DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 10 <-- 10 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNK SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004), 495-50S motornom pilom (slika 6). Pri tome je harvester, držeći obaranja stabla. Isto tako, stabla s izrazitije razvijenim deblo na visini od 6 do 8 m iznad tla, osiguravao smjer krošnjama izrađivao je sjekač. 3. METODA ISTRAŽIVANJA Method of research Primijenjeni kombinirani strojni i ručno-strojni rad otvorio je problem odabira metode prikupljanja podataka (Krpan i Porsinsky 2004B) pri istraživanju. Problem je rješen na način daje snimanje rada harvestera provedeno VHS kamerom (Corcoran i Came ron 1988), svakodnevno u trajanju od jednog sata. Po završetku snimanja izmjerene su dimenzije izrađenih sortimenata. U tom smislu su se posječena i izrađena stabla tijekom snimanja obrojčavala radi povezivanja podataka utroška vremena i izrađenog drva. Mjerenje utrošaka vremena pojedinih sastavnica obavljeno je u uredu skidanjem vremena s VHS zapisa, uz korištenje potrebne tehnike za reprodukciju snimke i provedbu povratne metode kronometrije (slika 7). Slika 7. Studij rada i vremena - sada i u uredu? Fig. 7 Work and time study - nowdays also in the office? 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research Rezultati istraživanja djelotvornosti strojne sječe i sortimenata, moguću proizvodnost i normu vremena, izradbe harvesterom Timberjack 1270B u navedenim kalkulaciju troška strojnoga rada harvestera Timbersastojinama hrasta kitnjaka, obične bukve i običnoga jack 1270B i usporedbu proizvodnosti i jediničnih trošgraba prikazani su kroz analizu strukture utrošenoga kova rada u sastojinama mekih i tvrdih listača. vremena i ostvarene proizvodnosti, analizu izrađenih 4.1 Struktura utrošenoga vremena i ostvarena proizvodnost Structure of total times and realised productivity Praćenje kombiniranog rada harvestera i motorne (619 sortimenata). Prosječni izrađeni obujam krupnoga pile trajalo je ukupno 6,8 sati, a za to su vrijeme posjedrva stabla iznosio je 0,59 m\ čena 164 stabla, odnosno izrađeno 97,4 m3 oblovine Ukupno vrijeme snimanja -Study duration Efektivno vrijeme rada - Effective work time 401,86 min (6,7 h) 367,72 min (6,1 h) Motorna pila -Chainsaw Harvester - 74,4 % 18,7 % Premještanje vozila -Prazni hod Izradba - Sječa Vehicle moving dizalice - Boom out Processing Felling22,3 % 7,2 % 8,0% 10,8% Premještanje vozila Opća vremena Čišćenje grmlja Vehicle moving Delay times Underbrush clearing 24,4 % 8,5 % 4,4% Izradba Processing Sječa -Prazni hod Felling Sječa i izradba stabla -Sječa i izradba stabla -Čišćenje grmlja 7,3 % dizalice 9,8 % Felling and processing Felling and processing Underbrush clearing Boom out 40,4 % 44,2 % 4,8 % 7,9 % Motorna pila -Chainsaw Harvester -81,3% 17,1 % Slika 8. Struktura utrošaka vremena -Fig. 8 Structure of time consumptions |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 11 <-- 11 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 9-10, CXXVII1 (2004). 495-508 Tablica 2. Struktura utrošaka vremena rada i neke prosječne ostvarene vrijednosti Table 2 Structure of total time consumption and some realized average values Utrošak Postotni udio - Percentage of vremena od ukupnoga od efektivnoga Radne sastavnice Time vremena vremena Work components consumpti on total time effective time min % Harvester 298,86 74,4 81,3 Premještanje vozila Vehicle moving 89,73 22,3 24,4 Prazni hod dizalice -Boom out 28,92 7,2 7,9 Čišćenje grmlja Underbrush clearing 17,74 4,4 4,8 Sječa i izradba stabla - Felling and Processinng 162,47 40,4 44,2 Sjekač sa motornom pilom - Cutter with chainsaw 68,86 17,1 18,7 Sječa stabla - Tree felling 39,55 9,8 10,8 Izradba stabla -Stem processinng 29,31 7,3 8,0 Efektivno vrijeme Effective time 367,72 91,5 100,0 Opća vremena Delay time 34,14 8,5 Ukupno utrošeno vrijeme Total time 401,86 100,0 Ukupno izrađeno drvo m3 97,4 Total processed timber stabala trees 164 Efektivno vrijeme po jedinici min/m3 3,78 Effective time per unit min/stablo min/ tree 2,24 Ukupno vrijeme po jedinici min/m3 4,13 Total time per unit min/stablo min/ tree 2,45 Ostvareni učinak m3/h 14,5 Realised productivity tree/h 24 U strukturi efektivnog vremena strojni rad harves-Utrošak efektivnoga vremena harvestera po jedinici tera s 81,3 % prevladava u odnosu na ručno-strojni rad iznosio je 3,78 min/m3 ili 2,24 min/stablu. motornom pilom, koji iznosi 18,7 %. Raščlambom Zbog načina provedenog istraživanja utvrđen je strojnoga rada harvestera utvrđeni su postotni udjeli po mali udio prekida rada u ukupnome snimljenome vre jedinih sastavnica kako slijedi: sječa i izradba stabala menu (8,5 %). Udio je općih vremena, vremena preki 44,2 %, prazni hod hidraulične dizalice 7,9 %, čišćenje da, moguće pouzdano utvrditi dugotrajnim snimanjem grmlja 4,8 % te premještanje harvestera pri radu 24,4 %. određenoga rada, primjenjujući tehniku snimke radno Prosječna ostvarena proizvodnost sječe i izradbe ga dana, što pri ovim istraživanjima, kako je već navedrva zajedničkim radom harvestera i motorne pile iznodeno, nije bio slučaj. sila je 14,5 m3/h odnosno 24 stabala/h, uz utrošak ukupnog vremena od 4,13 min/m3 odnosno 2,45 min/stablu. 4.2 Analiza izrađenih sortimenata Analysis of processed assortments Prije početka rada harvesterski Tablica 3. Statistička analiza izrađenih sortimenata je računalni sustav Timberjack Table 3 Statistical analysis of processed assortments 3000 umjeren. U njega su za tehni Sred. promjer Duljina Obujam čku oblovinu unesene zadane veli Mid diameter Length Volume čine najmanjih promjera na tanjem kraju s korom i najmanje zadane cm m m´ duljine posebno po vrstama drva: Medijan -Median 28 4,53 0,29 hrast (27 cm, 2,2 m), bukva (26 cm, Aritmetička sredina -Mean 29 ±3 4,47 ±0,98 0,30 ±0,08 2,2 m) i grab (22 cm, 4 m). Osim Minimum -Minimum 25 2,51 0,16 toga, zadano je da duljina tehničke oblovine raste po 10 cm do najveće Maksimum -Maximum 43 6,50 0,73 zadane duljine od 7 m. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A. P. B. K-rpan, T. PorSinsky. I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNK SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004). 495-508 Meek , P., 2000: Effect of the commercial thinning pre- Sionneau , J., E. Cuchet , 2001: Mechanisation of scription on the performance of single-grip har- Thinnings in Hardwood, The Franch Expevestcrs. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Poin- rience. Proceedings of International conference te-Claire, Que. Advantage Vol.1 No. 42, 1-2. "Thinnings: A valuable forest management Peltola,A.,K. Papunen, 2001: The mechanisation tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit of thinning in the Nordic countries. Proceedings 3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada of International conference "Thinnings: A valu-& Canadian Forest Service, CD. able forest management tool", September 9-14, Slunjski, M., M. Bedeković, 2003: Debljinska 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural struktura Plana sječa HŠ d.o.o za 2003 godinu Resources Canada & Canadian Forest Service, vezana uz mogućnost primjene harvestera. PPCD. prezentacija prikazana na okruglome stolu "Har- P u 1 k k i, R., 2001: Cut-to-length, tree-length or full veste r u Hrvatskoj", Ivanska, 12. veljače 2003. tree harvesting, http://flash.lakeheadu.ca/ ~repulkki/ ctl ft.html SUMMARY: This paper shows the results of research of mechanical felling and processing by Timherjack 1270B harvester in 80-year old natural thinning stands of Sessile Oak, European Beech and European Hornbeam. The researched cut-blocks have more or less equal stand features: growing stock -310 m3/ha, basal area - 24.3 rnfha with 430 trees per ha, harvesting density - 30 m3/ha with 47 trees per ha. No secondary openness was provided for the stands through parallel skid trails typical of harvester operations, and tree marking was not carried out to that end. Therefore, the harvester moved across the felling site to reach the marked trees and in doing so it also cut some unmarked (thinner) trees. The trees, whose stump-height diameter exceeded the possibility of being cut by the felling (harvester) head, were cut by an auxiliary operator -cutter. Similarly, the trees with large crowns were also processed by the cutter with chainsaw. In the structure of effective time, mechanical harvester operations prevail with a share of 81.3 %, and the share of motor-manual operations with chain saw accounts for 18.7 %. The analysis of mechanical harvester operations has shown that felling and processing account for 44.2 %, boom out for 7.9 %, undergrowth cleaning for 4.8 %, and harvester moving at the felling site for 24.4 % of effective time. The average productivity of felling and processing achieved by joint operations of harvester and chain saw was 14.5 m3/h or 24 tree/h with total time consumption of 4.13 min/m or 2.45 min/tree. The harvester´s effective time consumption was 3.78 min/m3 or 2.24 min/tree. Based on the results of the research of mechanical felling in the stands of softwood and hardwood broadleaf species and the market price of felling and processing wood by chain saw, harvester s operational field is recommended in deciduous stands. Key words: mechanical felling, Timherjack 1270B, thinning, hard- wood-broadleaf species, efficiency |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 15 <-- 15 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. Porsinsky. 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SAST0J1NAMA Šumarski list br. 9- 10, CXXVIII (2004). 495-508 ga rada motornom pilom, pogotovo kod debljih stabala prsnoga promjera od 25 cm do 16,7 nrVh kod stabala koja harvester nije mogao oboriti, kao ni pretrupiti prsnog promjera 56 cm. prve Sortimente iz debla. Dodatni problem kod debljih Od ukupno 818 m3 izrađene oblovine u odsjecima stabala bile su krošnje, koje je pomoćni radnik sjekač 20a i 20b harvester je samostalno izradio 718 m3 ili izrađivao motornom pilom. Za takve uvjete rada učin 88 %, dok je ostatak od 12 % izrađen motornom pilom. kovitost se kreće u rasponu od 7,5 mVh kod stabala 4.4 Trošak strojnoga rada harvestera - Harvester machine rate Za izračunavanje troška strojnoga rada harvestera Timberjack 1270B korištena je kalkulacija neposrednog troška rada ovog vozila koju je izradio Odjel za šumsku tehniku šumarskog istraživačkog instituta austrijskog ministarsva poljoprivrede i šumarstva (FBVA2000). Neposredni trošak rada harvestera Timberjack 1270B, prema kalkulaciji zasnovanoj na 1800 pogonskih sati godišnje, iznosi 83,1 EUR/h (slika 14) te će se ta vrijednost koristiti za izračun jediničnoga troška sječe i izradbe drva. Kalkulacija je troškova zasnovana na sljedećim parametrima: => podaci za harvester Timberjack 1270B: nabavna vrijednost - 331 606 EUR, normalno vrijeme uporabe (odgovara broju pogonskih sati tijekom kojih se trošak po pogonskom satu ne povećava zbog povećanja troškova održavanja) - 10 000 pogonskih sati rada pri korištenju 2400 pogonskih sati godišnje, vrijeme zastarjevanja stroja (odgovara vremenski najvećem razdoblju izraženom u godinama, do kada je uporaba stroja još ekonomična, a nakon koje dolazi do tehničkog zastarjevanja - ko120 1 I T 2 115 Z> m no o 105 x ^ 100 95 .c -c o 90 \ \ to v, „. 