DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PRECI.E-DNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004), 545-558 UDK 630* 684 SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA THE MEAN WOOD SKIDDING DISTANCE Tibor PENTEK, Dragutin PIČMAN, Hrvoje NEVEČEREL* SAŽETAK: Smanjivanje srednje udaljenosti privlačenja drva jedan je od osnovnih zadataka izgradnje šumskih cesta u gospodarskim šumama. Klasična otvorenost šuma iskazana u km/1000 ha svoje pravo značenje i slikovitost prikaza u svezi s kah´oćom mreže SC-a dobiva samo ako je prikazana u kombinaciji sa srednjom udaljenosti privlačenja. Relativna otvorenost šuma u kombinaciji s metodom omeđenih površina također kao jedan od najvažnijih ulaznih podataka opet koristi srednju udaljenost privlačenja. Sto je srednja udaljenost privlačenja drva, koje vrste srednje udaljenosti privlačenja postoje, kako se one određuju i izračunavaju, na koji način možemo transformirati jednu vrstu srednje udaljenosti privlačenja u drugu te koje čimbenike korekcije pri tome koristimo, samo su neka od pitanja na koja u ovome radu možete pronaći odgovor. Izračun optimalne otvorenosti šuma kao i izračun optimalne srednje udaljenosti privlačenja bazira se na matematičkim modelima, a jednom dobivene vrijednosti točne su onoliko dugo koliko ulazni parametri izračuna ostaju isti. Može li se rezultatima izračuna optimalne otvorenosti prema matematičkim modelima koji počivaju na modelu minimalnih sveukupnih troškova pridobivanja drva manipulirati, jesu li oni rastezljivi unutar određenih čvrstih okvira i je li takvo polazište pri otvaranju šuma šumskim cestama i sveukupnoj optimizaciji mreže SC-a prihvatljivo? U radu se u uporabu uvodi ciljana srednja udaljenost privlačenja drva. Ključne riječi: šumske ceste, otvaranje šuma, optimalna otvorenost, srednja udaljenost privlačenja, čimbenici korekcije 1. UVOD Introduction Otvoriti šumu šumskim prometnicama znači raciošuma šumskim prometnicama, odabir najpovoljnijih nalnije i potpunije, a svakako i kvalitetnije gospodaretrasa šumskih prometnica s obzirom na različite zahnje čitavim šumskim ekosustavom, uz minimalno natjeve, te konačna optimizacija cjelokupne mreže šumrušavanje ekoloških zakonitosti i ekološke ravnoteže skih prometnica prema financijskom kriteriju i kriterikoja tu vlada. Takoder, dobro položena i pravilno razju njene učinkovitosti, od davnina je zaokupljala šumještena mreža šumskih prometnica omogućava izvomarske stručnjake. đenje svih zadataka predviđenih gospodarskom osno Klasična otvorenost šuma, relativna otvorenost vom određenog šumskog područja, uz minimalne troš šume, različite inačice srednje udaljenosti privlačenja kove i maksimalni učinak. Problematika otvaranja samo su neki od parametara kojima provodimo analizu postojeće mreže ŠC-a ali ih uporabljujemo i pri postupku otvaranja neotvorenih ili nedovoljno otvorenih šumskih područja. Definiranje spomenutih ali i ostalih čimbenika povezanih s otvaranjem šuma bit će pred * Dr. se. Tibor Pcntek, doc. dr. se. Dragutin Pičman, met ovoga rada. Također ćemo za dvije gorske gospoHrvoje Nevečerei, dipl. ing., darske jedinice odredit ciljanu geometrijsku/stvarnu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25 srednju udaljenost privlačenja drva. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 56 <-- 56 --> PDF |
T. Pcnlek, D. Pičman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9- 10, CXXV1II (2004), 545-558 2. PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA - Problems of the research 2.1. Otvorenost šuma - Forests openness Otvorenost određenog šumskog područja šumskim prometnicama izračunava se dijeljenjem ukupne količine šumskih prometnica prikazane u metrima, s ploštinom na kojoj prometnice egzistiraju, iskazanom u hektarima. Mjerna jedinica kojom izražavamo otvorenost nekog područja je m/ha ili km/1000 ha, a moguće je uporabiti i m/m2 odnosno km/km2. Matematički izraz kojim izračunavamo otvorenost ima oblik: cl o = Tumač znakova: O - otvorenost šumskog područja šumskim prometnicama (m/ha), cl količina šumskih prometnica (m), p ploština na kojoj se šumske prometnice nalaze (ha). Za ocjenu stupnja otvorenosti, prema važećim zakonima u Republici Hrvatskoj, ne postoje jedinstvena mjerila. Smatra se da cesta ili njeni dijelovi otvaraju šumsko područje samo ako utječu na udaljenost privlačenja. Računa se da cesta utječe na udaljenost privlačenja ako prolazi do 300 m od ruba šume i ako je na njoj moguć utovar drva. Za jedinstveno utvrđivanje otvorenosti i usporedbu stupnja otvorenosti potrebno je primijeniti sljedeće kriterje (Šikić i drugi, 1989.): cesta koja prolazi kroz šumu uzimat će se u obračun sa cijelom duljinom, cesta koja prolazi rubom šume ili na udaljenosti do 300 m od ruba i na njoj je moguć utovar, u obračun će ući s 50 % svoje duljine, cesta koja okomito dolazi do ruba šume i tu završava u obračun će se uzimati s duljinom od 500 m, zemljani putevi koji ne otvaraju šumu tijekom cijele godine, nego samo u sušnome razdoblju, neće ulaziti u obračun. Prema Pravilniku o uređivanju šuma (1994.) otvorenost šuma utvrđuje se na temelju duljine šumskih i javnih prometnica koje se mogu koristiti tjekom čitave godine. Ako prometnica prolazi kroz šumu, u obračun se uzima čitavom svojom duljinom, ako prometnica prolazi rubom šume, u obračun se uzima 50 % njene duljine, ako prometnica prolazi granicom dviju gospodarskih jedinica, dva odjela ili odsjeka - u obračun se uzima veličina dobivena diobom proporcionalne duljine tih granica. Otvorenost gospodarske jedinice iskazuje se u km/1000 ha, dok se otvorenost odjela/odsjeka definira prosječnom udaljenosti privlačenja drvnih sortimenata od težišta odjela/odsjeka do tvrde prometnice ili do vodenog puta, a iskazuje se u metrima. Postavlja se i pitanje do kojeg je stupnja otvorenosti potrebno otvarati pojedina šumska područja. Odgovor nije jednostavan, ali se generalno može reći da je konačni cilj otvaranja šuma postizanje optimalne otvorenosti. Optimalna otvorenost izračunava se za svako šumsko područje posebno. Treba naglasiti da dva istovjetna šumska područja, s obzirom na mnoštvo čimbenika koji utječu na optimalnu otvorenost, ma kako ona bila slična, ne postoje (Pičman, 1993.). Rebula (1980.) pod optimalnom otvorenošću smatra takvu kolikoću, kakvoću i raspored šumskih cesta, koji, kada se uzmu u obzir troškovi gradnje i održavanja cesta, kao i utjecaj izgrađenih cesta na okolinu, najbolje ispunjava zadaće zbog kojih su te ceste i izgrađene. Optimalna otvorenost ovisi o nizu čimbenika te postoje razne metode za izračun ove veličine. Većina metoda polazi od pretpostavke da se ceste nalaze na jednakom međusobnom razmaku i da je drvna masa ravnomjerno raspoređena po ploštini za koju se izračun radi. Osnova svih metoda jest traženje minimalnih sveukupnih troškova u izravnoj vezi s pridobivanjem drva i šumskim prometnicama. Neizravne koristi koje lučimo putem mreže šumskih cesta vrlo je teško valorizirati i brojčano iskazati tako da ovim obračunom optimalne otvorenosti dobivamo približne rezultate. Isto tako, optimalan stupanj otvorenosti šuma vrijedi samo za konkretno područje Tablica 1. Minimalna i planirana otvorenost (2010. god.) šuma različitih reljefnih područja Hrvatske Table 1 The least and planned opennes in different areas of the Republic of Croatia Šumsko područje Hrvatske Forest area of the Republic of Croatia Nizinsko područje Lowland region Prigorsko-brdsko područje Foothill-highland region Gorsko područje Mountain region Krško područje Karst region Minimalna otvorenost, m/ha Planirana otvorenost 2010 god., m/ha The least openness, m/ha Planned openness in 2010, m/ha 7,00 15 12,00 20 15,00 25 / 10 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 57 <-- 57 --> PDF |
T. Pentek, D. Pičman, H. Ncvečercl: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10, CXXVII1 (2004), 545-558 za koje je izračun obavljen i to u razdoblju dok ulazne veličine zadržavaju vrijednosti korištene u izračunu i dok je stanje ekonomskog, organizacijskog, tehničkotehnološkog i ostalog okruženja stalno. Minimalna otvorenost je prijelazni stupanj ka optimalnoj otvorenosti i može se shvatiti kao optimalna otvorenost u kraćem odnosno ograničenom razdoblju, a služi kao orijentacija pri izradbi perspektivnih planova izgradnje mreže šumskih cesta. Nameće se pitanje da li iskazivanje stupnja otvorenosti određenog područja u m/ha, poglavito pri gorskog, brdskog, gorskog i krškog, uistinu pruža dobar uvid u razmještaj šumskih cesta, prostorni položaj mreže šumskih cesta i njenu učinkovitost ili je to samo broj 2.2. Određivanje optimalne otvorenosti šuma - Za sustav transporta drvnih sortimenata kombinacijom privlačenja traktorom i izvoženja kamionom postoji više modela određivanja optimalne gustoće mreže šumskih prometnica, a najveći se broj temelji na kalkulaciji najmanjih sveukupnih troškova pridobivanja drva, te troškova vezanih za šumske prometnice. Prema analizi Martinića (1996.) vidi se da troškovi vezani za sječu, izradbu i transport drva, te za izgradnju i održavanje šumskih cesta i vlaka dosežu 59 % u ukupne prodajne cijene drva. Šumski se sortimenti nalaze na velikoj površini. Privlačenje traktorima do pomoćnih stovarišta je sporo, u jednom turnusu privlači se mali broj komada, pa su i troškovi vrlo visoki. Prijevoz kamionima je brži, jer se istodobno prevozi velika količina sortimenata, pa je takav transport jeftiniji. Troškovi prijevoza sortimenata drva kamionima manji su od troškova privlačenja traktorima na istu udaljenost 20 do 30 puta (J e 1 i č i ć, J9X3.). S gledišta šumarske proizvodnje odluka o izgradnji šumske gospodarske ceste donosi se iz razloga da bi se, nakon značajnog početnog financijskog ulaganja, povećao dohodak smanjenjem drugih troškova i ulaganja koja su u vezi s gospodarenjem šumom. Slijedom ovakvih promišljanja šumska je cesta, s ekonomskog gledišta, gospodarski objekt za koji vrijede načela gos 2.3. Određivanje srednje udaljenosti privlačenj Srednja udaljenost privlačenja u gospodarskim šumama predstavlja čimbenik kojem treba obratiti posebnu pozornost pri otvaranju šuma. Smanjivanje srednje udaljenosti privlačenja osnovni je cilj kojem težimo pri planiranju šumskih prometnica i optimizaciji cjelokupne cestovne mreže, a za određenu šumsku prometnicu možemo reći daje učinkovita samo ako utječe na smanjenje srednje udaljenosti privlačenja. kojem težimo i radi kojeg gradimo kilometre cesta, ne vodeći računa o osnovnoj zadaći šumskih cesta - smanjivanju srednje udaljenosti privlačenja. Polazeći od činjenice da se često puta grade šumske ceste koje ne utječu na smanjivanje udaljenosti privlačenja i da se u mnogim slučajevima boljim prostornim rasporedom mreže šumskih cesta moglo s manjom količinom cesta značajnije utjecati na smanjenje srednje udaljenosti privlačenja, ukazala se potreba za uvođenjem veličine relativne otvorenosti. Relativna otvorenost daje dobar uvid u prostorni razmještaj šumskih cesta i u njihovu stvarnu učinkovitost. Ona pokazuje koliko je ploštine određenoga područja otvoreno. Relativna otvorenost iskazuje se u %. Calculation of the optimum forests openness podarskog računa. Drugim riječima možemo reći daje izgradnja šumske ceste opravdana ako su koristi koje možemo polučiti za njezinog vijeka trajanja veće od troškova izgradnje, održavanja i štetnih posljedica gradnje na šumski ekosustav. Iz navedenih razloga nastoji se što više smanjiti udaljenost privlačenja, te kamionima omogućiti približavanje posječenom drvu, što se postiže izgradnjom šumskih prometnica. Prema tome, što je mreža šumskih prometnica gušća, veći su troškovi vezani uz izgradnju i održavanje prometnica, a transport drva je jeftiniji i obratno. Zato je optimalna gustoća šumskih prometnica određena onim međusobnim razmakom prometnica, kod kojega su zajednički troškovi transporta i troškovi vezani uz postojanje šumskih prometnica najmanji. Razlike između pojedinih autora koji su se koristili metodom minimiziranja sveukupnih troškova bile su u prepoznavanju i definiranju troškova vezanih uz pridobivanje drva odnosno uz šumske prometnice. S obzirom na osnovne značajke korištene metode razumljivo je što se otvaranje izvodilo u gospodarskim šumama, jer se po toj metodi (koja u obzir ne uzima ostale koristi koje nam šuma može pružiti osim produkcije kvalitetnog drva) samo otvaranjem gospodarskih šuma mogao polučiti odgovarajući financijski dobitak. i - Determining the mean skidding distance Ako se pretpostavi daje drvo jednoliko raspoređeno po površini (F), te da se privlačenje obavlja u pravcima prema liniji prijevoza tada možemo govoriti o dvije vrste privlačenja drva: o centralnom i o paralelnom. Teoretski, pod centralnim privlačenjem smatra se pomicanje drva od svake točke u plohi šumske površine (F) prema jednom središtu (O), a kod paralelnog privlačenja to se pomicanje obavlja po najkraćim prav |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 58 <-- 58 --> PDF |
T. Pentck, D. Pieman. II. Ncvcčercl: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004). 545-558 cima okomitim na liniju prijevoza. Srednja udaljenost paralelnog privlačenja određuje se primjenom metode težišta površina, dok se kod centralnog privlačenja koristi površinski moment prvoga reda. Srednja udaljenost privlačenja može se točno odrediti za svako stablo koje se siječe tako da se izmjeri njegova udaljenost privlačenja od panja do traktorske vlake i udaljenost privlačenja po traktorskoj vlaci do stovarišta. Sumiranjem te dvije veličine dobije se srednja ukupna udaljenost privlačenja svakoga stabla. Ako pri izradbi koristimo sortimentnu metodu, tada treba pratiti duljinu privlačenja svakog sortimenta od panja do stovarišta. Ovakav način određivanja srednje udaljenosti privlačenja vrlo je skup, kompliciran i dugotrajan, a podaci koje dobijemo odnose se samo na posječena stabla. Srednju udaljenost privlačenja možemo odrediti i za stabla koja ostaju u sastojini. To se čini tako da izmjerimo (mjernom vrpcom ili petim kotačem) najkraću udaljenost od svakog dubećeg stabla do traktorske vlake odnosno od početka traktorske vlake do stovarišta. Dobivene vrijednosti korigiraju se čimbenikom vertikalne korekcije terena i čimbenikom horizontalnog zaobilaženja