DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br 9- 10. CXXVII1 (2004), 517-527
UDK 630* 174 + 532 (001)


MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA
"AMERIČKOGA JASENA" UDOMAĆENOG
U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKE


MORPHOMETRIC RESEARCH OF LEAVES CHARACTERISTIC
OF "AMERICAN ASH" ACCLIMATIZED IN
LOWLAND FORESTS IN CROATIA


Dario KREMER*


SAŽETAK: Zbog sličnih makromorfoloških značajki lista, dvije sjevernoameričke
vrste jasena (Fraxinus americana L. i F. pennsylvanica Marshall) u
hrvatskoj su šumarskoj praksi poznate pod zajedničkim imenom "američki
jasen". Morfometrijskim istraživanjima lista "američki jasen" iz kultura u
Hrvatskoj nije razdvojen u dvije skupine od kojih hi svaka eventualno predstavljala
zasebnu vrstu. Također nije uočeno udruživanje stabala po lokalitetima,
pa se može zaključiti daje u istraživanim kulturama " američkoga jase^
na " zastupljena samo jedna sjevernoamerička vrsta jasena. Usporedbom dobivenih
rezultata s literaturnim podacima, vidljivo je daje "američki jasen"
sličniji pensilvanskome nego američkome bijelom jasenu. Na temelju svega
toga "američki jasen " iz kultura u Hrvatskoj determiniranje kao pensilvanski
jasen.


Ključne riječi: morfometrijska analiza lista jasena, klaster analiza,
analiza glavnih komponenti


UVOD - Introduction


Problem determinacije sjevcrnoamcričkih vrsta jaKremer
et al. (2004) su istražujući mikromorfološke
sena unijetih u nizinska područja Hrvatske vidljiv je i značajke lista tzv. "američkoga jasena" iz jedne šumiz
različitih literaturnih podataka o prisutnosti američske
kulture na području Dugoga Sela i iz nasada u grakoga
bijelog (Fraxinus americana L.) i pensilvansko-du Zagrebu, determinirali "američki jasen" kao pensilga
jasena (F. pennsylvanica Marshall). Naime, dok vanski jasen. Budući da bi mikromorfološka istraživaKremer
(2001), te Krem er i Borzan (2001) nanja
takvoga tipa na velikome broju uzoraka i s više lovode
prisutnost ponajprije pensilvanskoga jasena u nikaliteta
bila skupa i teško izvediva u našim uvjetima,
zinskim šumama Pokuplja, Posavine i dijela Podunavodlučeno
je provesti morfometrijska istraživanja znalja,
drugi autori (Rauš 1980, 1992, 1993; Rauš i Šečajki
lista "američkoga jasena". Na taj način bi se stagu
lj a 1983; Rauš et al. 1985) navode prisutnost tističkim metodama utvrdilo da lije moguće "američki
američkoga bijelog jasena. U šumarskoj praksi danas jasen" iz nizinskih šuma u Hrvatskoj razdvojiti u dvije
je uobičajeno da se, bez obzira na vrstu, unijete sjever-skupine od kojih bi svaka eventualno predstavljala zanoameričke
vrste jasena nazivaju "američki jasen". sebnu vrstu. Dodatan poticaj ovim istraživanjima predstavljala
je činjenica da su morfometrijska istraživanja
listova u vrsta koje imaju sastavljeni list rijetka. Tako
je i s pensilvanskim, odnosno s američkim bijelim jasenom,
za koje preciznije podatke o dužini lista, broju i


*
Dr. sc. Dario Kremer, Farmaceutski Botanički vrt "Fran Kušan", veličini liski, te dužini peteljčica liski nalazimo samo u
Farmaccutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Millcrove (1955).


Schrottova 39, 10000 Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 28     <-- 28 -->        PDF

D. Kremer: MORKOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASHNA" Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 517-527
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Study site


Istraživanja su obavljena na pet
lokaliteta, odnosno na području pet
šumarija (Batina, Gunja, Đurđevac,
Dugo Selo i Karlovac) trgovačkoga
društva "Hrvatske šume"


d.o.o. koje gospodare kulturama
tzv. "američkoga jasena" (slika 1).
Tako su uzorci prikupljeni u Gospodarskoj
jedinici "Zmajevačke
podunavske šume" (odsjeci 88a,
88b, 88c i 88d) na području Šumarija
Batina, zatim u Gospodarskim
jedinicama "Trizlovi - Rastovo"
(odsjek 6c) i "Desićevo" (odsjek
24d) na području Šumarije Gunja,
u Gospodarskoj jedinici "Đurđevačke
nizinske šume" (odsjeci 53d,
87a i 87c) na području Šumarije
Đurđevac, u Gospodarskoj jedinici
"Črnovščak" (odsjek 4e) na području
Šumarije Dugo Selo, te u Gospodarskoj
jedinici "Rcčički lugovi"
(odsjeci 32c, 33c, 51b, 51d,
51e, 64d i 68b) na području Šumarije
Karlovac. Sve istraživane kulSlika
1. Položaj lokaliteta gdje su prikupljeni uzorci.
ture nalaze se na području nizinFigure
I Localities where the samples were collected.


skih šuma i podignute su sadnjom
"američkoga jasena" u depresije u kojima nije mogao
uspijevati poljski jasen.


Klima zapadnoga dijela istraživanoga područja pripada
prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskome tipu
Cfwbx". To je umjereno topla kišna klima bez suhoga
razdoblja s oborinama jednoliko raspoređenim tijekom
cijele godine. Najmanje oborina padne tijekom hladnoga
dijela godine, a najviše u proljeće (svibanj) i u kasno
ljeto (srpanj ili kolovoz). Između dva oborinska maksimuma
je suše razdoblje. Srednja temperatura najhladnijega
mjeseca (siječanj), je iznad -3 °C, a najtoplijega
(srpanj) ispod 22 °C. Ovaj tip klime zahvaća područje
sjeverno od linije Karlovac - Topusko i zapadno od li


nije Virovitica - Daruvar, a najizrazitiji je u sjeverozapadnom
dijelu Hrvatske. Klima istočnoga dijela istraživanoga
područja pripada klimatskome tipu Cfwb"x"
koji predstavlja varijantu klime tipa Cfwbx". Riječ je
također o umjereno toploj kišnoj klimi bez suhoga razdoblja
i s oborinama jednoliko raspoređenim tijekom
cijele godine. Najviše oborina padne tijekom toploga
dijela godine, dok je najsuši hladni dio godine. Prema
istoku količina oborina se smanjuje, ljeta su toplija, a
osjeća se i jači utjecaj hladnih istočnih vjetrova tijekom
zimskoga razdoblja. Ovaj je tip klime najizrazitiji
u istočnomc dijelu Hrvatske (Margctić 1983; Seletković
1996; Selctković iKatušin 1992).


MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Materials and methods


Izbor lokaliteta za prikupljanje uzoraka je obavljen
tako da su na temelju prostorne udaljenosti odabrane
Uprave Podružnica šuma trgovačkog društva "Hrvatske
šume" d.o.o. na čijem se području nalazi "američki
jasen". Sve šumarije na području jedne uprave šuma
koje gospodare "američkim jasenom" obilježene su
brojevima, a zatim je slučajnim izvlačenjem brojeva
određena Šumarija, odnosno lokalitet gdje će se prikupiti
uzorci. S iznimkom Šumarije Dugo Selo, uzorci su
prikupljeni u nekoliko odsjeka kako bi se smanjila mo


gućnost da stabla s kojih su prikupljeni uzorci potječu
od istih roditelja. Na svakom lokalitetu je po načelu
slučajnosti odabrano po 10 rubnih stabala u kojih je
krošnja osvijetljena barem s jedne strane, što omogućuje
genima koji određuju oblik i veličinu listova da
dođu do potpunoga izražaja (T r i n aj s t i ć i F r a nj i ć


