvrstile su nas u uvjerenju da u Hrvatskoj, glede uzgajanja šuma, dobro radimo. doc. dr. se. Igor Anić Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |