DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. Poršinskv. I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 9-10. CXXV1II (2004). 495-508 nim sastojinama tvrdih listača u najužem smislu određeno je prsnim promjerima sječivih stabala - s lijeve strane debljinske raspodjele stablima minimalnog promjera s još prihvatljivom djelotvornošću (troškovima), a s desne strane najvećim promjerom određenim tehničkim značajkama sječne glave. Ukoliko promjeri pridanka prelaze kapacitet sječne glave, a stablo se inače može izraditi strojno, tada se za rušenje stabala, kao i pokoje druge radove, koristi motorna pila, odnosno kombinacija strojnoga i ručno-strojnoga rada. Za stjecanje spoznaja o strojnoj sječi bjelogoričnih sastojina dragocjena su strana iskustva, posebno iskustva zemalja u kojima se takav rad provodi u praksi u sličnim sastojinskim i terenskim uvjetima poput Francuske i Njemačke. Zbog toga ovdje iznosimo neka, po našem mišljenju, važna zapažanja iz radova SionneauiC uchet (2001), Bigot iCuchet (2003) te Forbrig i Encke (2004). U Francuskoj se godišnje posječe 13 mil. m3 bjelogorice, od čega 8 mil. m3 pilanskih i furnirskih trupaca i 5 mil. m3 drva za celulozu i ploče vlaknatice. Od navedene se količine strojno posječe i izradi 350 000 m3. Celulozno drvo dobiva se čistom sječom panjača, čistom sječom degradiranih sastojina male vrijednosti, iz proreda u visokim šumama hrasta i bukve i iz ovršina stabala u dovršnim sječama. Početak primjene harvestera pada sredinom 90-tih godina prošloga stoljeća. Poseban se poticaj strojnoj sječi dogodio u prosincu 1999. godine, kada je u dva dana olujnim vjetrom porušeno 140 mil. m3 drva, uključujući 60 mil. m3 bjelogoričnog. Važnu ulogu u razredbi sastojinskih i terenskih uvjeta pogodnih za primjenu harvestera ima Francuski nacionalni institut za šumsku inventuru (Inventaire Forestier National, IFN), koji svakih deset godina obnavlja podatke o površini šuma, strukturi sastojina, vlasničkoj strukturi, nagibu terena, udaljenosti od šumske ceste i druge važne parametre. Za bjelogorične sastojine su utvrđeni uzgojni oblici: visoke šume, srednje šume i panjače. Razredbom su određene površine i drvne zalihe navedenih bjelogoričnih šuma za mehaničku sječu na temelju sljedećih kriterija: => šest vrsta drva - bukva, hrast, grab, kesten, breza, trepetljika, => 3 klase promjera: 7,5-17,5 cm; 17,5-27,5 cm; 27,5-37,5 cm, => stabla prsnoga promjera iznad 40 cm nisu predviđena za strojnu sječu, => javne ili privatne šume, => nagib terena unutar 30 %, => najveća udaljenost od ceste 2000 m. Na temelju navedenih kriterija za strojnu je sječu u Francuskoj prema visokoj prosudbi pogodno 5,3 mil. mVgodišnje, a prema niskoj prosudbi 3,8 mil. mVgodišnje. Izvor: Sionneau i Cuchct (2002) Fig. 1 Oak mechanical felling in France Sionneau and Cuchet (2002) Krajem 2002. u francuskim bjelogoričnim sastojinama radi 20 harvestera, a još 20 povremeno. Od navedenih strojeva 40 % su kotačni (4, 6 i 8 kotačni), a 60 % gusjenični harvested. Autori ističu da su 4 - kotačni harvested jeftiniji, ali slabije prilagođeni nagibu terena. S obzirom na harvestersku glavu razlikuju se tri grupe strojeva: => harvested s konvencionalnom glavom za meko drvo bez značajnih preinaka, => harvested s konvencionalnom glavom prilagođenom tvrdom drvu listača (broj, pozicija i profil noževa i njihov kontrolni mehanizam, gornja pila), => glave za tvrdo drvo (mogu raditi i meko). Razvijena su tri sustava organizacije rada: => sustavni rad u tandemu harvester i sjekač (povećani troškovi kompenziraju se povećanom kvalitetom i proizvodnošću strojnog rada te prevencijom meha ničkih incidenata), => strojni rad uz povremenu uporabu sjekača, => vozač forvardera radi od Vi do 1 dan tjedno s motor nom pilom. Proizvodnost harvestera varira u širokim granicama od 6-8 mVh, 50-300 mVdan, 12 000-30 000 mVgodišnje. Uz trošak od 115 EUR/h odnosno 15 EUR/m´ najmanja proizvodnost za profitabilan rad iznosi zaokruženo 7,5 m3/h. Sionneau i Cuchet (2001) donose preporuke za strojnu sječu listača: najmanji srednji prsni promjer stabala 14-15 cm, najmanja visina stabala 16-18 m, mala granatost, ravno deblo, 35-60 % stabala za sječu, 50-75 nrVha, nagib terena manji od 30 %, razmak vlaka 12-15 m, širina vlaka 4 m, granje se kreše ispred stroja radi zaštite tla, izbjegavati rad u vegetacijskom razdoblju, stabla obilježiti bojom s obje strane, dati jasne i jednostavne upute s obzirom na razlike među vrstama drveća i duljinama oblovine, upute o preostalim stablima i druge. |