1 83,1 EUR/h ; I nj 85 h-T -— o 80 (O i_ 75 nj cn o 70 c 65 U) 60 TO O 55 — _ — 50 J — — \ —i 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 17 18 19 20 2122 23 24 Iskorištenje stroja, 100 h/god. Machine utilisation, 100 h/year rozija, umor materijala, smanjenje sigurnosti rada) -9 godina pri korištenju 600 pogonskih sati godišnje, => podaci za komplet guma (4 komada prednjih i 2 komada stražnjih): nabavna vrijednost-13 995 EUR, normalno vrijeme uporabe - 4800 pogonskih sati rada pri korištenju 2400 pogonskih sati godišnje, vrijeme zastarjevanja -6 godina pri korištenju 600 pogonskih sati godišnje, => iznos bankovne kamate za investicije - 4,5 % godišnje, => ova kalkulacija ne sadrži troškove vozača, premještanja stroja s radilišta na radilište, kao ni predviđenu dobit. Usporedbe radi KWF (1997) navodi neposredni trošak strojnoga rada harvestera Timberjack 1270B u iznosu od 198 do 228 DEM pri 1500 pogonskih sati godišnje, a Forbrig i Encke (2004) za snažniji harvester Timberjack 1470D pri radu u bukovoj proredi navode trošak od 153,4 EUR/h odnosno, ovisno o prsnom promjeru stabala, od 17,04 EUR/m3 do 13,94 EUR/m3. Slika 14. Kalkulacija troška strojnoga rada harvestera Timberjack 1270B Fig. 14 Machine rate for Timberjack I270B Harvester |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 14 <-- 14 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. 1´orsinsky. I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNH SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 9 10. CXXVII1 (2004). 495-508 11 14 B) Ukupno vrijeme po stablu A) Efektivno vrijeme sječe izradbe n ! 13 10 Total time per tree E Effective time of felling and processing 12 c o E « C O o Q) E P i (0 c OJ E CP > CD >!/> o 9 8 7 6 c f = 0,548 e0MSSHD, R2 = 0,64 ´/ o 5 a I 4 p an. 9 H 3 0 a. *°6rPc 2 c ´ o 1 9 D f = 0,169-eM648"D, R2 = 0,52 Harvester i sjekač (motorna pila) / Harvester and cutter (chainsaw) c / I o / I 3 W c o O ra c a> E > 03 >U3 O 0 (# l ^ , — i—I—i—I—i—I—I—I — 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 Prsni promjer stabla -BHD, cm 11 10 9 Harvester M29 BH°, t= 1,086 . e R2 = 0,49 _ Harvester i sjekač (motorna pila) Harvester and cutter (chainsaw) 0040""0 t = 1,272 .e, R2 = 0,65 b a 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 Prsni promjer stabla -BHD, cm Slika 12. Ovisnost utroška vremena o prsnom promjeru stabla -Fig. 12 Dependance of time consumptions vs. BHD Efektivno vrijeme stabla uvećano je za utvrđenododatno vrijeme (30,9 % efektivnog vremena rada) teje na taj način izračunato ukupno vrijeme po stablu 55 o Harvester 50 97°, t , = 2728,018 BHD ´ R2 = 0,76 45 Harvester i sjekač (motorna pila) 40 Harvester and cutter (chainsaw) L = 195,323 BHD °"3, R2 = 0,22 o 35 c) g 30 c \ i ) CO CO 25 \c ) o 20 °c TPt I 15 Ü o o io D 10 o°? S ° o OLJ rP a o isu n5 u 0c ^_AdT b ~ l"3 0 —i— 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 Prsni promjer stabla -BHD, cm (slika 12B). Podaci su istraženi regresijskom analizom i eksponencijalnom krivuljom s bazom prirodnoga logaritmauz jaku korelaciju medu varijablama. 32,5 30,0 27,5 25,0 22,5 3 20,0 ü O 17,5 | Q- 15,0 « 12,5 O -O 10,0 o .5 7,5 S Q- 5,0 2,5 0,0 D Harvester i sjekač Harvester and cutter V„ = 0,022 BHD ,m i? o V„ = 0,307 BHD´´" R2 = 0,76 R2 = 0,22 o | / > 5[ ] °o< 7° J n o if/ o ]D / 9 o fcb L D «1 ^ O Of D °2 o J C oj * 5o c> i a o fe^ »ti o o ^cr^ To ´ o i?; o a a; -Ö °b o >y o !U W° *p( ofiB ° i i 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 Prsni promjer stabla -BHD, cm Slika 13. Ovisnost norme vremena i proizvodnosti o prsnom promjeru posječenih stabala Fig. 13 Standard time and productivity of Timber} ack 127OB vs. BHD of felled trees Stavljanjem u odnos utroška ukupnog vremena rada harvestera po stablu (slika 12B) s izrađenim obujmom krupnoga drva svakog pojedinog stabla, izračunate su vrijednosti norme vremena, odnosno proizvodnost harvestera za svako pojedino stablo (slika 13). Podaci su istraženi regresijskom analizom i izjednačeni eksponencijalnom krivuljom. Kod samostalnoga rada harvestera utvrđena je vrlo jaka korelacija između izjed načenih varijabli, dok je u kombinaciji sječe i izradbe harvesterom motornom pilom utvrđena jako slaba korelacija, prouzročena velikim rasipanjem podataka. Mogući učinak harvestera kreće se u rasponu od 2,1 m3/h kod stabala prsnoga promjera od 10 cm do 28,5 m3/h kod stabala prsnog promjera 38 cm. Značajan je pad proizvodnosti zajedničkoga rada harvestera i motorne pile posljedica udjela vremena ručno-strojno |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 13 <-- 13 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. Porsinsky. [. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADF. U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 9-10, CXXVI1I (2004). 495-508 iznosio je 0,03 min/stablu, dok se je pri proredi tvrdihlistača inteziteta sječe 47 stabala po ha popeo na´ 0,55 min/stablu. Utrošak vremena sječe i izradbe utjecanje veličinom posječenoga stabla i morfoloških značajki stabala (četinjača, mekih i tvrdih listača). Pri čis 3,00 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 Prsni promjer stabla -BHD, cm toj sječi vrbe, obujam srednjeg sječnog stabla iznosio je 0,5 m3 s prosječnim utroškom vremena sječe i izradbe od 0,56 min/stablu, dok je pri proredi tvrdih listača (srednje sječno stablo 0,6 m3) dosegao prosječan utrošak vremena od 0,99 min/stablu. i B) Harvester i sjekač (motorna pila) n R 10 -Harvester and cutter (chainsaw) c i o Hrast kitnjak - Sessile oak 8 -o Obična bukva - European beech 3 y Obični grab - European hornbeam 00 C o o () O CD L tr i D rc c CD Q 0 Ö E o Ö t D > .