prepreka, ako izmjeru radimo mjernom vrpcom. Navedeni načini određivanja srednje udaljenosti privlačenja skupi su i dugotrajni, no točnost im je velika. U postupku planiranja mreže šumskih prometnica najpovoljnijeg prostornog razmještaja i gustoće, koris tit ćemo se približno točnim (ali još uvijek dovoljno preciznim), bržim i jeftinijim metodama određivanja srednje udaljenosti privlačenja. Budući se´u praksi najčešće susrećemo s paralelnim privlačenjem, to ćemo ovu vrstu privlačenja koristiti pri određivanju srednje udaljenosti privlačenja kao ulaz za kreiranje modela optimalne otvorenosti gospodarskih šuma određenoga šumskoga područja. Prije je rečeno da se srednja udaljenost paralelnog privlačenja određuje primjenom metode težišta površina. Ta se metoda zasniva na određivanju težišta određene odabrane površine, te na izračunavanju najkraće udaljenosti od težišta do najbliže prometnice. Metoda težišta površina u današnje se vrijeme koristi isključivo u kombinaciji sa osobnim računalom i digitaliziranim ili skeniranim šumsko-gospodarskim zemljovidima određenoga područja. Razlog tome je mogućnost preciznog određivanja površina nepravilnih poligona, kao i položaja njihovih težišta (s točnim iznosima x i y koordinata) te srednje udaljenosti privlačenja. Pieman &Tomaz (1995.) koriste osobno računalo kako bi povećali točnost određivanja težišta nepravilnih površina odjela/odsjeka. Treba napomenuti da se na digitalnoj podlozi s ucrtanim šumskim prometnicama određuje postojeća geometrijska srednja udaljenost privlačenja koju treba korigirati čimbenikom vertikalne korekcije terena i čimbenikom zaobilaženja horizontalnih prepreka, da bismo dobili postojeću stvarnu srednju udaljenost privlačenja. 2.4. Različite inačice srednje udaljenosti privlačenja i čimbenici korekcije Different types of the mean skidding distance and correction factors Mnogi drugi autori određuju teoretsku srednju udaljenost privlačenja kao funkciju razmaka šumskih cesta i funkciju gustoće mreže šumskih cesta. Pri tome uporabljuju različite čimbenike korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja, a cilj je iznalaženje stvarne srednje udaljenosti privlačenja. Dobre (1990.) definira pet inačica srednje udaljenosti privlačenja: tlocrtnu teoretsku srednju udaljenost privlačenja (t,), stvarnu tlocrtnu srednju udaljenost privlačenja (t2), stvarnu srednju udaljenost privlačenja s uvažavanjem nagiba terena (t3), stvarnu srednju udaljenost privlačenja s uvažavanjem nagiba terena i razvedenosti niveletc vlake (t4) i stvarnu srednju udaljenost privlačenja s uvažavanjem privlačenja drva po šumskoj cesti (ts). On je osim toga razlikovao pet korekturnih čimbenika kojima se služio pri transformaciji jedne inačice srednje udaljenosti privlačenja u drugu, te definirao o čemu su ti čimbenici zavisni. Sveukupni čimbenik korekcije tlocrtne teoretske srednje udaljenosti privlačenja u stvarnu srednju udaljenost privlačenja označava s ks. Dietz, Knigge & Löffler (1984.), uvažavajući razmatranja: Segebaden a (1964., 1969.), Backmunda (1966.), Samseta (1975.), Abega (1978.) razlikuju tri srednje udaljenosti privlačenja: prvo, teoretsku srednju, koja se izračunava iz teoretskog modela mreže (Sdt) šumskih cesta odnosno iz teoretskog razmaka između šumskih cesta, drugo, geometrijsku (Sd„) koja predstavlja udaljenost od čvorišta mreže pravilnih četverokuta do stvarno, ucrtane najbliže šumske ceste i treće stvarnu srednju udaljenost privlačenja (Sds), koja predstavlja udaljenost od čvorišta mreže pravilnih četverokuta do šumske ceste pravcem kojim se privlačenje stvarno i obavlja. Sukladno navedenoj razdiobi moguća je transformacija različitih inačica srednjih udaljenosti privlačenja jedne u drugu primjenom čimbenika korekcije. Definirana su tri čimbenika korekcije: => Mrežni (km), koji se koristi za pretvorbu teoretske srednje udaljenosti privlačenja u geometrijsku sred nju udaljenost privlačenja i uvažava praktičnu ne pravilnost (nejednak razmak između ŠC-a) u odno |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 59 <-- 59 --> PDF |
T. Pcntck, D. Pičmun, II. Nuvečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004), 545-558 su na teoretsku idealnost prostornog rasporeda ŠC-a uslijed morfoloških parametara reljefa (nagib terena, razvedenost reljefa, gostoća i razvedenost hidrografskc mreže), tehničkih značajki ŠC-a, primijenjenog sustava primarnog otvaranja šuma itd; => Čimbenik korekcije privlačenja drvnih sortmenata (kg) za dobivanje stvarne srednje udaljenosti privlačenja. Geometrijska srednja udaljenost privlačenja treba se korigirati, jer traktori pri privlačenju drva ne koriste najkraći pravac do ŠC-a već se grade traktorski putevi propisanog maksimalnog dozvoljenog uzdužnog nagiba. Ovaj čimbenik korekcije sadrži čimbenik horizontalnog zaobilaženja prepreka i čimbenik vertikalne korekcije terena; => Sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja (ks) koji predstavlja interakciju mrežnog i čimbenika korekcije geometrijske srednje udaljenosti privlačenja, a služi za izravno pretvaranje teoretske srednje udaljenosti privlačenja u stvarnu srednju udaljenost privlačenja. Za izračun pojedinih inačica srednje udaljenosti privlačenja i njihovu transformaciju koriste se sljedeće matematičke formule: => za izračun teoretske otvorenosti iz teoretskog razmaka šumskih cesta: 10.000 e => za izračun teoretske srednje udaljenosti privlačenja i teoretskog razmaka šumskih cesta, ako se privlačenje obavlja s obje strane šumske ceste: e Sd=^ 4 => za izračun teoretske srednje udaljenosti privlačenja iz teoretskog razmaka šumskih cesta, ako se privlačenje obavlja sjedne strane šumske ceste: e Sd. 2 => za izračun geometrijske srednje udaljenosti privlačenja iz teoretske srednje udaljenosti privlačenja: Sd = Sd, kf => za izračun stvarne srednje udaljenosti privlačenja iz geometrijske srednje udaljenosti privlačenja: => za izračun stvarne srednje udaljenosti privlačenja iz teoretske srednje udaljenosti privlačenja: Sds = Sd, -ks Tumač znakova: Sd,- teoretska srednja udaljenost privlačenja (m), Sdg- geometrijska srednja udaljenost privlačenja (m), Sds- stvarna srednja udaljenost privlačenja (m), kM - mrežni čimbenik korekcije, kG - čimbenik korekcije privlačenja drvnih sortimenata, ks - sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja, e, - teoretska udaljenost između šumskih cesta (m), O, - teoretska otvorenost (m/ha). Segebaden (1964., 1969.) u Švedskoj utvrđuje mrežni čimbenik korekcije u iznosu od 1,24 do 1,35 u nizinskom i brežuljkastom području na kojem je mreža šumskih cesta više manje paralelna i slična idealnom, teoretskom modelu, dok za brdska i planinska područja, na kojima su odstupanja položajnog razmještaja ŠC-a od teoretskih modela značajna, iznalazi vrijednosti od 1,4 do 2,0. On također definira čimbenik privlačenja drvnih sortimenata u vrijednosti od 1,2 (nizinsko područje) do 1,5 (planinsko područje), te sveukupni čimbenik korekcije od 1,75 do 2,3. Backmund (1966.) za mrežni čimbenik korekcije, u istraživanjim koja provodi u južnoj Njemačkoj, za nizinsko područje uzima vrijednost 1,3, za brdsko 1,4, a za planinsko 1,52. Dietz, Knigge & Löffler (1984.) navode da FAO (1974a i 1974b) definira sveukupni čimbenik korekcije u sljedećim vrijednostima: za nizinu i brežuljkast teren - od 1,6 do 2,0; za sredogorje - od 2,0 do 2,8; za gorje - od 2,8 do 3,6 I za vrlo strmo gorje - viši od 3,6. Ab egg (1978.) istražuje vrijednosti mrežnog čimbenika korekcije u Švicarskoj i dobiva rezultate između 1,0 i 1,53 sa srednjom vrijednošću od 1,25; za čimbenik privlačenja drvnih sortimenata došao je do vrijednosti od 1,15 do 1,65 s prosječnim iznosom od 1,44. Sveukupni čimbenik korekcije za nizinsko i za brežuljkasto područje iznosi mu 1,8. Srednja udaljenost privlačenja se prema Pravilniku o uređivanju šuma (Meštrović & Fabijanić, 1994.) računa prema formuli: Sd -Sd kr 5 g O / |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 60 <-- 60 --> PDF |
