DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 56 <-- 56 --> PDF |
T. Pcnlek, D. Pičman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9- 10, CXXV1II (2004), 545-558 2. PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA - Problems of the research 2.1. Otvorenost šuma - Forests openness Otvorenost određenog šumskog područja šumskim prometnicama izračunava se dijeljenjem ukupne količine šumskih prometnica prikazane u metrima, s ploštinom na kojoj prometnice egzistiraju, iskazanom u hektarima. Mjerna jedinica kojom izražavamo otvorenost nekog područja je m/ha ili km/1000 ha, a moguće je uporabiti i m/m2 odnosno km/km2. Matematički izraz kojim izračunavamo otvorenost ima oblik: cl o = Tumač znakova: O - otvorenost šumskog područja šumskim prometnicama (m/ha), cl količina šumskih prometnica (m), p ploština na kojoj se šumske prometnice nalaze (ha). Za ocjenu stupnja otvorenosti, prema važećim zakonima u Republici Hrvatskoj, ne postoje jedinstvena mjerila. Smatra se da cesta ili njeni dijelovi otvaraju šumsko područje samo ako utječu na udaljenost privlačenja. Računa se da cesta utječe na udaljenost privlačenja ako prolazi do 300 m od ruba šume i ako je na njoj moguć utovar drva. Za jedinstveno utvrđivanje otvorenosti i usporedbu stupnja otvorenosti potrebno je primijeniti sljedeće kriterje (Šikić i drugi, 1989.): cesta koja prolazi kroz šumu uzimat će se u obračun sa cijelom duljinom, cesta koja prolazi rubom šume ili na udaljenosti do 300 m od ruba i na njoj je moguć utovar, u obračun će ući s 50 % svoje duljine, cesta koja okomito dolazi do ruba šume i tu završava u obračun će se uzimati s duljinom od 500 m, zemljani putevi koji ne otvaraju šumu tijekom cijele godine, nego samo u sušnome razdoblju, neće ulaziti u obračun. Prema Pravilniku o uređivanju šuma (1994.) otvorenost šuma utvrđuje se na temelju duljine šumskih i javnih prometnica koje se mogu koristiti tjekom čitave godine. Ako prometnica prolazi kroz šumu, u obračun se uzima čitavom svojom duljinom, ako prometnica prolazi rubom šume, u obračun se uzima 50 % njene duljine, ako prometnica prolazi granicom dviju gospodarskih jedinica, dva odjela ili odsjeka - u obračun se uzima veličina dobivena diobom proporcionalne duljine tih granica. Otvorenost gospodarske jedinice iskazuje se u km/1000 ha, dok se otvorenost odjela/odsjeka definira prosječnom udaljenosti privlačenja drvnih sortimenata od težišta odjela/odsjeka do tvrde prometnice ili do vodenog puta, a iskazuje se u metrima. Postavlja se i pitanje do kojeg je stupnja otvorenosti potrebno otvarati pojedina šumska područja. Odgovor nije jednostavan, ali se generalno može reći da je konačni cilj otvaranja šuma postizanje optimalne otvorenosti. Optimalna otvorenost izračunava se za svako šumsko područje posebno. Treba naglasiti da dva istovjetna šumska područja, s obzirom na mnoštvo čimbenika koji utječu na optimalnu otvorenost, ma kako ona bila slična, ne postoje (Pičman, 1993.). Rebula (1980.) pod optimalnom otvorenošću smatra takvu kolikoću, kakvoću i raspored šumskih cesta, koji, kada se uzmu u obzir troškovi gradnje i održavanja cesta, kao i utjecaj izgrađenih cesta na okolinu, najbolje ispunjava zadaće zbog kojih su te ceste i izgrađene. Optimalna otvorenost ovisi o nizu čimbenika te postoje razne metode za izračun ove veličine. Većina metoda polazi od pretpostavke da se ceste nalaze na jednakom međusobnom razmaku i da je drvna masa ravnomjerno raspoređena po ploštini za koju se izračun radi. Osnova svih metoda jest traženje minimalnih sveukupnih troškova u izravnoj vezi s pridobivanjem drva i šumskim prometnicama. Neizravne koristi koje lučimo putem mreže šumskih cesta vrlo je teško valorizirati i brojčano iskazati tako da ovim obračunom optimalne otvorenosti dobivamo približne rezultate. Isto tako, optimalan stupanj otvorenosti šuma vrijedi samo za konkretno područje Tablica 1. Minimalna i planirana otvorenost (2010. god.) šuma različitih reljefnih područja Hrvatske Table 1 The least and planned opennes in different areas of the Republic of Croatia Šumsko područje Hrvatske Forest area of the Republic of Croatia Nizinsko područje Lowland region Prigorsko-brdsko područje Foothill-highland region Gorsko područje Mountain region Krško područje Karst region Minimalna otvorenost, m/ha Planirana otvorenost 2010 god., m/ha The least openness, m/ha Planned openness in 2010, m/ha 7,00 15 12,00 20 15,00 25 / 10 |