DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 57 <-- 57 --> PDF |
T. Pentek, D. Pičman, H. Ncvečercl: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10, CXXVII1 (2004), 545-558 za koje je izračun obavljen i to u razdoblju dok ulazne veličine zadržavaju vrijednosti korištene u izračunu i dok je stanje ekonomskog, organizacijskog, tehničkotehnološkog i ostalog okruženja stalno. Minimalna otvorenost je prijelazni stupanj ka optimalnoj otvorenosti i može se shvatiti kao optimalna otvorenost u kraćem odnosno ograničenom razdoblju, a služi kao orijentacija pri izradbi perspektivnih planova izgradnje mreže šumskih cesta. Nameće se pitanje da li iskazivanje stupnja otvorenosti određenog područja u m/ha, poglavito pri gorskog, brdskog, gorskog i krškog, uistinu pruža dobar uvid u razmještaj šumskih cesta, prostorni položaj mreže šumskih cesta i njenu učinkovitost ili je to samo broj 2.2. Određivanje optimalne otvorenosti šuma - Za sustav transporta drvnih sortimenata kombinacijom privlačenja traktorom i izvoženja kamionom postoji više modela određivanja optimalne gustoće mreže šumskih prometnica, a najveći se broj temelji na kalkulaciji najmanjih sveukupnih troškova pridobivanja drva, te troškova vezanih za šumske prometnice. Prema analizi Martinića (1996.) vidi se da troškovi vezani za sječu, izradbu i transport drva, te za izgradnju i održavanje šumskih cesta i vlaka dosežu 59 % u ukupne prodajne cijene drva. Šumski se sortimenti nalaze na velikoj površini. Privlačenje traktorima do pomoćnih stovarišta je sporo, u jednom turnusu privlači se mali broj komada, pa su i troškovi vrlo visoki. Prijevoz kamionima je brži, jer se istodobno prevozi velika količina sortimenata, pa je takav transport jeftiniji. Troškovi prijevoza sortimenata drva kamionima manji su od troškova privlačenja traktorima na istu udaljenost 20 do 30 puta (J e 1 i č i ć, J9X3.). S gledišta šumarske proizvodnje odluka o izgradnji šumske gospodarske ceste donosi se iz razloga da bi se, nakon značajnog početnog financijskog ulaganja, povećao dohodak smanjenjem drugih troškova i ulaganja koja su u vezi s gospodarenjem šumom. Slijedom ovakvih promišljanja šumska je cesta, s ekonomskog gledišta, gospodarski objekt za koji vrijede načela gos 2.3. Određivanje srednje udaljenosti privlačenj Srednja udaljenost privlačenja u gospodarskim šumama predstavlja čimbenik kojem treba obratiti posebnu pozornost pri otvaranju šuma. Smanjivanje srednje udaljenosti privlačenja osnovni je cilj kojem težimo pri planiranju šumskih prometnica i optimizaciji cjelokupne cestovne mreže, a za određenu šumsku prometnicu možemo reći daje učinkovita samo ako utječe na smanjenje srednje udaljenosti privlačenja. kojem težimo i radi kojeg gradimo kilometre cesta, ne vodeći računa o osnovnoj zadaći šumskih cesta - smanjivanju srednje udaljenosti privlačenja. Polazeći od činjenice da se često puta grade šumske ceste koje ne utječu na smanjivanje udaljenosti privlačenja i da se u mnogim slučajevima boljim prostornim rasporedom mreže šumskih cesta moglo s manjom količinom cesta značajnije utjecati na smanjenje srednje udaljenosti privlačenja, ukazala se potreba za uvođenjem veličine relativne otvorenosti. Relativna otvorenost daje dobar uvid u prostorni razmještaj šumskih cesta i u njihovu stvarnu učinkovitost. Ona pokazuje koliko je ploštine određenoga područja otvoreno. Relativna otvorenost iskazuje se u %. Calculation of the optimum forests openness podarskog računa. Drugim riječima možemo reći daje izgradnja šumske ceste opravdana ako su koristi koje možemo polučiti za njezinog vijeka trajanja veće od troškova izgradnje, održavanja i štetnih posljedica gradnje na šumski ekosustav. Iz navedenih razloga nastoji se što više smanjiti udaljenost privlačenja, te kamionima omogućiti približavanje posječenom drvu, što se postiže izgradnjom šumskih prometnica. Prema tome, što je mreža šumskih prometnica gušća, veći su troškovi vezani uz izgradnju i održavanje prometnica, a transport drva je jeftiniji i obratno. Zato je optimalna gustoća šumskih prometnica određena onim međusobnim razmakom prometnica, kod kojega su zajednički troškovi transporta i troškovi vezani uz postojanje šumskih prometnica najmanji. Razlike između pojedinih autora koji su se koristili metodom minimiziranja sveukupnih troškova bile su u prepoznavanju i definiranju troškova vezanih uz pridobivanje drva odnosno uz šumske prometnice. S obzirom na osnovne značajke korištene metode razumljivo je što se otvaranje izvodilo u gospodarskim šumama, jer se po toj metodi (koja u obzir ne uzima ostale koristi koje nam šuma može pružiti osim produkcije kvalitetnog drva) samo otvaranjem gospodarskih šuma mogao polučiti odgovarajući financijski dobitak. i - Determining the mean skidding distance Ako se pretpostavi daje drvo jednoliko raspoređeno po površini (F), te da se privlačenje obavlja u pravcima prema liniji prijevoza tada možemo govoriti o dvije vrste privlačenja drva: o centralnom i o paralelnom. Teoretski, pod centralnim privlačenjem smatra se pomicanje drva od svake točke u plohi šumske površine (F) prema jednom središtu (O), a kod paralelnog privlačenja to se pomicanje obavlja po najkraćim prav |