T. Pcntek, D. Pieman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski lisl br. 9 10. CXXV1II (2004), 545-558 Tumač znakova: P - srednja udaljenost privlačenja (m), F - površina od 1 ha (10000 nr), 1 - stupanj otvorenosti (m/ha), a - faktor promjenjive udaljenosti težišta površina od prometnice: 0,4 za nizinu, 0,6 za brdo, 0,8 za planinu. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The results of the research 3.1. Definiranje osnovnih vrsta srednje udaljenosti privlačenja Defining the basic types of the mean skidding distance Možemo definirati sljedeće slučajeve izračuna srednje udaljenosti privlačenja: za teoretski model šumskoga područja gdje nemamo ucrtane stvarne trase šumskih prometnica već se pretpostavlja da se šumske ceste protežu usporedno na međusobno jednakom razmaku -određujemo teoretsku srednju udaljenost privlačenja, za stvarnu, postojeću situaciju u određenom šumskom području, gdje je nužno kao podloge pri određivanju srednje udaljenosti privlačenja posjedovati zemljovide s ucrtanim šumskim prometnicama izračunavamo postojeću srednju udaljenost privlačenja, za stvarnu, postojeću situaciju, kad želimo dobiti prosječnu vrijednost na većoj šumskoj površini nalazimo prosječnu postojeću srednju udaljenost privlačenja, za buduće stanje kao vrijednosti kojoj se teži pri planiranju i projektiranju novih šumskih cesta - tražimo ciljanu srednju udaljenost privlačenja. Srednja udaljenost privlačenja određena na temelju teoretskog modela prostornog rasporeda mreže ŠC-a može biti: teoretska srednja udaljenost privlačenja - predstavlja srednju udaljenost privlačenja određenu iz teoretskog modela rasporeda šumskih prometnica odnosno iz njihova međusobna razmaka; zavisno o tome da li se privlačenje obavlja s jedne ili s obje strane šumskih cesta, teoretska srednja udaljenost privlačenja iznosi pola, odnosno četvrtinu međusobnog teoretskog razmaka između šumskih cesta; teoretska prilagođena srednja udaljenost privlačenja - predstavlja umnožak teoretske srednje udaljenosti privlačenja i čimbenika korekcije mreže šumskih cesta; čimbenik korekcije mreže šumskih cesta uvodi se pri izračunu teoretske prilagođene srednje udaljenosti privlačenja iz razloga korekcije teoretski pravilne mreže šumskih cesta i njenoga prilagođavanja stvarnim terenskim prilikama; teoretska stvarna srednja udaljenost privlačenja - umnožak teoretske prilagođene srednje udaljenosti privlačenja i čimbenika korekcije privlačenja drva kao rezultat daje teoretsku stvarnu srednju udaljenost privlačenja; čimbenik korekcije privlačenja drva nužan je iz razloga što se drvo ne privlači do šumskih cesta najkraćim putem, već se ili grade traktorski putevi ili se trasiraju traktorske vlake koje se prilagodavaju konfiguraciji terena, a najveći dozvoljeni uzdužni nagib im je ograničen; također se uvažava i zaobilaženje horizontalnih prepreka. Srednja udaljenost privlačenja određena na zemljovidima s ucrtanim šumskim prometnicama može se raščlaniti na: postojeću geometrijsku srednju udaljenost privlačenja koja je u naravi prezentirana spojnom linijom težišta pojedinog odsjeka najbliže ceste (šumske ili javne) na koju je moguće privlačenje drva; izračunava se za svaki odsjek posebno, primjenom težišnih metoda; postojeću stvarnu srednju udaljenost privlačenja koja se dobije množenjem postojeće geometrijske srednje udaljenosti privlačenja s čimbenikom vertikalne korekcije terena i s čimbenikom zaobilaženja horizontalnih prepreka odnosno s čimbenikom korekcije privlačenja drva koji u sebi objedinjuje oba navedena čimbenika. Ako izračunavamo postojeću srednju udaljenost privlačenja za neko veće šumsko područje npr. za gospodarsku jedinicu, tada kao rezultat dobivamo prosječnu postojeću srednju udaljenost privlačenja koja može biti ili geometrijska ili stvarna. Pri izračunu prosječne postojeće srednje udaljenosti privlačenja koristimo formulu za izračun aritmetičke sredine pojedinih, za odsjek izračunatih vrijednosti, gdje se kao težine uzimaju očekivani obujmi privučenog drva, drvna zaliha svakoga odsjeka.ili neka druga odabrana veličina (primjerice kakvoća očekivanog etata). Ciljana srednja udaljenost privlačenja je ona srednja udaljenost privlačenja kojoj se teži kao konačnoj u postupku otvaranja šuma. Pojam konačnoj treba shvatiti uvjetno, u zavisnosti o stalnosti čimbenika koje smo uporabili pri definiranju ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja. Ciljana srednja udaljenost privlačenja najčešće se izračunava za veće šumsko područje, a iznalazi se prosječna ciljana srednja udaljenost privlačenja koja može biti i geometrijska i stvarna. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 61 <-- 61 --> PDF |
T. Pentek, D. Pieman. II. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10. CXXVII1 (2004). 545-558 3.2. Optimalna ili ciljana srednja udaljenosti privlačenja? Optimum or aimed mean skidding distance? Određivanje ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja kompleksan je problem: možemo je izračunati po modelu minimalnih sveukupnih troškova vezanih uz pridobivanje drva i uz šumske prometnice (optimalna stvarna srednja udaljenost privlačenja) putem matematičkih formula za izračun optimalne otvorenosti određenog šumskoga područja. Raščlambom velikog broja postojećih modela koji za izračun optimalne otvorenosti odnosno optimalne srednje udaljenosti privlačenja koriste model minimalnih sveukupnih troškova transporta drva, došli smo do zaključka da takvi matematički troškovni modeli ne daju dovoljno točne i pouzdane rezultate i da se ne mogu uzeti kao modeli na osnovi čijih ćemo rezultata donositi odluke o potrebi daljnjeg otvaranja ili neotvaranja određenog šumskog područja. U daljnjem toku rada pojasnit ćemo zastoje to tako. Osnovni nedostatak postojećih modela baziranih na minimalnim sveukupnim troškovima transporta je što se kroz njih sagledava problem otvaranja šuma i potrebe izgradnje šumskih cesta isključivo (ili gotovo is ključivo) preko ekonomskog kriterija. Mišljenja smo da ekonomski kriterij koji nije ništa drugo do li balansiranje između troškova vezanih uz šumske ceste sjedne strane i troškova privlačenja drva s druge strane, iskazanih kao funkcije koja ovisi o srednjoj udaljenosti privlačenja, s ciljem iznalaženja ukupnog