1996; Kovačić 1998). Uz pomoć metalnih cijevi nastavaka
i škara za rezanje, na visini od 3 do 6 m su
odrezane grana i spremljene u PVC vrećice, a zatim je
sa svakoga stabla s kratkih plodnih izbojaka uzeto po




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 29     <-- 29 -->        PDF

D. Kremcr: MOREOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" Šumarski list br. 9-10, CXXVI1I (2004). 517-527
pet normalno razvijenih listova. Poslije sušenja u novinskome
papiru obavljena je izmjera listova i liski.
Na svakom listu (slika 2a) izmjerena je ukupna dužina
lista i dužina glavne peteljke lista, te izbrojene liske.


Slika 2a. Morfološke značajke mjerene na listu.
Dl = dužina lista, Dp = dužina peteljke lista,
N = broj liski.


Figure 2a Morphological traits measured on leaf.


D/ = length of leaves, Dp = length of petiole,


N = number of leaflets.


Nakon toga je na svakoj liski (slika 2b) izmjerena dužina
petcljčice, najveća dužina i širina plojke, širina
plojke na udaljenosti od 1 i 2 cm od vrha liske, te
izbrojeni svi zupci (u vršnih liski s desne strane liske, a
u postrariih na strani bližoj glavnoj peteljci lista).
Širina vrha liske na 1 i 2 crnje mjerena zato što su neke
liske kratko šiljasta, a druge dugačko šiljasta vrha. S
dvije izmjere moguće je definirati vrh liski. Mjerenje
je obavljeno uz pomoć milimetarskoga papira s točnošću
od 0,1 mm. Budući da su istraživanja na vrstama
koje imaju sastavljeni list vrlo rijetka pri odlučivanju,
što i na koji način mjeriti korištena su istraživanja na
vrstama koje imaju jednostavne listove. U tu svrhu korisnim
su se pokazala istraživanja Bačića (1983),


Franjića (1993, 1994, 1996a, 1996b), Krstinića
et al. (1996), Smole i Batića (1992), Jensena
(1977),Kovačićcve (1998).


Slika 2b. Morfološke značajke mjerene na liski.
Dl = dužina plojke, D2 = dužina petcljčice,
Šl = najveća širina plojke,
52 = širina plojke na udaljenosti od 2 cm od vrha liske,
53 = širina plojke na udaljenosti od 1 cm od vrha liske,
N = broj zubaca sjedne strane plojke.


Figure 2b Morphological traits measured on leaflet.
Dl = length of blade, D2 = length ofpetiolule.
51 = the largest width of blade,
52 = width of blade on distance of 2 cm from the top,
53 = width of blade on distance of 2 cm from the top,
N = number of teeth on the one side of blade.


Podaci dobiveni izmjerom listova statistički su obrađeni,
pri čemu su izračunati deskriptivni statistički parametrijski
i neparametrijski pokazatelji. Zbog velike
varijabilnosti liski sastavljenog lista posebno su obrađeni
podaci dobiveni za vršne, a posebno za srednje, odnosno
donje liske. Nakon toga provedena je klaster analiza
i analiza glavnih komponenti s prethodno standardiziranim
podacima u okviru programskoga paketa Statistica
6.0. Pritom je korištena Euklidova udaljenost i
više metoda klaster analize dostupnih u računalnome
programu Statistica. Kao metoda koja je najbolje prikazala
biološku udaljenost "američkoga jasena" u Hrvatskoj
odabrana je jedna od metoda prosječne vezanosti,
tj. UPGMA (Unweighted Pair-Group Method) metoda.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA Results


Kako u okviru ovoga rada nije moguće prikazati važnije (prema literaturnim podacima) za razlikovanje
deskriptivne statističke pokazatelje za sve mjerene pensilvanskoga od američkoga bijelog jasena.
morfološke značajke lista i liski prikazane su samo one




