DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 78 <-- 78 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA "STRUČNO I ODGOVORNO UTVRĐIVANJE SJECNE DOBI SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA ZAHVAĆENIH SUŠENJEM, UVJET JE NJIHOVE OPSTOJNOSTI" Stanje i problematika Zbog sustavnog sušenja i nažalost stalne degradacije staništa sastojina hrasta lužnjaka, nije održiv ni desetgodišnji propis gospodarskih radova u tim sastojinama. Činjenica, da se u prošlom osmogodišnjem izvršenju prethodnog prihoda za hrast lužnjak više od 57 % toga prihoda ostvaruje sječom sanitara, pa je već u osmoj godini valjanosti ŠGOP-a ukupno propisani etat lužnjaka prekoračen za 1,581.667 m3, nalaže hitne i nužne izmjene u uređivanju tih sastojina i posebno utvrđivanju vrlo jasnih kriterija za donošenje odluka o dobi sječe, načinu obnove i rekonstrukcije sastojina, posebno zbog hitne i nužne sanacije staništa. Ovaj zaključak potkrepljuje i količina izvršenih uzgojnih radova JBR-e bilanciranih u koloni "izvan propisa" i posebno u izrazito velikom izvršenju radova sanacije. Tako je u proteklih osam godina sjetva i sadnja izvan propisa izvršena na površini od 6.049 ha, a u grupi radova njege sastojina čak 16.640 ha. U operativi se nedovoljno koristi mogućnost, ali stručno još više nužnost i obveza skraćenja ophodnje, zapravo utvrđivanja sječne dobi na temelju Cl. 20. točaka 1. i 2. Pravilnika o uređivanju šuma, kao što se istim Pravilnikom nedovoljno intenzivno poštuje odredba Cl. 25. o obvezi saniranja svih takvih površina većih od 0,1 ha. Takvim se podržavanjem stanja ugrožavaju staništa i izazivaju gubici proizvodnih i ekoloških funkcija šume. Isto tako, propisani glavni prihod, neovisno od prekoračenja u ostvarenju sječnog etata prethodnog prihoda u sanitaru, redovno se ostvaruje, što svakako nije dobro, jer bi se u, istina rijetkim, stabilnim i kvalitetnim sastojinama, sječna dob neovisno od donje granice propisane ophodnje, mogla starosno pomicati i preko 180 godina. Važno je da se redovno kontroliranim izvršenjima glavnog prihoda ne dopusti površinsko zahvaćanje više od 50 % normalne površine dobnog razreda. U osnovama gospodarenja, podatak o obrastu u jednodobnim sastojinama iskazuje se količnikom stvarne i normalne temeljnice za sastojinu, neovisno o veličini udjela glavnih vrsta drveća, što se isto tako može jasno iskazati udjelom broja stabala ili drvne mase glavne vrste u ukupnoj drvnoj zalihi po hektaru. Zbog jasnoće cilja o kojemu otvaram raspravu, prikazat ću isječak iz Prirasno prihodnih tablica (normala) za šumu lužnjaka i ob. graba u sredinama šestog (110 g) i sedmog (130 g) dobnog razreda. Jasno je kako isti pristup rješavanju ovih problema ne mogu imati sve zajednice hrasta lužnjaka, i dakako njihove subasocijacije. Osim usporedbe predloženih elemenata stvarnih sastojina s ovima iz normala, sigurno je nužno posegnuti za podacima o postojanosti intenziteta i dinamike sušenja, tehničke kvalitete oblovinc, padu godišnjeg tečajnog prirasta i drugim. Čini se daje nužno, osim "krvne slike" sastojine, jako važno utvrditi njenu pravu "dijagnozu". Normale za mješovite sastojine lužnjaka i običnog graba (Šumarski Institut, Jastrebarsko 1989.) Starost