minimuma (prva derivacija troškovne funkcije predstavlja traženi minimum). Bilo bi prihvatljivije reći da je optimalna gustoća mreže šumskih cesta postignuta onda kad su troškovi izgradnje i održavanja šumskih cesta u određenom razdoblju jednaki koristima koje od šumskih cesta lučimo. Problem definiranja samih ulaznih podataka, način njihova prikupljanja te varijabilnost svekolikih čimbenika na području koje je predmet izradbe proračuna optimalne otvorenosti, omogućuje dobivanje vrijednosti optimalne otvorenosti u vrlo širokom intervalu. U sljedećim tablicama prikazujemo ovisnost optimalne otvorenosti i optimalne srednje udaljenosti privlačenja o ulaznim podacima izračuna. Tablica 2. Ovisnost prosječne godišnje amortizacije 1 m ŠC (T^) o razdoblju amortizacije (n), godišnjem kamatnjaku (p) i sadašnjoj vrijednosti 1 m ŠC (C) Table 2 Dependence ofthe average annual depreciation of 1 m of a forest road (T^) on the depreciation period (n), the annual interest rate (p) and the present value of 1 m of a forest road (C) n, god. /;, year P,% C, kn/m 84,00 3 5,65 4 6,18 20 5 TA, kn/m 6,74 6 7,32 7 7,93 112,00 140,00 168,00 7,53 9,41 11,29 8,24 10,30 12,36 8,99 11,23 13,48 9,76 12,21 14,65 10,57 13,22 15,86 196,00 n, god. n, P,% C,kn/m 84,00 year 13,17 3 4,82 14,42 4 5,38 15,73 25 5 TA, kn/m 5,96 17,09 6 6,57 18,50 7 7,21 112,00 6,43 7,17 7,95 8,76 9,61 140,00 8,04 8,96 9,93 10,95 12,01 168,00 9,65 10,75 11,92 13,14 14,42 196,00 n, god. n, P,% C, kn/m 84,00 year 11,26 3 4,29 12,55 4 4,86 13,91 30 5 TA, kn/m 5,46 15,33 6 6,10 16,82 7 6,77 112,00 5,71 6,48 7,29 8,14 9,03 140,00 168,00 196,00 n, god. n, P,% C,kn/m 84,00 year 7,14 8,57 10,00 3 3,91 8,10 9,72 11,33 4 4,50 9,11 10,93 12,75 35 5 TA, kn/m 5,13 10,17 12,21 14,24 6 5,79 11,28 13,54 15,79 7 6,49 551 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 62 <-- 62 --> PDF |
T. Pentek, D. Pieman, IL Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 545-558 112,00 5,21 6,00 6,84 7,73 8,65 140,00 6,52 7,50 8,55 9,66 10,81 168,00 7,82 9,00 10,26 11,59 12,98 196,00 9,12 10,50 11,97 13,52 15,14 n, god. - n, year 40 p, % 3 4 5 6 7 C, kn/m TA, kn/m 84,00 3,63 4,24 4,90 5,58 6,30 112,00 4,85 5,66 6,53 7,44 8,40 140,00 6,06 7,07 8,16 9,30 10,50 168,00 7,27 8,49 9,79 11,17 12,60 196,00 8,48 9,90 11,42 13,03 14,70 Vrijednost prosječne godišnje amortizacije 1 m ŠC-a Prosječni godišnji trošak održavanja 1 m ŠC-a obrobrnuto je proporcionalna duljini razdoblja amortizacije nuto je proporcionalan s razmakom između periodiči godišnjem kamatnjaku, dok je proporcionalna sadašnih zahvata održavanja i s godišnjim kamatnjakom, njoj vrijednosti 1 m ŠC-a. Sukladno tome treba graditi dok je proporcionalno ovisan o cijeni pojedinog periošto jeftinije šumske ceste, uz zadržavanja potrebite razidičnog troška održavanja. Treba naglasiti da prosječni ne propisanih zahtjeva za kakvoćom izvedbe, a prilikom godišnji trošak održavanja 1 m ŠC-a ne ovisi o duljini investiranja u objekte šumskog transportnog sustava razdoblja amortizacije. nužno je angažirati što jeftinija financijska sredstva uz što dulje razdoblje amortizacije. Tablica 3. Ovisnost prosječnog godišnjeg troška održavanja 1 m ŠC-a (TQ) o razdoblju amortizacije (n), godišnjem kamatnjaku (p), cijeni pojedinog periodičnog održavanja 1 m ŠC-a (Cp) i razmaku između periodičnih zahvata održavanja (m) Table 3 Dependence of the average annual maintenance cost of 1 m of a forest road (TQ) on the depreciation period (n), the annual interest rate (p), the price of the individual periodic maintenance of 1 m of a forest road (Cp) and the interval between the periodic maintenance (m) n, god. - n, year 20 in, god. -m, year 3 P,% 3 4 5 6 7 CP, kn/m T0, kn/m 19,20 6,21 6,15 6,09 6,03 5,97 25,60 8,28 8,20 8,12 8,04 7,96 32,00 10,35 10,25 10,15 10,05 9,95 38,40 12,42 12,30 12,18 12,06 11,94 44,80 14,49 14,35 14,21 14,07 13,94 n, god. - //, year 20 m, god. - m, year 4 p, % 3 4 5 6 7 CP, kn/m T0, kn/m 19,20 4,59 4,52 4,45 4,39 4,32 25,60 6,12 6,03 5,94 5,85 5,77 32,00 7,65 7,54 7,42 7,31 7,21 38,40 9,18 9,04 8,91 8,78 8,65 44,80 10,71 10,55 10,39 10,24 10,09 n, god. -n, year 20 m, god. - m, year 5 p, % CP , kn/m 19,20 25,60 32,00 38,40 3 3,62 4,82 6,03 7,23 4 3,54 4,73 5,91 7,09 5 T,„ kn/m 3,47 4,63 5,79 6,95 6 3,41 4,54 5,68 6,81 7 3,34 4,45 5,56 6,68 552 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 63 <-- 63 --> PDF |
T. Pcntck, IX Pieman. H. Nevcčerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 545-55X 44,80 8,44 8,27 8,11 7,95 7,79 ii, god. -n, year 20 m, god. -m, year 6 P,% 3 4 5 6 7 CP, kn/m T(), kn/m 19,20 2,97 2,89 2,82 2,75 2,68 25,60 3,96 3,86 3,76 3,67 3,58 32,00 4,95 4,82 4,70 4,59 4,47 38,40 5,94 5,79 5,65 5,51 5,37 44,80 6,93 6,75 6,59 6,42 6,26 n, god. -n, year 20 m, god. - m, year 7 p, % 3 4 5 6 7 CP, kn/m T,„ kn/m 19,20 2,51 2,43 2,36 2,29 2,22 25,60 3,34 3,24 3,14 3,05 2,96 32,00 4,18 4,05 3,93 3,81 3,70 38,40 5,01 4,86 4,72 4,57 4,44 44,80 5,85 5,67 5,50 5,34 5,18 n, god. -n, year 25 m, god. -m, year 3 P,% 3 4 5 6 7 CP, kn/m T0, kn/m 19,20 6,21 6,15 6,09 6,03 5,97 25,60 8,28 8,20 8,12 8,04 7,96 32,00 10,35 10,25 10,15 10,05 9,95 38,40 12,42 12,30 12,18 12,06 11,94 44,80 14,49 14,35 14,21 14,07 13,94 Tablica 4. Utjecaj sveukupnog čimbenika korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja (ks) na optimalnu otvorenost (Osc (,) i optimalnu stvarnu srednju udaljenost privlačenja (Sdos) pri različitoj prosječnoj godišnjoj količini privučenih sortimenata drva s 1 ha (E) Table 4 The influence of the total correction factor of the theoretical mean skidding distance (k^j on the optimum openness (0$c a) anci tne optimum real mean skidding distance (Sdos) at the different average annual quantity of skidded wood assortment from 1 ha (E) Konstante -Constants: T,, = 0,05 kn/m´ m TA = 5,83 kn/m god. kn/ m year f = 1,40 T0 = 4,52 kn/m god. kn/ m year E, mVha 2,68 3,57 4,46 5,35 6,24 ks O sco , m Sdos , m O sco , m Sdos , m O sco , m Sd()S, m Ošco, m Sdos , m Osco, m Sd„s, m 0,40 8,53 469,0 9,85 406,2 11,01 363,3 12,06 331,6 13,03 307,0 0,45 9,05 497,5 10,45 430,8 11,68 385,3 12,79 351,8 13,82 325,7 0,50 9,54 524,4 11,01 454,1 12,31 406,2 13,48 370,8 14,57 343,3 0,55 10,00 550,0 11,55 476,3 12,91 426,0 14,14 388,9 15,28 360,0 0,60 10,45 574,4 12,06 497,5 13,48 444,9 14,77 406,2 15,96 376,1 0,65 10,87 597,9 12,55 517,8 14,04 463,1 15,37 422,8 16,61 391,4 0,70 11,28 620,5 13,03 537,3 14,57 480,6 15,96 438,7 17,23 406,2 0,75 11,68 642,2 13,48 556,2 15,08 497,5 16,52 454,1 17,84 420,4 0,80 12,06 663,3 13,93 574,4 15,57 513,8 17,06 469,0 18,42 434,2 0,85 12,43 683,7 14,36 592,1 16,05 529,6 17,58 483,5 18,99 447,6 0,90 12,79 703,5 14,77 609,3 16,52 544,9 18,09 497,5 19,54 460,6 0,95 13,14 722,8 15,18 626,0 16,97 559,9 18,59 511,1 20,08 473,2 S obzirom na iznesene podatke predlaže se prođu- maksimalnih vrijednosti pri kojima cijena pojedinog lj i tri razmak između periodičnih zahvata održavanja do periodičnog troška održavanja ostaje nepromijenjena |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 64 <-- 64 --> PDF |
