DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 65 <-- 65 --> PDF |
T. Pentek, I). Pičman, II. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVII1 (2004). 545-558 sustava (šumarstvo nije financiralo njihovu izgradnju)? Koju ploštinu šumske površine uzeti u obračun optimalne otvorenosti (ukupnu, proizvodnu, obraslu)? Koliki je period amortizacije šumske ceste (20 do 40 godina) i da lije na svim područjima jednak? Koliki je godišnji kamatnjak za angažirana financijska sredstva (3 do 7 %)? Kolika je cijena izgradnje ŠC-a i tko treba financirati izgradnju (plan Hrvatskih šume d.o.o. Zagreb, prosječna isklična cijena, prosječna ostvarena cijena)? Koliki su troškovi održavanja ŠC-a i tko financira održavanje (plan Hrvatskih šume d.o.o. Zagreb, prosječna isklična cijena, prosječna ostvarena cijena)? Kako valorizirati sekundarne (posredne) koristi od šumskih cesta u šumarstvu? Kako vrednovati (i naplatiti) sekundarne koristi od šumskih cesta izvan šumarstva? Kolike su štete po šumski ekosustav uslijed same gradnje ŠC-a (razaranje geološke i pedološke podloge, poticanje erozijskih procesa, štete na pomlatku i dubećim stablima)? Kolike su štete od postojeće mreže ŠC-a (gubitak produktivne površine, promjena razine podzemnih voda itd.)? => pitanja vezana uz privlačenje drva Kolika je očekivana privučena netto drvna masa (postojeća ili potencijalna)? Kako je razmještena drvna masa? Da li trošak izgradnje traktorskog puta (TP) ulazi u trošak privlačenja drva? Kolika je potrebita sekundarna otvorenost za određenu tehnologiju rada, tehnička sredstva, reljefne značajke, sastojinske i stojbinske parametre te ostale utjecajne čimbenike? Koliki je period amortizacije TP (20 do 40 godina) i da lije na svim područjima isti? Koliki je godišnji kamatnjak za angažirana financijska sredstva (3 do 7 %)? Koliki je trošak izgradnje TP? Koliki su troškovi popravka (održavanja) TP? Kako valorizirati sekundarne (posredne) koristi od TP u šumarstvu (lokaliziranje šteta na tlu, pomlatku i dubećim stablima)? Kako vrednovati (i naplatiti) sekundarne koristi od TP izvan šumarstva? Kolike su štete po šumski ekosustav uslijed same gradnje TP (razaranje geološke i pedološke podloge, poticanje erozijskih procesa, štete na pomlatku i dubećim stablima)? Kolike su štete od postojeće mreže TP (gubitak produktivne površine, erozija)? Kako izračunati trošak privlačenja (temeljem postojećih kalkulacija ili na osnovi studija rada i vremena)? Rebula (1980.) je u svom modelu određivanja optimalne otvorenosti koristio sljedeće formule (pri izračunu nismo uzeli u obzir sekundarnu dobit od mreže ŠC-a jer ju nismo mogli jednoznačno odrediti): °šro =I00 -J \TA+T0-d< Sd,„,=—*- 10000 Tumač znakova: Ošco- optimalna otvorenost šumske površine (m/ha), Sdos - optimalna stvarna srednja udaljenost privlačenja (m), E - prosječna godišnja količina privučenih sortimenata drva sa 1 ha (m7ha), TP - varijabilni trošak privlačenja lm3 drvnih sortimenata na udaljenosti od lm (kn/nrrn), f - čimbenik troška pješačenja, ks - sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja, TA - prosječna godišnja amortizacija 1 m šumske ceste (kn/m), T0 - prosječni godišnji trošak održavanja 1 m šumske ceste (kn/m), ds - sekundarna dobit od mreže šumskih cesta (kn/m3). Model izračuna optimalne otvorenosti (Rebula, 1980.) poslužit će nam da na temelju prosječne ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja odredimo prosječnu ciljanu geometrijsku srednju udaljenost privlačenja (uvođenjem čimbenika privlačenja drvnih sortimenata). Primjenom matematičkog izraza također ćemo izračunati ciljanu optimalnu otvorenost. |