Broj stab. Temeljnica Drvna masa Tečajni prirast Vrsta drveća (god) (N) lužnjak 165 110 obični grab 510 lužnjak 125 130 obični grab 250 Kako izgleda stvarna "krvna slika" četriju odsjeka gospodarske jedinice Česma s važnošću 1996-2005, u odjel odsjek površina ha obrast starost god. 66b 43,71 0,94 141 68b 23,35 1,11 88 75a 33,88 1,02 105 76a 36,72 0,97 105 (G) (M) 31,3 519,8 3,3 15,3 30,8 556,9 3,3 32,0 zajednici lužnjaka i ob. graba: broj st. luž. god. san. sječ osn. % nor. nrVha 72 62,6 % 4,7 43 36,6 % 0,9 101 51,8% 5,6 104 53,3% 3,9 (mVha) 9,0 - 8,1 - god. teč. pr mVha 4,1 2,5 6,2 5,3 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Treba, naime, znati kako je ne baš toliko davno iz staviti i istinu daje upitna kvaliteta lužnjakovih sastojimnogih lužnjakovih sastojina uzmaknuo nizinski brina, gdje umjesto struke priroda sušenjem obavlja jest, a umjesto njega urasli su poljski jasen, crna joha a "njegu" sastojina proredom. rijede klen i obični grab. Isto tako, pod povećalo treba Slika I i 2: degradacija staništa, Česma 66b S druge pak strane, u praksi je uvriježeno nedovoljno intenzivno izdvajanje odsjeka, pa su terenski prepoznatljive razlike u intenzitetu sušenja, i isto tako stupnjeva degradacije staništa zbog neizlučivanja gospodarskih odsjeka koja onda izazivaju krupne razlike u mogućnostima i uspješnosti obnove lužnjakovih sastojina. U praksi, tako proširen gospodarski pristup rezultira značajnim padom obrasta, degradacijom staništa i nemogućnošću prirodne obnove na dijelovima tako krupnih odsjeka, koji onda "čekaju" prosječni pad obrasta na čitavom odsjeku kako bi se krenulo u rekonstrukciju, sanaciju i obnovu. Člankom 25. Pravilnika o uređivanju šuma taj se problem pokušao premostiti, no terenske analize nas ne uvjeravaju u našu dosljednost kod radova sanacije na malim površinama. TM\ v*´ tim I:. ?te-i«N a :´: *E»s i n sit > . «i-´ i .!b ~ ´ ..-JI -,« Hair , li UH» H -v Slika 3 i 4: Sušenje lužnjaka i dominacija ob. graba. Česma 76a Još je jedna značajna istina koju struka nije uspjela uskladiti do zadovoljavajuće razine. Riječ je o neujednačenosti kriterija kod ocjene stupnja oštećenosti i odabira u sanitarnoj doznaci lužnjakovih stabala. Zbog tog razloga negdje se prerano presuđuje minimalno oštećenim stablima, dok se drugdje, predugo odgađajući odluku o izboru stabala u doznaci, značajno gubi zbog velikih i skupih radova sanacije staništa, pa onda i na vrijednosti oblovinc. Dakako da se situacija bitno razlikuje ovisno o biljnoj zajednici gdje se sve to događa. Ako je riječ o zajednici lužnjaka i ob. graba, onda je proces degradacije staništa značajno usporen za razliku od lužnjakove sastojine s rastavljenim šašem na pr. Sve ovo zapravo se svodi na nužnost redovnog godišnjeg snimanja terenske situacije i izrade detaljnih stručnih šumskouzgojnih planova. Što nam je činiti ? Možda nam se na prvi pogled intenzitet i opseg budućih gospodarskih zahvata u lužnjakovim sastojinama i ne sviđa, no sigurno je da on nema alternative. Temeljna zadaća struke mora se usredotočiti na hitno i bezuvjeto zaustavljanje degradacije staništa izazvano sušenjem lužnjakovih stabala i sprječavanje širenja poljskog jasena i crne johe na staništa hrasta lužnjaka. |