T. Pentek, D. Pičman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004), 545-558 (za očekivati je da će se pri duljim razmacima između đusobni odnos razmaka između periodičnih zahvata periodičnih zahvata održavanja na SC-a pojaviti veće održavanja ŠC-a i cijene pojedinog periodičnog troška štete za čiju će sanaciju biti nužno uložiti veća finanodržavanja pri različitim utjecajnim čimbenicima. Tacijska sredstva), odnosno provesti istraživanja koja bi kođer treba voditi računa o osiguravanju što jeftinijeg trebala odgovoriti na pitanje koji je najpovoljniji menovca. Tablica 5. Utjecaj varijabilnog troška privlačenja lm3 drvnih sortimenata na udaljenosti od lm (TP) na optimalnu otvorenost (0Sc o) i optimalnu stvarnu srednju udaljenost privlačenja (Sdos) pri različitoj prosječnoj godišnjoj količini privučenih sortimenata drva s 1 ha (E) Table 5 The influence of the variable cost of skidding oflm of wood assortments at the distance oflm (TP) on the optimum openness (0Sco) and the optimum real mean skidding distance (Sdos) at the different average annual quantity of skidded wood assortment from 1 ha (E) Konstante -Constants: f = 1,40 TA = 5,83 kn/m god. -kn/nt year kS = 0,80 T0 = 4,52 kn/m god. -kn/m year E, nrVha 2,68 3,57 4,46 5,35 6,24 m m TP, kn/m3 m 0 Sco, m Sdos, m Osc o, m Sdos, m 0§c ,„ m Sdos, m Osco>m Sdos,O sco,m Sdos, 0,02 8,34 959,6 9,63 831,1 10,76 743,3 11,79 678,6 12,73 628,2 0,03 9,34 856,3 10,79 741,6 12,06 663,3 13,21 605,5 14,27 560,6 0,04 10,79 741,6 12,46 642,2 13,93 574,4 15,26 524,4 16,48 485,5 0,05 12,06 663,3 13,93 574,4 15,57 513,8 17,06 469,0 18,42 434,2 0,06 13,21 605,5 15,26 524,4 17,06 469,0 18,68 428,2 20,18 396,4 0,07 14,27 560,6 16,48 485,5 18,42 434,2 20,18 396,4 21,80 367,0 0,08 15,22 525,6 17,58 455,2 19,65 407,1 21,52 371,7 23,25 344,1 0,09 16,14 495,5 18,64 429,2 20,84 383,9 22,83 350,4 24,66 324,4 0,10 17,02 470,1 19,65 407,1 21,97 364,2 24,07 332,4 25,99 307,8 Tablica 6. Utjecaj prosječne godišnje amortizacije (TA) i prosječnog godišnjeg troška održavanja (T0) 1 m ŠC-a na optimalnu otvorenost (Ojco) i optimalnu stvarnu srednju udaljenost privlačenja (Sdos) pri različitoj prosječnoj godišnjoj količini privučenih sortimenata drva s 1 ha (E) Table 6 The influence of the average annual depreciation (TJ and the average annual maintenance cost (T()) of 1 m of a forest road on the optimum openness (0Sca) and the optimum real mean skidding distance (Sdos) at the different average annual quantity of skidded wood assortment from 1 ha (E) Konstante -Constants: f = 1,40 TP = 0,05 kn/m god. -kn/m year ks = 0,80 E, m7ha 2,68 3,57 4,46 5,35 6,24 TA+Tp, kn/m god. Osco, m Sdos, m Osco, m Sdos, m Osco,111 Sdos, m Osco, m Sdos, m Ošco, m Sd„s, m 5,00 17,35 461,0 20,04 399,3 22,40 357,1 24,54 326,0 26,51 301,8 6,00 15,84 505,0 18,29 437,4 20,45 391,2 22,40 357,1 24,20 330,6 7,00 14,67 545,5 16,93 472,4 18,93 422,5 20,74 385,7 22,40 357,1 8,00 13,72 583,1 15,84 505,0 17,71 451,7 19,40 412,3 20,96 381,8 9,00 12,93 618,5 14,93 535,7 16,70 479,1 18,29 437,4 19,76 404,9 10,00 12,27 652,0 14,17 564,6 15,84 505,0 17,35 461,0 18,74 426,8 11,00 11,70 683,8 13,51 592,2 15,10 529,7 16,55 483,5 17,87 447,7 12,00 11,20 714,2 12,93 618,5 14,46 553,2 15,84 505,0 17,11 467,6 13,00 10,76 743,4 12,43 643,8 13,89 575,8 15,22 525,6 16,44 486,7 14,00 10,37 771,4 11,97 668,1 13,39 597,5 14,67 545,5 15,84 505,0 Moguće je i troškovno, vrlo točno, riješiti problem pitanja vezana uz šumske ceste: određivanja optimalne otvorenosti i optimalne srednje Koju duljinu ŠC-a uzimati u obračun optimalne udaljenosti privlačenja. No, to bi trebao biti predmet otvorenosti (ukupnu, produktivnu)? zasebne studije kojom bi trebalo decidirano odgovoriti Da li u obračun optimalne otvorenosti uzeti i na veći broj pitanja od kojih navodimo samo neka: javne ceste koje jesu dio šumskog transportnog |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 65 <-- 65 --> PDF |
T. Pentek, I). Pičman, II. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVII1 (2004). 545-558 sustava (šumarstvo nije financiralo njihovu izgradnju)? Koju ploštinu šumske površine uzeti u obračun optimalne otvorenosti (ukupnu, proizvodnu, obraslu)? Koliki je period amortizacije šumske ceste (20 do 40 godina) i da lije na svim područjima jednak? Koliki je godišnji kamatnjak za angažirana financijska sredstva (3 do 7 %)? Kolika je cijena izgradnje ŠC-a i tko treba financirati izgradnju (plan Hrvatskih šume d.o.o. Zagreb, prosječna isklična cijena, prosječna ostvarena cijena)? Koliki su troškovi održavanja ŠC-a i tko financira održavanje (plan Hrvatskih šume d.o.o. Zagreb, prosječna isklična cijena, prosječna ostvarena cijena)? Kako valorizirati sekundarne (posredne) koristi od šumskih cesta u šumarstvu? Kako vrednovati (i naplatiti) sekundarne koristi od šumskih cesta izvan šumarstva? Kolike su štete po šumski ekosustav uslijed same gradnje ŠC-a (razaranje geološke i pedološke podloge, poticanje erozijskih procesa, štete na pomlatku i dubećim stablima)? Kolike su štete od postojeće mreže ŠC-a (gubitak produktivne površine, promjena razine podzemnih voda itd.)? => pitanja vezana uz privlačenje drva Kolika je očekivana privučena netto drvna masa (postojeća ili potencijalna)? Kako je razmještena drvna masa? Da li trošak izgradnje traktorskog puta (TP) ulazi u trošak privlačenja drva? Kolika je potrebita sekundarna otvorenost za određenu tehnologiju rada, tehnička sredstva, reljefne značajke, sastojinske i stojbinske parametre te ostale utjecajne čimbenike? Koliki je period amortizacije TP (20 do 40 godina) i da lije na svim područjima isti? Koliki je godišnji kamatnjak za angažirana financijska sredstva (3 do 7 %)? Koliki je trošak izgradnje TP? Koliki su troškovi popravka (održavanja) TP? Kako valorizirati sekundarne (posredne) koristi od TP u šumarstvu (lokaliziranje šteta na tlu, pomlatku i dubećim stablima)? Kako vrednovati (i naplatiti) sekundarne koristi od TP izvan šumarstva? Kolike su štete po šumski ekosustav uslijed same gradnje TP (razaranje geološke i pedološke podloge, poticanje erozijskih procesa, štete na pomlatku i dubećim stablima)? Kolike su štete od postojeće mreže TP (gubitak produktivne površine, erozija)? Kako izračunati trošak privlačenja (temeljem postojećih kalkulacija ili na osnovi studija rada i vremena)? Rebula (1980.) je u svom modelu određivanja optimalne otvorenosti koristio sljedeće formule (pri izračunu nismo uzeli u obzir sekundarnu dobit od mreže ŠC-a jer ju nismo mogli jednoznačno odrediti): °šro =I00 -J \TA+T0-d< Sd,„,=—*- 10000 Tumač znakova: Ošco- optimalna otvorenost šumske površine (m/ha), Sdos - optimalna stvarna srednja udaljenost privlačenja (m), E - prosječna godišnja količina privučenih sortimenata drva sa 1 ha (m7ha), TP - varijabilni trošak privlačenja lm3 drvnih sortimenata na udaljenosti od lm (kn/nrrn), f - čimbenik troška pješačenja, ks - sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja, TA - prosječna godišnja amortizacija 1 m šumske ceste (kn/m), T0 - prosječni godišnji trošak održavanja 1 m šumske ceste (kn/m), ds - sekundarna dobit od mreže šumskih cesta (kn/m3). Model izračuna optimalne otvorenosti (Rebula, 1980.) poslužit će nam da na temelju prosječne ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja odredimo prosječnu ciljanu geometrijsku srednju udaljenost privlačenja (uvođenjem čimbenika privlačenja drvnih sortimenata). Primjenom matematičkog izraza također ćemo izračunati ciljanu optimalnu otvorenost. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 66 <-- 66 --> PDF |