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 30     <-- 30 -->        PDF

D. Kremen MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" ... Šumarski list br. 9-10. CXXVIII 12004). 517-527
Prosječna dužinu lista (tablica 1) "američkoga jaše- Batina) mm, a u kontrolnoga stabla pensilvanskoga Ja


na" iz kultura u Hrvatskoj iznosi od 191,00 (stablo br. 7 sena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu (stablo br.


s lokaliteta Batina) do 286,50 (stablo br. 8 s lokaliteta 55) 335,30 mm.


Tablica 1. Deskriptivni pokazatelji za dužinu lista.


Table 1 Statistics for length of leaves.


X Medijana


Lokalitet Stablo broj: Minimum C.V. Minimum Maximum


Mean Median


Locality Tree number: (mm) (%) (mm) (mm)


(mm) (mm)
1 204,70 13,59 6,64 195,00 202,50 228,00
2 224,30 14,32 6,38 207,50 221,00 241,00


B 3 214,90 24,84 11,56 173,00 220,50 238,00
A 4 192,50 11,62 6,04 179,00 195,50 206,00
T 5 228,40 11,70 5,12 216,00 222,50 243,00
I 6 198,40 17,67 8,91 180,00 196,00 225,00
N 7 191,00 15,28 8,00 177,00 187,00 215,00
A 8 286,50 17,33 6.05 264,00 287,00 311,00
9 221,20 26,14 11,82 195,00 215.00 252,00
10 238,40 13,18 5,53 219,00 240,00 253,00
11 234,40 14,35 6,12 223,00 225,00 255,00
12 235,30 11,16 4,74 219,00 241,00 245,00
G 13 246,10 18,19 7,39 228,00 249,00 270,00
U 14 246.20 18,13 7,37 221,00 245,00 272,00
N 15 218,10 37,18 17,05 164,00 227,00 255,00
.1 16 196.00 25,02 12,77 165,00 203,00 229,00
A 17 234,80 23,25 9,90 210,00 228,00 271,00
18 202,10 20,24 10,01 181,00 202,50 229,00
19 213,20 7,69 3,61 207,00 209,00 225,00
20 239,00 24,72 10,34 209,00 253,00 261,50
21 239,40 15,37 6,42 213,00 243,00 252,00
Đ 22 271,80 30,56 11,24 233,00 284,00 306,00
U 23 222,60 17,62 7,92 203,00 214,00 245,00
R 24 219,20 36,66 16,72 171,00 235,00 261,00
Đ 25 192,40 23,02 11,96 159,00 201,00 219,00
E 26 208,20 11,19 5,37 198,00 203,50 225,00
V 27 272,00 11,37 4,18 263,00 269,50 291,50
A 28 235,40 22,23 9.44 206,00 249.00 254,00
C 29 238,40 19,46 8,16 215,00 237,00 269,00
30 254,80 36,85 14,46 222,00 245,00 317,00
D 31 254,60 27,21 10,69 223,00 254,00 297,00
U 32 203.20 5,85 2.88 197.00 203.00 212.00
G 33 254,70 29,26 11,49 219,00 264,00 285,50
O 34 217,30 18,14 8,35 195,00 215,00 238,00
35 215,20 20,62 9,58 194,00 213,00 241,00
s 36 218,60 23,16 10,59 187,00 224,00 240,00
E 37 244,40 19,58 8,01 229,00 232,00 274,00
L 38 231.80 15.96 6.89 209.00 228,00 249.00
() 39 237,40 19,32 8,14 221,00 235,00 270,00
40 221,60 35,59 16,06 191,00 206,00 260,00
41 222,40 13,32 5,99 210,00 222,00 244,00
K 42 272,20 22,29 8,19 245,00 282,00 298,00
A 43 219,60 18,64 8,49 190,00 231,00 233,00
R 44 242,20 33,69 13,91 196,00 246,00 277,00
L 45 212,60 10,41 4,90 195,00 215,00 222,00
O 46 233,70 28,16 12,05 195,00 231,00 273,00
V 47 213,10 17,71 8,31 189,00 217,00 233,50
A 48 228,40 22,24 9,74 205,00 233,00 257,00
C 49 216,00 12,25 5,67 201,00 215,00 233,00
50 212,60 12,95 6,09 198,00 208,00 232,00