*: D O co O o >u> o o 1 1 | j 1 1 1 1 J ; n 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 Prsni promjer stabla -BHD, cm Slika 10. Utjecaj vrste drveta na ovisnost utroška vremena o prsnom promjeru stabla Fig. 10 Tree speeies influence on dependance of time consumptions vs. BHD Slika 11. Sječa i izradba tvrdih listača -Fig. 11 Felling and processing of hardwood Analiza utrošaka vremena provedena je glede činjenica da li je sječu i izradbu stabla obavio samostalno harvester (slika 10A) ili mu je pri tome pomagao sjekač s motornom pilom (slika 10B). Osim toga istražen je utjecaj vrste drveća na efektivno vrijeme sječe i izradbe. Na obje slike vidljivo je međusobno miješanje snimljenih podataka različitih vrsta drveća unutar cijeloga oblaka te provedena regresijska analiza cijeloga uzorka. Izjednačenje vremena provedeno je eksponencijalnom krivuljom s bazom prirodnoga logaritma uz jaku korelaciju medu varijablama (slika 12A). Rezultati analize ukazuju da se područje samostalnoga rada harvestera proteže u desno do prsnoga promjera stabala od 38 cm. Uvećavanjem utroška efektivnoga vremena sječe i izradbe svakog pojedinog stabla s prosječnim utrošcima vremena vožnje harvestera (0,55 min/stablu), praznoga hoda dizalice (0,11 min/stablu) i čišćenja grmlja (0,18 min/stablu) izračunat je utrošak efektivnoga vremena po stablu. Zbog kratkotrajnog vremena istraživanja (6,7 h) nije postojala mogućnost utvrđivanja dodatnoga vremena. Stoga je ono preuzeto iz istraživanja sječe kulture mekih listača harvesterom Timberjack 1270B u Kloštru Podravskome (Krpan i Porsinsky 2004B). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 12 <-- 12 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTO.IINAMA . Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 495-508 Višemetarsko prostorno drvo izrađivano je u duljinama od 4 m, s time daje najmanji promjer na tanjem kraju 7 cm s korom. Na osnovi zadanih minimalnih dimenzija sortimenata i dimenzija pojedinog debla, sustav Timberjack 3000 donosio je odluku o mjestu trupljenja uz polučenje najvećeg iskorištenja debla. Statistička analiza izrađenih sortimenata iz posječenih stabala prikazana je u tablici 3. Prosječni srednji promjer izrađene oblovine iznosio je 28 cm, duljina 4,5 m te obujam 0,29 m3. Slika 9. Izrađeni grabovi sortimenti Fig. 9 Processed hornbeam assortments 4.3 Moguća proizvodnost i norma vremena Possible productivity and standard time Statistička analiza utrošaka vremenskih sastavnica proredi tvrdih listača, uočljive su značajne razlike u trasječe i izradbe drva zajedničkim radom harvestera i mojanju sastavnica premještanje vozila te sječa i izradba. torne pile prikazana je u tablici 4. Uspoređujući utroške Premještanje vozila je sastavnica rada harvestera vremena radnoga ciklusa (posječeno i izrađeno stablo) potpuno neovisna o veličini posječenoga stabla. Pri jednozahvatnoga harvestera ostvarene pri čistoj sječi čistoj sječi kulture bijele vrbe s gustoćom sječe 633 kulture bijele vrbe (Krpan i Porsinsky 2004B) i stabla po ha, prosječni utrošak ove radne sastavnice Tablica 4. Statistička analiza utrošaka vremena radnih sastavnica Table 4 Statistical analysis of work components time consumption Suma* Medijan Arit. sredina Minimum Maksimum Sum* Median Mean Minimum Maximum Utrošak vremena, min/stablo - Time consumption, min/tree Efektivno vrijeme po stablu Effective time per tree 367,72 1,68 2,24 ± 1,89 0,20 11,50 Harvester 298,86 1,62 1,82 ±1,40 0,20 10,10 Premještanje vozila -Vehicle moving 89,73 0,43 0,55 ±0,51 0,00 4,04 Prazni hod dizalice -Boom out 17,74 0,00 0,11 ±0,28 0,00 1,96 Čišćenje grmlja-Underbrush clearing 28,92 0,15 0,18 ±0,64 0,00 3,77 Sječa i izradba - Felling and Processinng 162,47 0,83 0,99 ± 0,79 0,00 5,00 Sjekač sa motornom pilom - Cutter with chainsaw 68,86 0,00 0,42 ± 1,29 0,00 10,10 Sječa stabla - Tree felling 39,55 0,00 0,24 ± 0,64 0,00 5,00 Izradba stabla -Stem processinng 29,31 0,00 0,18 ±1,04 0,00 10,10 Veličina uzorka (164 stabala) -* Count (164 trees) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 7 <-- 7 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJECE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA . Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004), 495-508 Slika 2. Bukova sastojina posječena harvesterom u Njemačkoj Fig. 2 Stand of beech felled by harvester in Germany Prema navedenim autorima razvoj strojne sječe je "globalan" jer u njemu nalaze interes svi u lancu šuma - prerada drva: => proizvođači opreme - kroz razvoj strojeva, => šumoposjednici i managen - kroz razvoj metoda uzgoja prikladnih za strojni rad, => poduzetnici u šumarstvu - kroz povećanje proizvodnosti i kakvoće u lancu sječa - izradba - privlačenje - prijevoz, => drvna prerada - kroz razvoj proizvoda iz oblovine manje kakvoće, => obrazovanje - kroz osposobljavanje operatera. Harvesteri se u Njemačkoj (F orb rig i Encke 2004) primjenjuju u bjelogoričnim prorednim čistim i mješovitim sastojinama uz različite razmake vlaka. U pokrajini Hessen najmanji je međusobni razmak usporednih vlaka 30 m. Pri čistom strojnom radu razmak vlaka ne prelazi vrijednost od 20 m. Širina vlaka je 4 m. Autori upozoravaju na povećanu osjetljivost stabala u vegetacijskom razdoblju, kada su štete na stablima (ozljede kore na deblu i pridanačkom žilju) izraženije u odnosu na štete u razdoblju mirovanja vegetacije. U pripremi i izvođenju rada uključen je veći broj subjekata: => šumoposjednik postavlja i jasno obilježava mrežu vlaka, izabire i obilježava tzv. Z - stabla (stabla budućnosti), obilježava doznačena stabla i sklapa ugovor o prodaji na panju s poduzetničkim servisom, => poduzetnički servis planira sortiranje i obilježava nje sortimenata, njihovo privlačenje i prijevoz, ugovara sječu i izradbu s poduzetnikom koji obav lja strojnu sječu, planira organizaciju i izvođenje transportne