DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 78     <-- 78 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


"STRUČNO I ODGOVORNO UTVRĐIVANJE SJECNE DOBI SASTOJINA HRASTA
LUŽNJAKA ZAHVAĆENIH SUŠENJEM, UVJET JE NJIHOVE OPSTOJNOSTI"


Stanje i problematika


Zbog sustavnog sušenja i nažalost stalne degradacije
staništa sastojina hrasta lužnjaka, nije održiv ni desetgodišnji
propis gospodarskih radova u tim sastojinama.
Činjenica, da se u prošlom osmogodišnjem izvršenju
prethodnog prihoda za hrast lužnjak više od 57 %
toga prihoda ostvaruje sječom sanitara, pa je već u osmoj
godini valjanosti ŠGOP-a ukupno propisani etat
lužnjaka prekoračen za 1,581.667 m3, nalaže hitne i
nužne izmjene u uređivanju tih sastojina i posebno
utvrđivanju vrlo jasnih kriterija za donošenje odluka o
dobi sječe, načinu obnove i rekonstrukcije sastojina,
posebno zbog hitne i nužne sanacije staništa. Ovaj zaključak
potkrepljuje i količina izvršenih uzgojnih radova
JBR-e bilanciranih u koloni "izvan propisa" i posebno
u izrazito velikom izvršenju radova sanacije.
Tako je u proteklih osam godina sjetva i sadnja izvan
propisa izvršena na površini od 6.049 ha, a u grupi radova
njege sastojina čak 16.640 ha.


U operativi se nedovoljno koristi mogućnost, ali
stručno još više nužnost i obveza skraćenja ophodnje,
zapravo utvrđivanja sječne dobi na temelju Cl. 20. točaka
1. i 2. Pravilnika o uređivanju šuma, kao što se
istim Pravilnikom nedovoljno intenzivno poštuje odredba
Cl. 25. o obvezi saniranja svih takvih površina
većih od 0,1 ha. Takvim se podržavanjem stanja ugrožavaju
staništa i izazivaju gubici proizvodnih i ekoloških
funkcija šume. Isto tako, propisani glavni prihod,


neovisno od prekoračenja u ostvarenju sječnog etata
prethodnog prihoda u sanitaru, redovno se ostvaruje,
što svakako nije dobro, jer bi se u, istina rijetkim, stabilnim
i kvalitetnim sastojinama, sječna dob neovisno
od donje granice propisane ophodnje, mogla starosno
pomicati i preko 180 godina. Važno je da se redovno
kontroliranim izvršenjima glavnog prihoda ne dopusti
površinsko zahvaćanje više od 50 % normalne površine
dobnog razreda.


U osnovama gospodarenja, podatak o obrastu u jednodobnim
sastojinama iskazuje se količnikom stvarne i
normalne temeljnice za sastojinu, neovisno o veličini
udjela glavnih vrsta drveća, što se isto tako može jasno
iskazati udjelom broja stabala ili drvne mase glavne
vrste u ukupnoj drvnoj zalihi po hektaru. Zbog jasnoće
cilja o kojemu otvaram raspravu, prikazat ću isječak iz
Prirasno prihodnih tablica (normala) za šumu lužnjaka
i ob. graba u sredinama šestog (110 g) i sedmog (130 g)
dobnog razreda. Jasno je kako isti pristup rješavanju
ovih problema ne mogu imati sve zajednice hrasta lužnjaka,
i dakako njihove subasocijacije. Osim usporedbe
predloženih elemenata stvarnih sastojina s ovima iz
normala, sigurno je nužno posegnuti za podacima o postojanosti
intenziteta i dinamike sušenja, tehničke kvalitete
oblovinc, padu godišnjeg tečajnog prirasta i drugim.
Čini se daje nužno, osim "krvne slike" sastojine,
jako važno utvrditi njenu pravu "dijagnozu".