F.p. 55 335,30 21,60 6,44 302,00 340,00 356,00
Napomena: F. p.= F. pennsylvanica iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane.
Note: F. />. = F. pennsylvanica from Botanic Gardens in Zagreb. Minimum and maximum are bolded.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 31     <-- 31 -->        PDF

D. Kremer: M0RF0METR1.ISKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" ... Šumarski list br. 9 10. CXXV11I (2004), 517-527
Prosječna dužina pctcljčica (tablica 2) u srednjih na) mm, a u kontrolnoga stabla pensilvanskoga jasena


liski "američkoga jasena" iznosi od 1,15 (stablo br. 2 s (stablo br. 55) 5,82 mm.
lokaliteta Batina) do 9,71 (stablo br. 8 s lokaliteta Bati-


Tablica 2. Deskriptivni pokazatelji za dužinu peteljke srednjih liski.


Table 2 Statistics for length ofpetiolules of middle leaflets.


Lokalitet
Locality
Stablo broj:
Tree number:
X
Mean
(mm)
Minimum
(mm)
C.V.
(%)
Minimum
(mm)
Medijana
Median
(mm)
1 2,20 0,70 31,82 0,50 2,25
2 1,15 0,61 53,04 0,00 1,25
B 3 1,62 0,58 35,80 0,50 1,50
A 4 2,00 0,48 24,00 1,50 2,00
T 5 2,95 1,64 55,59 1,00 2,75
I 6 2,30 0,59 25,65 1.50 2,25
N 7 1,17 0,94 80,34 0,00 1,00
A 8 9,71 2,03 20,91 6,00 9,50
9 2,46 1.32 53,66 0,50 2,50
10 2,44 0,62 25,41 1,50 2,50
11 1,42 0,67 47,18 1,00 1,00
12 5,18 1,84 35,52 1,00 5,75
G 13 2,64 0,85 32,20 1,00 2,50
U 14 3,48 1,63 46,84 1,00 3,75
N 1? 2.80 0,95 33,93 1,00 3,00
J 16 2,44 0.63 25,82 1,00 2,50
A 17 2,19 0,73 33,33 1,00 2,25
18 2,40 0,84 35,00 1.50 2,25
19 1,82 1,13 62,09 0,00 1,50
20 2,78 1,02 36,69 1,50 3,00
21 4,38 1,09 24,89 2,50 4,50
Đ 22 4,40 1,33 30,23 2,00 4,50
U 23 2,23 1,03 46,19 1,00 2,00
R 24 2,80 0,98 35,00 1,00 3,00
Đ 25 1,88 0,78 41,49 1,00 2,00
E 26 1,72 0,73 42,44 0,00 1,75
V 27 2,27 0.82 36,12 1.00 2.00
A 28 3,81 0,99 25,98 2,00 4.00
C 29 5,23 0,91 17,40 3,50 5,00
30 2,41 1,23 51,04 0.50 2,00
D 31 3,00 1,32 44,00 1,00 3,00
U 32 1,80 0,59 32,78 1,00 1,75
G 33 1.57 0,76 48,41 0,00 1,50
O 34 2.27 0,77 33,92 0,50 2,25
35 3.13 0,86 27,48 1,50 3,00
S 36 1,45 0,44 30,34 1,00 1,50
E 37 1,44 0,82 56,94 0.50 1,25
L 38 3,75 1,06 28,27 1,80 4,00
O 39 3,45 0,63 18,26 2,50 3,50
40 1,79 0,86 48,04 0,00 2,00
41 3,00 1,08 36,00 1,00 3,25
K 42 3,33 1,84 55,26 1,00 3.25
A 43 2,15 0.72 33,49 1,00 2,00
R 44 1,96 0.61 31,12 1,00 2,00
L 45 2,31 1,13 48,92 1,00 2,00
O 46 4,85 0,88 18,14 4,00 4,50
V 47 3,05 0,56 18,36 2,00 3,00
A 48 2,30 0,94 40,87 1,00 2.00
C 49 2,78 1,11 39,93 1,00 3.00
50 1,68 1,17 69,64 0,00 1,50
Fp. 55 5.82 1,73 29,73 3,00 6.00


