DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 66 <-- 66 --> PDF |
T. Pentek, D. Pieman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10, CXXV1II (2004), 545-558 3.3. Određivanje prosječne ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja Determine the average aimed real mean skidding distance U tablici 7 smo za izračunate Tablica 7. Odnos optimalne otvorenosti i prosječne ciljane stvarne srednje udaljevrijednosti optimalne otvorenosti nosti privlačenja prema formulama Rebule (1980.) za različiti sveukupni tražili optimalne stvarne srednje čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja udaljenosti privlačenja, radi odabiTable 7 The relation between the optimum openness and the average aimed real ra prosječne ciljane stvarne srednje mean skidding distance according to Rebula (1980) formulae for va rious total correction factors of the theoretical mean skidding distance udaljenosti privlačenja. Sveukupni čimbenik korekcije Osco ks = 0,70 ks = 0,75 ks = 0,80 ks = 0,85 ks = 0,90 teoretske srednje udaljenosti (ks) m/ha Sdcs, m privlačenja omogućava primjenu 25 280,00 300,00 320,00 340,00 360,00 teoretskoga modela, koji podrazu26 269,23 288,46 307,69 326,92 346,15 mijeva paralelan i jednolik raspo27 259,26 277,78 296,30 314,81 333,33 red šumskih cesta, na područjima 28 250,00 267,86 285,71 303,57 321,43 gdje takav raspored jednostavno 29 241,38 258,62 275,86 293,10 310,34 nije moguć (prigorsko - brdsko i 30 233,33 250,00 266,67 283,33 300,00 planinsko područje). On također uz 31 225,81 241,94 258,06 274,19 290,32 mrežni čimbenik korekcije sadrži i 32 218,75 234,38 250,00 265,63 281,25 čimbenik korekcije privlačenja 33 212,12 227,27 242,42 257,58 272,73 drvnih sortmcnata (za transforma34 205,88 220,59 235,29 250,00 264,71 ciju geometrijske srednje udaljenosti privlačenja u stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva). Dietz, Knigge & Löffler (1984.) navode da FAO (1974a i 1974b) definira sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja za gorje u rasponu od 2,8 do 3,6, a za vrlo strmo gorje veći od 3,6. Naše istraživane gospodarske jedinice nalaze se u planinskom području koje obiluje krškim fenomenima (oni utječu na povećanje sveukupnog čimbenika korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja), pa će se uzeti srednja vrijednost predmetnog čimbenika korekcije od 3,2. Budući se privlačenje na šumsku cestu obavlja s površina koje su smještene s obje strane ceste, u matematičku formulu za izračun optimalne otvorenosti šumske površine ulazimo s vrijednošću 0,8. Treba naglasiti da uporaba zglobnih traktora pri privlačenju drva na području istraživanja pretpostavlja razvijenu sekundarnu mrežu šumskih prometnica traktorskih puteva, budući se radi o takvoj konfiguraciji terena i bogatstvu krških fenomena da je kretanje skidera ograničeno isključivo na sekundarne šumske komunikacije. Traktorski putevi nužno se moraju graditi najčešće tehnologijom gradnje koja se primjenjuje i pri izvedbi šumskih cesta (bageri s hidrauličnim čekićem), a po završenom privlačenju nužno je na traktorskom putu sanirati nastala oštećenja, kako bi se izbjegli naknadni erozijski procesi, devastacija i smanjenje kakvoće pedosfere. Radovi na izgradnji i popravku traktorskih puteva troškovno opterećuju izrađene drvne Sortimente, a zahtjevni terenski uvjeti traže gustu mrežu traktorskih puteva čiji prosječan razmak odgovara dvostrukoj duljini sajle na vitlima kojima su skideri opremljeni. Postojeća javna prometna infrastruktura koju čine neasfaltirane javne ceste u g.j. Lisina i g.j. Veprinačke šume, a koje zajedno sa šumskim cestama izgrađuju sustav primarnih prometnica uporabljivih u šumarstvu, utjecat će na smanjenje potrebe izgradnje šumskih cesta u onolikoj mjeri koliko iznosi duljina javnih cesta koje se mogu rabiti u šumarstvu. Abegg (1988.) razlikuje tri sustava otvaranja šuma: 1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom negrađenih traktorskih vlaka na lako provoznom terenu. Moguća je potreba gradnje pojedine dionice traktorske vlake. 1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom izgrađenih traktorskih vlaka (traktorskih puteva). Drvo prikupljamo s traktorskim vitlom do ceste ili vlake, te zatim privlačimo traktorskom vlakom do ceste. 1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom linija žičara. Primjenjuje se za izrazito strme i nedostupne terene. Isti autor naglašava kako na strmim i neprovoznim terenima prednost treba dati drugom sustavu otvaranja s maksimalnom stvarnom udaljenosti privlačenja od 500 m u teškim terenskim prilikama i 300 m u nešto povoljnijim uvjetima reljefnih značajki. Habsburg (1970.), Sankt j ohanscr (1971.), P i e s t (1974.), slažu se da je za potrebe iskorištavanja šuma, ovisno o terenskim i sastojinskim značajkama, optimalna gustoća mreže šumskih cesta između 17 i 30 m/ha, dok je za sveukupno gospodarenje šumama optimalna gustoća nešto veća. Ciljana otvorenost za naše područje istraživanja, određena s obzirom na nastojanje da se prosječna cilja |