logistike, => poduzetnik za sječu organizira i izvodi sječu i privlačenje u režiji poduzetničkoga servisa. Nadzor količine i kakvoće za vrijeme izvođenja radova provodi voditelj projekta, a konačnu kontrolu voditelj projekta i šumoposjednik. U primjeru koji prinose autori, visoka proreda u 53godišnjoj bukovoj sastojini provedena je harvesterom Timberjack 1470D, a izvoženje sortimenata forvarderom Valmet 860. Sječena su i izrađivana bukova stabla prsnih promjera s korom od 18 cm do 24 cm, pri čemu su u navedenom rasponu postignuti učinci od 35 do 27 stabala/hrs (hrs - sat rada stroja), odnosno od 9,0 do 11,0 m3 /hrs. Troškovi sječe i izradbe kretali su se od 17,04 EUR/m3 do 13,94 EUR/m3. Učinak izvoženja forvarderom Valmet 860 je 10 m3/hrs, a trošak 10,37 EUR/m3. Autori zaključuju da je tehnologija strojne prorjede, uz dosegnutu visoku proizvodnost i gospodarski učinak u navedenom primjeru, provediva i podržava ciljeve gospodarenja prirodnim šumama. Iz navedenih francuskih i njemačkih primjera vidljivo je da je strojnu sječu moguće prilagoditi gospodarenju prirodnim bjelogoričnim šumama u fazi prorjeda, bez da se ugrozi struktura sastojina i postavljenih ciljeva gospodarenja. Ekološka prilagođenost vrhunske tehnologije također govori u prilog strojnoj sječi, a visoka djelotvornost i mogućnost primjene just-in-time načina rada otklanja troškovne upite. Slunj ski i Bedeković (2003) su na temelju analize područja djelotvornosti harvestera u prorjedama naših mješovitih bjelogoričnih sastojina i podataka o debljinskoj strukturi iz Plana sječa za 2003. godinu poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, vrlo opreznim izračunom došli do brojke od 7 harvestera, kojih bi količinski kapacitet u sklopu prorjeđivanja naših bjelogoričnih sastojina bio zadovoljen. U ovome je radu proučavana strojna sječa harvesterom u proredi tvrdih bjelogoričnih vrsta. S obzirom na starost sastojine odnosno dimenzije i krošnjatost najdebljih doznačenih stabala, u graničnim je slučajevima primjenjen ručno-strojni rad motornom pilom, što je dodatno omogućilo proučavanje kombiniranog strojnog i ručno-strojnog rada. 2. MJESTO ISTRAŽIVANJA - Study site Istraživanje rada harvestera obavljeno je u razdoSastojine u odsjecima 20a i 20b su prirodne jednoblju od 19. do 30. rujna 2002. u odsjeku 20a i 20b, G.J. dobne mješovite šume hrasta kitnjaka, obične bukve i Dišnica - Zobikovac - Petkovača, Šumarije Garcšnica, običnoga graba, starosti 79 godina, u kojima se izvodiUprave šuma podružnice Bjelovar. la proreda. Pripadaju uređajnom razredu hrasta kitnja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. Poršinskv. I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 9-10. CXXV1II (2004). 495-508 nim sastojinama tvrdih listača u najužem smislu određeno je prsnim promjerima sječivih stabala - s lijeve strane debljinske raspodjele stablima minimalnog promjera s još prihvatljivom djelotvornošću (troškovima), a s desne strane najvećim promjerom određenim tehničkim značajkama sječne glave. Ukoliko promjeri pridanka prelaze kapacitet sječne glave, a stablo se inače može izraditi strojno, tada se za rušenje stabala, kao i pokoje druge radove, koristi motorna pila, odnosno kombinacija strojnoga i ručno-strojnoga rada. Za stjecanje spoznaja o strojnoj sječi bjelogoričnih sastojina dragocjena su strana iskustva, posebno iskustva zemalja u kojima se takav rad provodi u praksi u sličnim sastojinskim i terenskim uvjetima poput Francuske i Njemačke. Zbog toga ovdje iznosimo neka, po našem mišljenju, važna zapažanja iz radova SionneauiC uchet (2001), Bigot iCuchet (2003) te Forbrig i Encke (2004). U Francuskoj se godišnje posječe 13 mil. m3 bjelogorice, od čega 8 mil. m3 pilanskih i furnirskih trupaca i 5 mil. m3 drva za celulozu i ploče vlaknatice. Od navedene se količine strojno posječe i izradi 350 000 m3. Celulozno drvo dobiva se čistom sječom panjača, čistom sječom degradiranih sastojina male vrijednosti, iz proreda u visokim šumama hrasta i bukve i iz ovršina stabala u dovršnim sječama. Početak primjene harvestera pada sredinom 90-tih godina prošloga stoljeća. Poseban se poticaj strojnoj sječi dogodio u prosincu 1999. godine, kada je u dva dana olujnim vjetrom porušeno 140 mil. m3 drva, uključujući 60 mil. m3 bjelogoričnog. Važnu ulogu u razredbi sastojinskih i terenskih uvjeta pogodnih za primjenu harvestera ima Francuski nacionalni institut za šumsku inventuru (Inventaire Forestier National, IFN), koji svakih deset godina obnavlja podatke o površini šuma, strukturi sastojina, vlasničkoj strukturi, nagibu terena, udaljenosti od šumske ceste i druge važne parametre. Za bjelogorične sastojine su utvrđeni uzgojni oblici: visoke šume, srednje šume i panjače. Razredbom su određene površine i drvne zalihe navedenih bjelogoričnih šuma za mehaničku sječu na temelju sljedećih kriterija: => šest vrsta drva - bukva, hrast, grab, kesten, breza, trepetljika, => 3 klase promjera: 7,5-17,5 cm; 17,5-27,5 cm; 27,5-37,5 cm, => stabla prsnoga promjera iznad 40 cm nisu predviđena za strojnu sječu, => javne ili privatne šume, => nagib terena unutar 30 %, => najveća udaljenost od ceste 2000 m. Na temelju navedenih kriterija za strojnu je sječu u Francuskoj prema visokoj prosudbi pogodno 5,3 mil. mVgodišnje, a prema niskoj prosudbi 3,8 mil. mVgodišnje. Izvor: Sionneau i Cuchct (2002) Fig. 1 Oak mechanical felling in France Sionneau and Cuchet (2002) Krajem 2002. u francuskim bjelogoričnim sastojinama radi 20 harvestera, a još 20 povremeno. Od navedenih strojeva 40 % su kotačni (4, 6 i 8 kotačni), a 60 % gusjenični harvested. Autori ističu da su 4 - kotačni harvested jeftiniji, ali slabije prilagođeni nagibu terena. S obzirom na harvestersku