Maximum
(mm)


3,00


2,00


2,50
3,00
7,00
3,50
4,00


13,50


5,50
3,50
3,00
8,00
4,50
6,00
4,50
3,50
3,50


4.00


5.00


4.50


6.00
7,00
4,00
5,00
3,50
3,00
4,00
6,00
7,00
6,00
5,00
3,00
3,00
4.00
5,00
2,50
3,00
5,50
4,50
3.00
4.50
8,00
4,00
3,00
4,50
6,50
4,00
4,00
4,00
3,50
9,00
Napomena: F. p.= F. pennsylvanica iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane.
Note: F. p. = F. pennsylvanica from Botanic Gardens in Zagreb. Minimum and maximum are bolded.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 32     <-- 32 -->        PDF

13. Kremer: MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASKNA" ... Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 517-527
U donjih liski "američkoga jasena" prosječna duži- mm, odnosno u pensilvanskoga jasena (stablo br. 55)


na peteljčica (tablica 3) iznosi od 1,20 (stablo br. 2 s lo- 5,15 mm.
kaliteta Batina) do 7,05 (stablo br. 8 s lokaliteta Batina)


Tablica 3. Deskriptivni pokazatelji za dužinu peteljke donjih liski.


Table 3 Statistics for length ofpetiolules of basal leaflets.


Lokalitet
Localitv
Stablo broj:
Tree number:
X
Mean
(mm)
Minimum
(mm)
C.V.
(%)
Minimum
(mm)
1 2,10 0,46 21.90 1,50
2 1,20 0.67 55,83 0,00
B 3 2,10 0,46 21.90 1,50
A 4 2,00 0,71 35,50 1,00
T 5 3,95 0,98 24,81 2,50
I 6 3,20 0,67 20,94 2,00
N 7 3,45 1,09 31,59 2,00
A 8 7,05 1,77 25,11 4,00
9 3,70 1,62 43,78 1,50
10 3,30 1,16 35,15 2,00
11 2,85 1,27 44,56 1,50
12 5.60 0,94 16,79 3,50
G 13 2,90 0,52 17,93 2,00
U 14 4.25 0,92 21,65 3,00
N 15 2,15 0,88 40,93 0,00
.1 16 2,90 0,46 15,86 2,00
A 17 2,10 0,61 29,05 1,50
18 2,90 1,05 36,21 1,50
19 2,56 0,85 33,20 1,50
20 2,25 0,54 24,00 1,50
21 4,32 0,84 19,44 3,50
Đ 22 4,10 0,97 23,66 3,00
U 23 3,09 1,11 35,92 2,00
R 24 2,90 0,84 28,97 1,50
Đ 25 1,75 0,49 28,00 1,00
E 26 2,70 0,67 24,81 1,00
V 27 2,45 1,09 44,49 1,00
A 28 3,80 1,14 30,00 2,00
C 29 3,75 0,86 22,93 2,50
30 4,00 1,13 28,25 3,00
D 31 2,75 1,21 44,00 1,00
U 32 2,30 0,54 23,48 1,50
G 33 2,35 0,53 22,55 1,50
O 34 2,35 0,88 37,45 1,00
35 2,45 0,72 29,39 1,50
S 36 2,00 0,75 37,50 1,00
E 37 1,80 0,63 35,00 1,00
L 38 4,58 0,80 17,47 3,00
O 39 4,00 0,62 15,50 3,00
40 2,73 0,58 21,25 2,00
41 3,25 0,54 16,62 2,50
K 42 4,55 0,96 21,10 3,00
A 43 1,99 0,83 41,71 1,00
R 44 2,05 0,72 35,12 1,00
L 45 3,55 1,14 32,11 1,00
O 46 5,50 1,63 29,64 3,50
V 47 3,05 0,64 20,98 2,00
A 48 2,40 0,77 32,08 1,50
C 49 3,20 0,67 20,94 2,00
50 2,55 0,64 25,10 2,00
Ep. 55 5,15 1,11 21,55 3,50


