DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Čast počasnog doktora doživljavam kao veliko priznanje za svoj znanstveni i nastavni rad na području šumarske znanosti i nastave, a posebno uzgajanja šuma. Isto tako osjećam veliku obvezu i odgovornost prema Vašem Univerzitetu, a posebno prema Šumarskom fakultetu i Katedri za uzgajanje šuma i njenom predstojniku Prof. dr. Milanu Sanigi, s kojim surađujem dugi niz godina na znanstvenom, nastavnom i drugim područjima vezanim za nastavu i znanost. Posebno moram istaći povezanost temeljenu na kontaktima između profesora, docenata i asistenata navedene katedre s Katedrom za uzgajanje šuma u Zagrebu. Danas uz koordinaciju prof. dr. Milana San ige, ostali članovi Katedre, posebno prof. dr. Lubica Šme 1 kova, doc. dr. Karol Gubka i doc. dr. Ivan Lukaček, surađuju s našim Fakultetom na znanstvenom i nastavnom području, kao i sa hrvatskom šumarskom privredom. Ta plodna suradnja glavni je razlog što sam tijekom godina stekao važna saznanja o šumarskoj znanosti i šumarstvu Slovačke. Sve mi to nalaže da po drugi put izrazim svoje obećanje da ću se boriti za znanstvenu istinu, posebice onu koja ide u prilog unapređenju šuma i šumarstva moje domovine Hrvatske i Vaše države Slovačke Republike. To se odnosi i na cijelu Europu pa i šire, znajući i ponoseći se s tim da moja domovina stvarno i formalno, sigurno i zaslužno ulazi u europsku obitelj, u koju je povijesno, kulturno i civilizacijski uvijek pripadala. Šumarska struka i znanost nije nikada priznavala formalne prepreke kada je u pitanju suradnja. Šuma nas je inspirirala i hrabrila da prepreke svladavamo zbog općeg, ljudskog interesa i zbog ljubavi za šume, koje svakom čovjeku i svim narodima osigurava temeljne životne uvjete. Kao što nismo priznavali granice u šumama i šumarstvu, tako smo uvijek podržavali prave prijateljske odnose između naših naroda, posebno zbog zajedničke povijesti, a uvjeren sam i bolje budućnosti. Upravo je to jedan od razloga što se danas nalazim na ovom uvaženom mjestu na Vašem Sveučilištu i primam odličje koje je za mene i obveza za nastavak zajedničkog rada u gospodarenju šumama. Na ovom uvaženom mjestu i pred cijenjenim i visokostručnim, pretežno šumarskim auditorijem, bit ću slobodan uz Vaše dopuštenje gospodine Rektore, u vrlo kratkim crtama iznijeti moje viđenje o nekim današnjim problemima šumarstva u Hrvatskoj, a koliko ja imam uvid, čini mi se i šumarstva Vaše zemlje i cijele Europe. Moje je viđenje da se danas u šumarstvu Europe naziru znakovi krize koja proizlazi iz nerazumijevanja temeljnih načela šumarske struke, što se posebno odražava na organiziranju zaštiti prirode i lošeg položaju šumarstva u njoj. Opće je poznato daje šumarska struka nastala u Europi iz straha od nestanka šuma negdje prije 250 godina. To se može dokumentirati i na konkretnim primjerima Slovačke i Hrvatske. Poznato je daje 1765. godine Marija Terezija ovdje kod vas u Banskoj Štiavnici osnovala Višu rudarsku školu, s naglaskom da se u njoj proučava i šumarstvo posebno rad s drvom. Isto tako poznato je daje Marija Terezija četiri godine kasnije, 1769. godine u Hrvatskoj izdala šumski red pisan na hrvatskom i njemačkom jeziku. On predstavlja prvi zakon o šumama i prvi udžbenik o gospodarenju šumama u Hrvatskoj. Možemo sa sigurnošću kazati daje to vrijeme kada je u Vašoj i mojoj zemlji i cijeloj Europi nastalo prvo organizirano šumarstvo. Od tog vremena do danas, šumarska struka u Hrvatskoj i Slovačkoj gospodari šumama po načelima održivog razvoja, i to je razlog što Slovačka danas ima 70 % prirodnih ili prirodi bliskih šuma, a Hrvatska 95 %. Nažalost, sve veće površine gospodarskih, prirodnih i stabilnih šuma proglašavaju se zaštićenim šumama. To su šume koje dobro obavljaju gospodarsku i općekorisnu funkciju (ekološku, socijalnu i socijalno-ekofiziološku), a koje se uzgojnim zahvatima održavaju u optimalnim strukturnim i statusnim uvjetima. U većini slučajeva u takvim šumama (nacionalni parkovi, parkovi prirode i dr) zabranjena je bilo koja šumarska aktivnost koja se odnosi na njegu i obnovu. Glavnu riječ u upravljanju takvim šumama dobivaju ljudi koji nemaju šumarsko obrazovanje. To su pretežito ljudi koji ističu ljubav prema šumi, ali nemaju znanje. Prestankom šumarske aktivnosti na njezi i obnovi postupno se gubi optimalna prirodna struktura, onemogućava se prirodno pomlađivanje, stabla i šume stare, fiziološki slabe i propadaju. Nažalost, to je budućnost svih šuma koje su bez volje šumara zaštićene pasivnom ili "policijskom" zaštitom. To je pogrešan put upravljanja šumama, jer gubi i društvena zajednica i šuma. Šumarski stručnjaci mogu pravilno u prostoru sagledavati i usmjeravati razvoj šuma, s njima upravljati i gospodariti po prirodnim načelima te ih održavati u optimalnim strukturnim i stanišnim uvjetima, gdje će do punog izražaja doći njihova bioraznolikost, stabilnost i održivi razvoj. Šumari nisu protiv zaštite šuma. Oni su ih stoljećima štitili i njegovali, da bi danas bile ovakve kvalitetne, a nažalost mnogi se trude da ih zaštite upravo od šumara, koji su ih stoljećima štitili i unapređivali. Važno je istaći da su šumarski stručnjaci jedini u stanju ispunjavati sve zahtjeve kvalitetne zaštite šuma, koju moderna znanost pred njih postavlja. Isto tako šumarski stručnjaci ne isključuju mogućnost da u toj zaštiti sudjeluju i drugi stručnjaci. Dužnost je sviju nas da tom problemu pridemo sjedinjeni. Kod toga moramo imati na umu da šumari osim što vole šumu, o šumi i dosta znaju. Ljubav bez znanja, kada je riječ o šumama, put je u propast. Još jednom se najsrdačnije zahvaljujem na prijemu i velikoj časti koju ste ukazali meni osobno, mome Šumarskom fakultetu u Zagrebu i hrvatskoj šumarskoj znanosti i struci te mojoj domovini Hrvatskoj. Hvala na pozornosti i ispričavam se što moj slovački jezik nije baš dobar". Na svečanosti dodjele visokog priznanja uvaženom akademiku nazočili su gđa. Andrea Gustović-Ercegovac , veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Slovačkoj, prof. dr. sc. Zvonko Seletković , dekan Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, akademikovi nasljednici na Katedri uzgajanja šuma doc. dr. se. Igor Ani ć i doc. dr. se. Milan Oršanić, tajnik Hrvatskoga šumarskog društva Hranislav Jak o vac , dipl. ing. šum. te posebni gosti iz Hrvatskih šuma d. o. o. Zagreb mr. se. Josip Dundović i Tomislav Starčević , dipl. ing. šum. Čestitamo našemu Akademiku na još jednomu priznanju! doc. dr. se. IgorAnić doc. dr. se. Milan Oršanić |