glavu razlikuju se tri grupe strojeva: => harvested s konvencionalnom glavom za meko drvo bez značajnih preinaka, => harvested s konvencionalnom glavom prilagođenom tvrdom drvu listača (broj, pozicija i profil noževa i njihov kontrolni mehanizam, gornja pila), => glave za tvrdo drvo (mogu raditi i meko). Razvijena su tri sustava organizacije rada: => sustavni rad u tandemu harvester i sjekač (povećani troškovi kompenziraju se povećanom kvalitetom i proizvodnošću strojnog rada te prevencijom meha ničkih incidenata), => strojni rad uz povremenu uporabu sjekača, => vozač forvardera radi od Vi do 1 dan tjedno s motor nom pilom. Proizvodnost harvestera varira u širokim granicama od 6-8 mVh, 50-300 mVdan, 12 000-30 000 mVgodišnje. Uz trošak od 115 EUR/h odnosno 15 EUR/m´ najmanja proizvodnost za profitabilan rad iznosi zaokruženo 7,5 m3/h. Sionneau i Cuchet (2001) donose preporuke za strojnu sječu listača: najmanji srednji prsni promjer stabala 14-15 cm, najmanja visina stabala 16-18 m, mala granatost, ravno deblo, 35-60 % stabala za sječu, 50-75 nrVha, nagib terena manji od 30 %, razmak vlaka 12-15 m, širina vlaka 4 m, granje se kreše ispred stroja radi zaštite tla, izbjegavati rad u vegetacijskom razdoblju, stabla obilježiti bojom s obje strane, dati jasne i jednostavne upute s obzirom na razlike među vrstama drveća i duljinama oblovine, upute o preostalim stablima i druge. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 17 <-- 17 --> PDF |
A. I´. B. Krpan. I. I´orsinsky. I. Slankic: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004), 495-508 Iz sjecišta krivulja ovisnosti jediničnoga troška sječe i izradbe drva harvesterom o prsnom promjeru posječenih stabala i cijene sječe i izradbe drva prorednih sastojina dobivene su granice primjene harvestera za određene uvjete rada. Kod mekih listača strojna sječa i izradba drva harvesterom isplativa je kod sastojina s doznačenim stablima u rasponu od 20 cm do 42 cm, dok je pri proredi tvrdih listača u rasponu od 28 cm do 38 cm. Uži raspon područja primjene strojne sječe i izradbe drva kod naših prirodnih prorednih sastojina tvrdih listača utjecan je nižom proizvodnošću harvestera, visokim troškovima strojnoga rada, ali i niskim tržišnim cijenama sječe i izradbe drva prorednih sastojina. Vrlo je važno pitanje (na koje već danas znamo odgovor), da li će ubuduće u Hrvatskoj biti na raspolaganju dovoljno radne snage za izvršavanje usluga u šumarstvu na razini današnjih cijena rada? Odgovor moramo potražiti u razvijenim zemljama koje slijedimo nastojeći dosegnuti njihov životni standard. Sionneau i Cuchet (2001) za francuske uvjete rada utvrđuju najmanju razinu isplative proizvodnosti harvestera u odnosu na ručno-strojnu sječu i izradbu drva motornom pilom od 7,5 m3/h. Ovaj podatak svakako je utjecan tržišnom cijenom sječe i izradbe drva motornom pilom koja u francuskom šumarstvu iznosi 15 EUR/m3. 6. LITERATURA - References Anon., 1992: Osnova gospodarenja G.J. "Dišnica- Zobikovac - Petkovača" za razdoblje (1994-2003). Anon., 2001: Knjižica doznake-odjel 20a, G.J. "Dišnica - Zobikovac - Petkovača", Šumarija Garešnica. Anon., 2001: Knjižica doznake - odjel 20b, G.J. "Dišnica - Zobikovac - Petkovača", Šumarija Garešnica. Anon., 2001: Plan sječa za 2002 godinu G.J. "Dišnica - Zobikovac - Petkovača", Šumarija Garešnica. Bacher, M., 2003: A mechanized harvesting system for large-sized wood in permanent stands. Proceedings of 2nd Forest Engineering Conference - Posters: Technique and Methods, 12-15 May 2003, Växjö, Sweden, 13-21. Bigot, M., E. Cuchet, 2003: Mechanized harvesting system for hardwoods. Proceedings of 2nd Forest Engineering Conference - Posters: Technique and Methods, 12-15 May 2003, Växjö, Sweden, 57-66. B u 11 e y, B., 1999: Effect of tree size and stand density on harvester and forwarder productivity in commercial thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN-292. 1-8. Concoran, T J., M. L. Cameron, 1988: Correlating time cycles to tree measurements via videogrammetry. Proceedings "Developments on work studies in forestry" IUFRO-WP 2.04.02 Work study, payment and labor productivity, Vassilika - Thessaloniki, Greece 22-24 June 1988, Department of forest engineering of Forest research institute of Thessaloniki, 85-97. FBVA, 2000: CDR "300 Forstmaschinen - Maschinenbeschreibung und Seibstkostenrechnung". Forbig,A.,B.G. Enckc, 2004: Prozessorientierung in der Forstwirtschaft neue Technik, neue Part ner, neues Denken. Tagungsführer zur 14. KWF- Tagung 2004, Groß-Umstadt / Hessen, Deutschland, 1-142. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2001: Harvester Timberjack 1070 u Hrvatskoj. (Harvester Timberjack 1070 in Croatia). Šumarski list 125 (11-12): 619-624. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2002A: Proizvodnost harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture običnoga bora (Productivity of Timberjack 1070 Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski list 126 (11-12): 551-561. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2002B: Djelotvornost strojne sječe i izradbe u sastojinama mekih i tvrdih listača. Znanstvena studija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-40. Krpan, A. P. B., T. Porsinsky, 2004A: Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača - 1. dio: Promišljanje struke o strojnoj sječi i izradbi drva (Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood broadleaved stands - Part 1: Attitudes of Forest Professionals towards Mechanical Felling and Processing). Šumarski list 128 (3-4): 127-136. Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2004B: Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača - 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača (Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood broadleaved stands - Part 2: Efficiency of harvesters in the culture of soft broadleaf trees). Šumarski list 128 (5-6): 233-244. KWF, 1997: Prüfbericht - Kranvollernter Timberjack 1270B mit Vollernteaggregat 755B. FPA-Verzeichnis- Nr. 1.04.26., Groß-Umstadt., Deutschland, 1-2. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 16 <-- 16 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. Porsinsky. 1. Slankic: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 495-508 5. UMJESTO ZAKLJUČKA PODRUČJE PRIMJENE HARVESTERA Instead of Concusion - Harvester´s Operational Field Odabir strojeva i metode rada temelje se općenito na prosudbi o njihovoj proizvodnosti i troškovima rada, ali i prilagođenosti ekološkim, ergonomskim, ekonomskim, energijskim i estetskim zahtjevima (5 E). Stoga je usporedno prikazana ovisnost proizvodnosti i jediničnih troškova sječe i izradbe harvestera Timber- jack 1270B o prsnom promjeru posječenih stabala (slika 15) za uvjete rada obuhvaćene ovim istraživanjem (čista sječa kulture bijele vrbe, proreda prirodne mješovite sastojine starosti 80 godina u kojoj je u analizama raščlanjen samostalan rad harvestera od zajedničkog rada harvestera i motorne pile). Proizvodnost sječe i izradbe drva harvesterom veća je pri čistoj sječi kulture bijele vrbe (podaci primjenjivi za crnu johu i topolu) u odnosu na samostalan rad harvestera pri proredi prirodne mješovite sastojine tvrdih Čista sječa kulture vrbe - Clearcut of willow culture Proreda tvrdih listača (harvester) - Hardwood thinning (harvester) Proreda tvrdih listača sr (harvester s sjekačem) Hardwood thinning (harvester with cutter) Utjecaj sječne gustoće i razlika u morfologiji stabala mekih i tvrdih listača p Influence of the felling density end difference in morfology of soft and hard broadleaves trees C/) o c o / o> N O 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 Prsni promjer stabla -BHD, cm listača. Raspon je razlika od 181 % za prsni promjer 10 cm do 215 % za prsni promjer 38 cm. Ovakav je raspon razlika u proizvodnosti harvestera posljedica utjecaja sječne gustoće uspoređivanih sastojina, ali i razlika u morfološkoj gradi i tvrdoći drva stabala mekih i tvrdih listača. Značajan pad proizvodnosti zajedničkoga rada harvestera i motorne pile pri proredi tvrdih listača posljedica je udjela vremena ručno-strojnoga rada motornom pilom, pogotovo kod debljih stabala (desni rep distribucije doznake), koja harvester nije mogao oboriti ni pretrupiti prve Sortimente iz debla. Dodatni problem kod debljih stabala bile su razvijenije krošnje, koje je pomoćni radnik sjekač izrađivao (kresao grane, prikrajao, trupio) motornom pilom. Čista sječa kulture vrbe - Clearcut of willow culture Proreda tvrdih listača (harvester) - Hardwood thinning (harvester) D Proreda tvrdih listača LU (harvester s sjekačem) Hardwood thinning (harvester with cutter) 1 03 >t/) o ill 0) 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 Prsni promjer stabla -BHD, cm Slika 15. Usporedba proizvodnosti s prekretnicom troškova stojnoga i ručno-strojnoga rada Fig. 15 Productiviy comparision with breakeven analysis between mechanical and motor-manual felling Za uporabu harvestera u sastojinama listača, najznačajnije je pitanje kod koje razine proizvodnosti u određenim uvjetima rada strojna sječa i izradba drva postaje isplativa u odnosu na ručno-strojnu sječu i izradbu drva motornom pilom? Najjednostavniji je izračun najmanje razine proizvodnosti (nrVh) kod koje je uporaba harvestera isplativa u odnosu na motornu pilu, kvocjent između troška strojnoga rada harvestera (EUR/h) i trenutne tržišne cijene sječe i izradbe drva motornom pilom (EUR/m3). Tržišna se cijena sječe i izradbe drva prorednih sastojina u režiji privatnih poduzetnika, ovisno o sastojinskim prilikama, ali i stanju ponude i potražnje na trži štu, kreće u rasponu od 30 kn/m3 do 45 kn/m3. Iz iznesenoga je vidljivo da parametar najmanja razina isplative proizvodnosti harvestera nije stalnica, već je utjecan troškom strojnoga rada harvestera i trenutnom cijenom sječe i izradbe drva motornom pilom određene sječne jedinice. Za potrebe ove analize korištenje trošak strojnoga rada harvestera Timberjack 1270B pri 1800 pogonskih sati godišnje od 83,1 EUR/h i prosječna cijena sječe i izradbe drva prorednih sastojina listača motornom pilom od 5 EUR/m´, što daje najmanju razinu isplative proizvodnosti harvestera od 16,6 m3/h (slika 15). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 9 <-- 9 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. PorSinsky. I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004), 495-508 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 Debljinski razredi - BHD classes, cm Debljinski razredi - BHD classes, cm 120 B) Odjel 20b Compartment 20b 110 03Ol 5cn SI JS n s 100 90 80 7060 50 -1 Hrast kitnjak (8 stabala/ha) Sessile oak (8 trees/ha) Obična bukva (20 stabala/ha) European beech (20 trees/ha) O Obični grab (16 stabala/ha) E. hornbeam (16 trees/ha) D OTL(1 stablo/ha) Other hardwoods (1 trees/ha) : Ukupno (45 stabala/ha) Total (45 trees/ha) Hrast kitnjak (7,6 m´/ha) Sessile oak (7.6 m´/ha) S Obična bukva (12,6 m´/ha) European beech (12.6 m´/ha) D Obični grab (7,8 m´/ha) E. hornbeam (7.8 m´/ha) D OTL (0,8 m´/ha) Other hardwoods (0.8 m´/ha) Ukupno (28,8 m´/ha) Total (28.8 m´/ha) ro ro cN O Q 40 30 20 o_+ __ j T-l l il*nl 1 , 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 Debljinski razredi - BHD classes, cm Debljinski razredi - BHD classes, cm Slika 5. Struktura doznake -Fig. 5 Structure of marking su provedena istraživanja usporedno prikazani u tablici 1, a struktura doznake na slici 5. Odsjeci 20a i 20b nisu bili pripremljeni za klasičan način rada harvestera. Pod tim se ponajprije misli na postavljanje mreže usporednih vlaka na odabranom međusobnom razmaku te doznaku stabala. Harvester se do doznačenih stabala kretao sječinom. Po potrebi je sjekač navodio harvester do doznačenih stabala. Nagib terena od 8°, mikroreljef, stanje tla ili druge zapreke nisu predstavljali teškoće pri kretanju harvestera tijekom rada. Jedino su harvesterom posječena tanka stabla podstojne etaže koja su ometala prolaz vozila. Stabla većih dimenzija, koja su zbog razvedenog žilišta imala promjer u panju veći od 60 cm i koja se Slika 6. Način rada harvestera nisu mogla zahvatiti sječnom glavom, sjekač je oborio Fig. 6 Harvester operation |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 8 <-- 8 --> PDF |
