DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 7 <-- 7 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJECE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA . Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004), 495-508 Slika 2. Bukova sastojina posječena harvesterom u Njemačkoj Fig. 2 Stand of beech felled by harvester in Germany Prema navedenim autorima razvoj strojne sječe je "globalan" jer u njemu nalaze interes svi u lancu šuma - prerada drva: => proizvođači opreme - kroz razvoj strojeva, => šumoposjednici i managen - kroz razvoj metoda uzgoja prikladnih za strojni rad, => poduzetnici u šumarstvu - kroz povećanje proizvodnosti i kakvoće u lancu sječa - izradba - privlačenje - prijevoz, => drvna prerada - kroz razvoj proizvoda iz oblovine manje kakvoće, => obrazovanje - kroz osposobljavanje operatera. Harvesteri se u Njemačkoj (F orb rig i Encke 2004) primjenjuju u bjelogoričnim prorednim čistim i mješovitim sastojinama uz različite razmake vlaka. U pokrajini Hessen najmanji je međusobni razmak usporednih vlaka 30 m. Pri čistom strojnom radu razmak vlaka ne prelazi vrijednost od 20 m. Širina vlaka je 4 m. Autori upozoravaju na povećanu osjetljivost stabala u vegetacijskom razdoblju, kada su štete na stablima (ozljede kore na deblu i pridanačkom žilju) izraženije u odnosu na štete u razdoblju mirovanja vegetacije. U pripremi i izvođenju rada uključen je veći broj subjekata: => šumoposjednik postavlja i jasno obilježava mrežu vlaka, izabire i obilježava tzv. Z - stabla (stabla budućnosti), obilježava doznačena stabla i sklapa ugovor o prodaji na panju s poduzetničkim servisom, => poduzetnički servis planira sortiranje i obilježava nje sortimenata, njihovo privlačenje i prijevoz, ugovara sječu i izradbu s poduzetnikom koji obav lja strojnu sječu, planira organizaciju i izvođenje transportne logistike, => poduzetnik za sječu organizira i izvodi sječu i privlačenje u režiji poduzetničkoga servisa. Nadzor količine i kakvoće za vrijeme izvođenja radova provodi voditelj projekta, a konačnu kontrolu voditelj projekta i šumoposjednik. U primjeru koji prinose autori, visoka proreda u 53godišnjoj bukovoj sastojini provedena je harvesterom Timberjack 1470D, a izvoženje sortimenata forvarderom Valmet 860. Sječena su i izrađivana bukova stabla prsnih promjera s korom od 18 cm do 24 cm, pri čemu su u navedenom rasponu postignuti učinci od 35 do 27 stabala/hrs (hrs - sat rada stroja), odnosno od 9,0 do 11,0 m3 /hrs. Troškovi sječe i izradbe kretali su se od 17,04 EUR/m3 do 13,94 EUR/m3. Učinak izvoženja forvarderom Valmet 860 je 10 m3/hrs, a trošak 10,37 EUR/m3. Autori zaključuju da je tehnologija strojne prorjede, uz dosegnutu visoku proizvodnost i gospodarski učinak u navedenom primjeru, provediva i podržava ciljeve gospodarenja prirodnim šumama. Iz navedenih francuskih i njemačkih primjera vidljivo je da je strojnu sječu moguće prilagoditi gospodarenju prirodnim bjelogoričnim šumama u fazi prorjeda, bez da se ugrozi struktura sastojina i postavljenih ciljeva gospodarenja. Ekološka prilagođenost vrhunske tehnologije također govori u prilog strojnoj sječi, a visoka djelotvornost i mogućnost primjene just-in-time načina rada otklanja troškovne upite. Slunj ski i Bedeković (2003) su na temelju analize područja djelotvornosti harvestera u prorjedama naših mješovitih bjelogoričnih sastojina i podataka o debljinskoj strukturi iz Plana sječa za 2003. godinu poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, vrlo opreznim izračunom došli do brojke od 7 harvestera, kojih bi količinski kapacitet u sklopu prorjeđivanja naših bjelogoričnih sastojina bio zadovoljen. U ovome je radu proučavana strojna sječa harvesterom u proredi tvrdih bjelogoričnih vrsta. S obzirom na starost sastojine odnosno dimenzije i krošnjatost najdebljih doznačenih stabala, u graničnim je slučajevima primjenjen ručno-strojni rad motornom pilom, što je dodatno omogućilo proučavanje kombiniranog strojnog i ručno-strojnog rada. 2. MJESTO ISTRAŽIVANJA - Study site Istraživanje rada harvestera obavljeno je u razdoSastojine u odsjecima 20a i 20b su prirodne jednoblju od 19. do 30. rujna 2002. u odsjeku 20a i 20b, G.J. dobne mješovite šume hrasta kitnjaka, obične bukve i Dišnica - Zobikovac - Petkovača, Šumarije Garcšnica, običnoga graba, starosti 79 godina, u kojima se izvodiUprave šuma podružnice Bjelovar. la proreda. Pripadaju uređajnom razredu hrasta kitnja |