T. Pentek, D. Pieman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10, CXXV1II (2004), 545-558 3.3. Određivanje prosječne ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja Determine the average aimed real mean skidding distance U tablici 7 smo za izračunate Tablica 7. Odnos optimalne otvorenosti i prosječne ciljane stvarne srednje udaljevrijednosti optimalne otvorenosti nosti privlačenja prema formulama Rebule (1980.) za različiti sveukupni tražili optimalne stvarne srednje čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja udaljenosti privlačenja, radi odabiTable 7 The relation between the optimum openness and the average aimed real ra prosječne ciljane stvarne srednje mean skidding distance according to Rebula (1980) formulae for va rious total correction factors of the theoretical mean skidding distance udaljenosti privlačenja. Sveukupni čimbenik korekcije Osco ks = 0,70 ks = 0,75 ks = 0,80 ks = 0,85 ks = 0,90 teoretske srednje udaljenosti (ks) m/ha Sdcs, m privlačenja omogućava primjenu 25 280,00 300,00 320,00 340,00 360,00 teoretskoga modela, koji podrazu26 269,23 288,46 307,69 326,92 346,15 mijeva paralelan i jednolik raspo27 259,26 277,78 296,30 314,81 333,33 red šumskih cesta, na područjima 28 250,00 267,86 285,71 303,57 321,43 gdje takav raspored jednostavno 29 241,38 258,62 275,86 293,10 310,34 nije moguć (prigorsko - brdsko i 30 233,33 250,00 266,67 283,33 300,00 planinsko područje). On također uz 31 225,81 241,94 258,06 274,19 290,32 mrežni čimbenik korekcije sadrži i 32 218,75 234,38 250,00 265,63 281,25 čimbenik korekcije privlačenja 33 212,12 227,27 242,42 257,58 272,73 drvnih sortmcnata (za transforma34 205,88 220,59 235,29 250,00 264,71 ciju geometrijske srednje udaljenosti privlačenja u stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva). Dietz, Knigge & Löffler (1984.) navode da FAO (1974a i 1974b) definira sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja za gorje u rasponu od 2,8 do 3,6, a za vrlo strmo gorje veći od 3,6. Naše istraživane gospodarske jedinice nalaze se u planinskom području koje obiluje krškim fenomenima (oni utječu na povećanje sveukupnog čimbenika korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja), pa će se uzeti srednja vrijednost predmetnog čimbenika korekcije od 3,2. Budući se privlačenje na šumsku cestu obavlja s površina koje su smještene s obje strane ceste, u matematičku formulu za izračun optimalne otvorenosti šumske površine ulazimo s vrijednošću 0,8. Treba naglasiti da uporaba zglobnih traktora pri privlačenju drva na području istraživanja pretpostavlja razvijenu sekundarnu mrežu šumskih prometnica traktorskih puteva, budući se radi o takvoj konfiguraciji terena i bogatstvu krških fenomena da je kretanje skidera ograničeno isključivo na sekundarne šumske komunikacije. Traktorski putevi nužno se moraju graditi najčešće tehnologijom gradnje koja se primjenjuje i pri izvedbi šumskih cesta (bageri s hidrauličnim čekićem), a po završenom privlačenju nužno je na traktorskom putu sanirati nastala oštećenja, kako bi se izbjegli naknadni erozijski procesi, devastacija i smanjenje kakvoće pedosfere. Radovi na izgradnji i popravku traktorskih puteva troškovno opterećuju izrađene drvne Sortimente, a zahtjevni terenski uvjeti traže gustu mrežu traktorskih puteva čiji prosječan razmak odgovara dvostrukoj duljini sajle na vitlima kojima su skideri opremljeni. Postojeća javna prometna infrastruktura koju čine neasfaltirane javne ceste u g.j. Lisina i g.j. Veprinačke šume, a koje zajedno sa šumskim cestama izgrađuju sustav primarnih prometnica uporabljivih u šumarstvu, utjecat će na smanjenje potrebe izgradnje šumskih cesta u onolikoj mjeri koliko iznosi duljina javnih cesta koje se mogu rabiti u šumarstvu. Abegg (1988.) razlikuje tri sustava otvaranja šuma: 1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom negrađenih traktorskih vlaka na lako provoznom terenu. Moguća je potreba gradnje pojedine dionice traktorske vlake. 1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom izgrađenih traktorskih vlaka (traktorskih puteva). Drvo prikupljamo s traktorskim vitlom do ceste ili vlake, te zatim privlačimo traktorskom vlakom do ceste. 1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom linija žičara. Primjenjuje se za izrazito strme i nedostupne terene. Isti autor naglašava kako na strmim i neprovoznim terenima prednost treba dati drugom sustavu otvaranja s maksimalnom stvarnom udaljenosti privlačenja od 500 m u teškim terenskim prilikama i 300 m u nešto povoljnijim uvjetima reljefnih značajki. Habsburg (1970.), Sankt j ohanscr (1971.), P i e s t (1974.), slažu se da je za potrebe iskorištavanja šuma, ovisno o terenskim i sastojinskim značajkama, optimalna gustoća mreže šumskih cesta između 17 i 30 m/ha, dok je za sveukupno gospodarenje šumama optimalna gustoća nešto veća. Ciljana otvorenost za naše područje istraživanja, određena s obzirom na nastojanje da se prosječna cilja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 67 <-- 67 --> PDF |
T. Pentck, D. Pieman, H. Nevečercl: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004), 545-558 na stvarna srednja udaljenost privlačenja kreće u internike koji su za to područje vezani, a također smo vodili valu od 270 do 230 m, iznosi između 30 i 35 m/ha, odračuna o podacima koje smo u vezi s optimalnom otvonosno približno 20 do 25 m/ha šumskih cesta u g.j. Li-renošću planinskih područja različitih europskih zemasina i oko 21 do 26 m/ha šumskih cesta u g.j. Veprina-lja pronašli u literaturi. čke šume. Pri tome smo uvažili sve relevantne čimbe 3.4. Određivanje prosječne ciljane geometrijske srednje udaljenosti privlačenja Determine the average aimed real mean skidding distance Prosječna ciljana geometrijska srednja udaljenost iznosi 1,58. Vrijednosti prosječnih ciljanih geometrijprivlačenja predstavlja kvocijent prosječne ciljane skih srednjih udaljenosti privlačenja u odabranom stvarne srednje udaljenosti privlačenja i čimbenika pri- intervalu prosječnih stvarnih srednjih udaljenosti privlačenja drvnih sortimenata za otvarano područje koji vlačenja mogu se pronaći u tablici 8. Tablica 8. Optimalna otvorenost, prosječne ciljane geometrijske srednje udaljenosti privlačenja izračunate za stvarne istoznačice i čimbenik privlačenja drvnih sortimenata od 1,58 Table H Optimum openness, average aimed geometrical mean skidding distances calculated for real values and the wood assortment skidding factor of 1,58 Ojf ,„ m/ha 30,00 31,00 32,00 33,00 34,00 35,00 Sdts , m 266,67 258,06 250,00 242,42 235,29 228,57 Sdc,;, m 168,78 163,33 158,23 153,43 148,92 144,66 Pola širine buffera, m Half width of buffers, m 337,56 326,66 316,46 306,86 297,84 289,32 U konačnici, za prosječnu ciljanu stvarnu srednju me