A. P. B. Krpan. T. PorSinsky, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADH U SASTOJINAMA Šumarski list br. 9 10. CXXVI1I (2004). 495-508 ka (gospodarenje uz ophodnju 120 godina), odnosno ekološko-gospodarskom tipu II-D-11. Radi usporedbe sortimentne strukture drva izrađenoga ručno-strojnim odnosno strojnim radom koristit će se podaci iz odjela 21 (odsjeci a, b i c iste starosti i ekološko-gospodarskog tipa kao odjel 20), koji je posječen motornom pilom u proljeće 2002. Osnovni su sastojinski i eksploatacijski podaci odsjeka u kojima Slika 4. Odjel 20a Fig. 4 Compartment 20a Slika 3. Skica radilišta Fig. 3 Scheme of cut-block Tablica 1. Osnovni podaci mjesta istraživanja Table I Basic data of study sites Značajke odsjeka Odjel -Compartments Features of´subcompartments 20a 20b Opće značajke -General features Površina -Area, ha 14,96 16,65 Ekspozicija -Exposition SI-NE SI-NE Inklinacija -Inclination, ° 8 7 Nadmorska visina - Altitude, m 165 160 Udaljenost privlačenja -Extraction distance, m 200 160 Sastojinske značajke -Stand features Drvna zaliha -Growing stock, mVha 323 303 Temeljnica - Basal area, m2/ha 24,4 24,2 Broj stabala po ha - No. of trees per ha 449 407 Obrast -Stocking 0,97 0,96 Prirast, mVha-god. -Increment, m3/ha-year 9,4 8,7 Kitnjak -Sessile oak 48,9 35,3 Omjer smjese -Bukva -European beech 37,1 45,8 Share of species, % Grab -European hornbeem 13,6 16,8 OTL -Other hardwood 0,4 2,1 Eksploatacijskc značajke -Harvesting features stabala/ha -trees per ha 50 45 Bruto -Gross, irrVha 36,2 29,3 Sječna gustoća - Neto -Yield, mVha 32,2 25,7 Harvesting density Tehnika -Technical roundwood, nrVha 12,2 9,0 Prostornoga drva -Cordwood, m7ha 20,0 16,7 Srednje sječno stablo, nr -Mean cut tree, m3 0,71 0,64 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9- 10, CXXVIII (2004), 495-508 UDK 630* 363 (001) DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA TVRDIH I MEKIH LISTAČA - 3. DIO: DJELOTVORNOST HARVESTERA U PRIRODNOJ PROREDNOJ SASTOJIM TVRDIH LISTAČA EFFICIENCY OF MECHANICAL FELLING AND PROCESSING IN SOFT AND HARDWOOD BROADLEAVED STANDS - PART 3: EFFICIENCY OF HARVESTER IN NATURAL THINNING STANDS OF HARDWOOD BROADLEAF SPECIES Ante P. B. KRPAN*, Tomislav PORSINSKY**, Igor STANKIĆ*** SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja strojne sječe i izradbe harvesterom Timberjack 1270B u 80-godišnjim prirodnim prorednim sastojinama hrasta kitnjaka, obične bukve i običnoga graba. Istraživane sječine podjednakih su sastojinskih značajki: drvna zaliha -310 nrVha, temeljnica -24,3 m2/ha uz 430 stabala po ha, sječna gustoća -30 m3/ha uz 47 stabala po ha. Sastojine nisu bile sekundarno otvorene usporednim vlakama tipičnim za rad harvestera, niti je u tom smjeru provedena doznaka stabala. Stoga se harvester do doznačenih stabala kretao po sječini, pri čemu je, radi neometanog prolaza, posjekao pokoje nedoznačeno (tanje) stablo. Stabla, čiji su promjeri u visini panja nadilazili mogućnost zahvatanja sječnom glavom harvestera, posjekao je motornom pilom pomoćni radnik sjekač. Isto tako, stabla s izrazitije razvijenim krošnjama izrađivao je sjekač. U strukturi efektivnoga vremena strojni rad harvesterom prevladava s udjelom od 81,3 %, a na ručno-strojni rad motornom pilom otpada 18,7 %. Raščlambom strojnog rada harvestera utvrđeno je da sječa i izradba stabala sudjeluje sa 44,2 %, prazni hod hidraulične dizalice sa 7,9 %, čišćenje grmlja sa 4,8 %, a premještanje harvestera pri radu sa 24,4 %. Prosječna ostvarena proizvodnost sječe i izradbe drva zajedničkim radom harvestera i motorne pile iznosila je 14,5 m3/h ili 24 stabla/h, uz utrošak ukupnog vremena od 4,13 min/m odnosno 2,45 min/stablu. Utrošak efektivnoga vremena harvestera iznosio je 3,78 min/m3 ili 2,24 min/stablu. Na temelju rezultata istraživanja strojne sječe u sastojinama mekih i tvrdih listača i tržišne cijene sječe i izradbe drva motornom pilom, preporučuje se područje primjene harvestera u bjelogoričnim sastojinama. K Ij u č rt e r ij e č i: strojna sječa, Timberjack 12 70B, proreda, tvrde listače, djelotvornost 1. UVOD - Introduction Objava, koja je pred nama, nalazi se u središtu inteprihodovanje u osjetljivom području proreda bjelogoresa šumarske struke, posebno dijela usmjerenoga na ričnih sastojina. Vidjeli smo iz dosadašnjih objava da je područje rada harvestera uvjetovano većim brojem * Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, Mr. sc. Tomislav Porsinsky, čimbenika. Tehnička rješenja sječne glave i sukladnost Igor Stankić, dipl. ing., Zavod za iskorištavanje šuma, konstrukcijskih sustava svrstavaju harvester u red stro Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, jeva uporabljivih za sječu i izradbu stabala ograničenih 10000 Zagreb, ante.krpan@htnet.hr porsinsky@hrast.sumfak.hr - stankic@hrast.sumfak.hr dimenzija i mase. Područje rada harvestera u prirod 495 |