Normale za mješovite sastojine lužnjaka i običnog graba (Šumarski Institut, Jastrebarsko 1989.)
Starost Broj stab. Temeljnica Drvna masa Tečajni prirast


Vrsta drveća


(god) (N)
lužnjak 165


110


obični grab 510
lužnjak 125


130


obični grab 250


Kako izgleda stvarna "krvna slika" četriju odsjeka
gospodarske jedinice Česma s važnošću 1996-2005, u


odjel
odsjek
površina
ha obrast
starost
god.
66b 43,71 0,94 141
68b 23,35 1,11 88
75a 33,88 1,02 105
76a 36,72 0,97 105


(G) (M)
31,3 519,8
3,3 15,3
30,8
556,9
3,3 32,0


zajednici lužnjaka i ob. graba:


broj st. luž. god. san. sječ


osn. % nor. nrVha
72 62,6 % 4,7
43 36,6 % 0,9
101 51,8% 5,6
104 53,3% 3,9


(mVha)
9,0
-
8,1
-


god. teč. pr
mVha
4,1
2,5
6,2
5,3




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Treba, naime, znati kako je ne baš toliko davno iz staviti i istinu daje upitna kvaliteta lužnjakovih sastojimnogih
lužnjakovih sastojina uzmaknuo nizinski brina,
gdje umjesto struke priroda sušenjem obavlja
jest, a umjesto njega urasli su poljski jasen, crna joha a "njegu" sastojina proredom.
rijede klen i obični grab. Isto tako, pod povećalo treba


Slika I i 2: degradacija staništa, Česma 66b


S druge pak strane, u praksi je uvriježeno nedovoljno
intenzivno izdvajanje odsjeka, pa su terenski prepoznatljive
razlike u intenzitetu sušenja, i isto tako stupnjeva
degradacije staništa zbog neizlučivanja gospodarskih
odsjeka koja onda izazivaju krupne razlike u
mogućnostima i uspješnosti obnove lužnjakovih sastojina.
U praksi, tako proširen gospodarski pristup rezultira
značajnim padom obrasta, degradacijom staništa i


nemogućnošću prirodne obnove na dijelovima tako
krupnih odsjeka, koji onda "čekaju" prosječni pad
obrasta na čitavom odsjeku kako bi se krenulo u rekonstrukciju,
sanaciju i obnovu. Člankom 25. Pravilnika o
uređivanju šuma taj se problem pokušao premostiti, no
terenske analize nas ne uvjeravaju u našu dosljednost
kod radova sanacije na malim površinama.


TM\ v*´ tim I:. ?te-i«N


a :´: *E»s i n sit > . «i-´ i .!b ~ ´ ..-JI -,« Hair , li


UH» H


-v


Slika 3 i 4: Sušenje lužnjaka i dominacija ob. graba. Česma 76a


Još je jedna značajna istina koju struka nije uspjela
uskladiti do zadovoljavajuće razine. Riječ je o neujednačenosti
kriterija kod ocjene stupnja oštećenosti i
odabira u sanitarnoj doznaci lužnjakovih stabala. Zbog
tog razloga negdje se prerano presuđuje minimalno
oštećenim stablima, dok se drugdje, predugo odgađajući
odluku o izboru stabala u doznaci, značajno gubi
zbog velikih i skupih radova sanacije staništa, pa onda
i na vrijednosti oblovinc. Dakako da se situacija bitno
razlikuje ovisno o biljnoj zajednici gdje se sve to događa.
Ako je riječ o zajednici lužnjaka i ob. graba, onda je
proces degradacije staništa značajno usporen za razliku


od lužnjakove sastojine s rastavljenim šašem na pr. Sve
ovo zapravo se svodi na nužnost redovnog godišnjeg
snimanja terenske situacije i izrade detaljnih
stručnih šumskouzgojnih planova.


Što nam je činiti ?
Možda nam se na prvi pogled intenzitet i opseg budućih
gospodarskih zahvata u lužnjakovim sastojinama
i ne sviđa, no sigurno je da on nema alternative.
Temeljna zadaća struke mora se usredotočiti na hitno i
bezuvjeto zaustavljanje degradacije staništa izazvano
sušenjem lužnjakovih stabala i sprječavanje širenja
poljskog jasena i crne johe na staništa hrasta lužnjaka.