odabrana je vrijednost od 250,00 m, a njena izračuudaljenost privlačenja u g.j. Lisina i g.j. Veprinačke šunata geometrijska istoznačica je 158,23 m. 4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Final cinsiderations Metoda minimalnih sveukupnih troškova pridobivanja drva kao postupak iznalaženja optimalne otvorenosti određenog šumskog područja podložna je velikoj fleksibilnosti, i tako će ostati sve do trenutka kad se budu točno mogle definirati ulazne sastavnice izračuna, te matematskim izrazom obuhvatili svi relevantni čimbenici. Ostajući u prihvatljivim granicama varijabilnosti ulaznih podataka izračuna, moguće je varirati konačni rezultat izračuna u prilično širokom opsegu. Stoga je, uvažavajući sve posebnosti područja koja otvaramo, kao mjeru koju težimo postići, bolje uporabljivati veličinu ciljane srednje udaljenosti privlačenja koja je vezana uz strojeve za pridobivanje drva. Koristimo li klasičan način iskazivanja otvorenosti određenog šumskog područja šumskim cestama potrebno je uz vrijednost otvorenosti izraženu u m/ha ili km/1000 ha definirati prosječnu postojeću stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva te tehničko sredstvo koje se uporabljuju u drugoj fazi iskorištavanja šuma. Pri izračunu prosječne postojeće stvarne srednje udaljenosti privlačenja preporuča se uporaba potpunog GlS-a istraživanog područja s dinamičkim računalnim bazama podataka. Tada je nužno odrediti čimbenike korekcije (za transformaciju geometrijske u stvarnu inačicu srednje udaljenosti privlačenja) na terenu ili ih kvalitetno preuzeti iz dosadašnjih istraživanja. Relativna otvorenost u kombinaciji s metodom omeđenih površina za koju je izrađen sustav procjene kakvoće, predstavlja izuzetno učinkovito sredstvo pri raščlambi postojeće mreže SC-a, izlučivanju neotvorenih područja i njihovu daljnjem otvaranju. Ona nam, uz podatak o količini SC-a, daje podatak i o kvaliteti njihovog prostornog (položajnog) razmještaja. Veličina ciljane srednje udaljenosti privlačenja jedan je od osnovnih ulaznih podataka koji određujemo pri uporabi metodi omeđenih površina te je ka njemu nužno usmjeriti posebnu pozornost. 5. LITERATURA - References Ab egg, B., 1978: Die Shätzung der optimalen Dichte von Waldstraßen in traktorfahrbaren Gelände. Eidg. Anstalt für das forstiche Versuchswesen, Mitteilungen 54, 2. Dietz , P, H. Löffler, & W. Knigge , 1984: Walderschließung, Eine Lehbruch für Studium und Praxis unter besonderer Berücksichtigung des Waldwegebaus. Verlag Paul Parcy, Hamburg und Berlin, p. 1-196. 557 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 68 <-- 68 --> PDF |
T. Pcnlek. I). Pieman. II. Nevečcrcl: SREDNJA UDALJENOST PR1VLAČKNJA DRVA _ Šumarski list br. 9 10. CXXVI1I (2004). 545-558 Dobre , A., 1990: Nekateri dejavniki odpiranja gozd-izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica, nega prostora - Raziskovalna naloga, Institut za Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fagrebu, str. 1-112. kulteti v Ljubljani, Ljubljana, str. 1-138. Pičman , D. & I. Tomaz , 1995: Određivanje težišta FAO, 1974a: Logging and log transport in man-made odjela primjenom osobnih računala u svrhu izraforests in developing countries, FAO/SWE/TF čunavanja srednje udaljenosti privlačenja, Šu116, Rome. marski list 3, Zagreb, str. 91-103. FAO, 1974b: Logging and log transport in tropical Pičman, D., T. Pentek&M. Družić, 1997: Utjehigh forest, FAO Forestry Development Paper caj troškova izgradnje i održavanja šumskih cesNo. 18, Rome. ta na njihovu optimalnu gustoću u nizinskim šu mama Hrvatske, Mehanizacija šumarstva 22 (2), Habsburg , U., 1970: Sind Knickschlepper und Zagreb, Hrvatska, str. 95-101. Forststrassen Gegensätze? Betrachtungen über den Einfluss der Rückemethoden auf den We-Pičman , D. &T. Pentck , 1998: Relativna otvoregeabstand. Allgemine Forstzeitung. nost šumskog područja i njena primjena pri iz Jeličić , V., 1983: Šumske ceste i putevi, SIZ odgoja i gradnji šumskih protupožarnih prometnica, Šumarski list CXXII (1-2), Zagreb, Hrvatska, str. usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne in19- 30. dustrije SRH, Zagreb, str 1-193. Pičman, D. &T. Pentek, 1998: Određivanje sred Jeličić , V., 1988: Otvaranje šuma i suvremeni trannje udaljenosti privlačenja težišnom metodom sport drveta, Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar - služba šumske proizvodnje, primjenom osobnog računala, Šumarski list CXXII (9-10), Zagreb, Hrvatska, str. 423-435. Beograd, br. 88, str. 1-61. Rebula , E., 1980: Prispevek k opredeljevanju opti Martinić, I. 1996: Doktorski rad malne gostote omrežja gozdnih čest, Gozdarski Fabijanić, G., Š. Meštrović, 1995: Priručnik za vestnik 9, Ljubljana, str. 372-395 uređivanje šuma, Zagreb, str. 1-416. Sanktjohanser, L., 1971: Zur Frage der optimalen Piest , K., 1974: Einfusse auf Walderschlicssung und Wegendichte in Gabirgswaldungen. Forstwissen Wegegestaltung. Forsttecchnische Informatio schaftliches Centralblatt, Nr. 3. p. 142-153. nen, Nr. 3, p. 27-30. Segebaden , von G., 1964: Studies of cross-country Pen tek, T., 2002: Računalni modeli optimizacije transport distances and road net extension, Stu mreže šumskih cesta s obzirom na dominantne dia Forestalia Suecica No. 18. utjecajne čimbenike, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Disertacija, str. 1-271. Šikić , D. i drugi 1989: Tehnički uvjeti za gospodarske ceste, Znanstveni savjet za promet JAZU, Pičman , D., 1993: Utjecaj konfiguracije terena i hi- Zagreb, str. 1 —40. drografskih prilika na ekonomsku opravdanost SUMMARY: Decreasing the mean wood skidding distance is one of the basic tasks of building forest roads in economic forests. Classical forest openness expressed in km/1000 ha, gets its real significance and actual situation regarding the forest road network quality only if it is shown in the combination with the mean skidding distance. The relative forest openness in combination with the method of bordered area also uses the mean skidding distance as one of the most important input data. What is a mean skidding distance, which types of mean skidding distances exist, how are they determined and calculated, in what way we can transform one type of mean skidding distance into another and which correction factors are used in this are only a few questions to which you can find the answer in this paper. The calculation of the optimum forest openness, as well as the calculation of the optimum mean skidding distance are based on mathematical models and once obtained values are correct, as long as the input calculation parameters are the same. Can the results of the optimum openness calculation according to mathematical models, which are based on the minimum total cost of wood skidding, be manipulated, are they extendible within determined firm boundaries and is such a starting point in a forest opening by forest roads and the total forest road network optimisation acceptable ? The paper introduces the use of the aimed wood mean skidding distance. Key wo rds: forest roads, opening up of forests, optimum opennes, mean skidding distance, correction factors |