DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Treba, naime, znati kako je ne baš toliko davno iz staviti i istinu daje upitna kvaliteta lužnjakovih sastojimnogih lužnjakovih sastojina uzmaknuo nizinski brina, gdje umjesto struke priroda sušenjem obavlja jest, a umjesto njega urasli su poljski jasen, crna joha a "njegu" sastojina proredom. rijede klen i obični grab. Isto tako, pod povećalo treba Slika I i 2: degradacija staništa, Česma 66b S druge pak strane, u praksi je uvriježeno nedovoljno intenzivno izdvajanje odsjeka, pa su terenski prepoznatljive razlike u intenzitetu sušenja, i isto tako stupnjeva degradacije staništa zbog neizlučivanja gospodarskih odsjeka koja onda izazivaju krupne razlike u mogućnostima i uspješnosti obnove lužnjakovih sastojina. U praksi, tako proširen gospodarski pristup rezultira značajnim padom obrasta, degradacijom staništa i nemogućnošću prirodne obnove na dijelovima tako krupnih odsjeka, koji onda "čekaju" prosječni pad obrasta na čitavom odsjeku kako bi se krenulo u rekonstrukciju, sanaciju i obnovu. Člankom 25. Pravilnika o uređivanju šuma taj se problem pokušao premostiti, no terenske analize nas ne uvjeravaju u našu dosljednost kod radova sanacije na malim površinama. TM\ v*´ tim I:. ?te-i«N a :´: *E»s i n sit > . «i-´ i .!b ~ ´ ..-JI -,« Hair , li UH» H -v Slika 3 i 4: Sušenje lužnjaka i dominacija ob. graba. Česma 76a Još je jedna značajna istina koju struka nije uspjela uskladiti do zadovoljavajuće razine. Riječ je o neujednačenosti kriterija kod ocjene stupnja oštećenosti i odabira u sanitarnoj doznaci lužnjakovih stabala. Zbog tog razloga negdje se prerano presuđuje minimalno oštećenim stablima, dok se drugdje, predugo odgađajući odluku o izboru stabala u doznaci, značajno gubi zbog velikih i skupih radova sanacije staništa, pa onda i na vrijednosti oblovinc. Dakako da se situacija bitno razlikuje ovisno o biljnoj zajednici gdje se sve to događa. Ako je riječ o zajednici lužnjaka i ob. graba, onda je proces degradacije staništa značajno usporen za razliku od lužnjakove sastojine s rastavljenim šašem na pr. Sve ovo zapravo se svodi na nužnost redovnog godišnjeg snimanja terenske situacije i izrade detaljnih stručnih šumskouzgojnih planova. Što nam je činiti ? Možda nam se na prvi pogled intenzitet i opseg budućih gospodarskih zahvata u lužnjakovim sastojinama i ne sviđa, no sigurno je da on nema alternative. Temeljna zadaća struke mora se usredotočiti na hitno i bezuvjeto zaustavljanje degradacije staništa izazvano sušenjem lužnjakovih stabala i sprječavanje širenja poljskog jasena i crne johe na staništa hrasta lužnjaka. |