Medijana


Median


(mm)


2,00


1,25


2,00
2,25
4,00
3,50
3,50


7,25


3.25
3,00
2,25
5,50
3,00
4,00
2,50
3,00
2,00
2,75
2,50
2,00
4,00
4,00
3,00
3,00
1,50
3,00
2,25
4,00
3,75
3,75
3,50
2,00
2,25
3,00
2,50
2,00
2,00
5,00
4,00
2,90
3,00
4,25
1,75
2,00
4,00
5,75
3,25
2,00
3,50
2,50
5,50


Maximum
(mm)


3,00


2,50


3,00
3,00
5,50
4,00
5,00


9,00


6,00
5,00
5,00


7.00
3,50
6,00
3,00
3,50
3,00
5,00
4,00
3,00
6,00
6,00
4,50
4,00
2,50


3,50
4,50
5,00
5,50
6,00
4,00
3,00
3,00
3,00
3,50
3,00
3,00
5,50
5,00
3,50


4.50
6,00
3,20
3,00
5,00
7,50
4,00
3,50
4,00
4,00
6,50
Napomena: F. p. = F. pennsylvanica iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane.
Note: F. p. = F. pennsylvanica from Botanic Gardens in Zagreb. Minimum and maximum are bolded.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 33     <-- 33 -->        PDF

D. Kremer: MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004), 517-527
Istraživanjima je utvrđeno daje u stabala "američ Iz UPGMA dendrograma (slika 3) vidi se daje klas


lerič-
-


´koga jasena" iz kultura u Hrvatskoj list sastavljen o
ood
dd 5
55,
,, ter analiza odvojila kontrolno stablo pensilvanskoga
7 ili 9 liski, a u kontrolnoga stabla pensilvanskog jasejasena
iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu (stablo br.


jašena
iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu od 7 liski. 55) i stablo "američkoga jasena" br. 8 s lokaliteta Bati


10


Udaljenost povezivanja
Linkage distance


Slika 3. UPGMA dendrogram dobiven analizom istraživanih listova 50 stabala (br. 1 50) "američkoga jasena" jasena iz
kultura u Hrvatskoj i 1 stabla (br. 55) pensilvanskoga jasena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu.


Figure 3 UPGMA tree diagram obtained by analyzes of leaves from 50 trees (no. 1-50) of "American ash "from plantations
in Croatia and from 1 tree (no. 55) of F. pennsvlvanica from Botanical Gardens in Zagreb.


na od ostalih stabala "američkoga jasena". Ta dva stabla
se na udaljenosti od 8,609 povezuju ujedan klaster
na koji se na udaljenosti od 9,842 nadovezuju ostala
stabla "američkoga jasena". Kontrolno se stablo pensilvanskoga
jasena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu
od stabala "američkoga jasena" razlikuje po dužini
listova, te dužini i širini liski. Slične značajke odlikuju
i stablo "američkoga jasena" br. 8 s lokaliteta Batina.
No, stablo br. 8 ima i najduže peteljčice srednjih,
odnosno donjih liski od svih analiziranih stabala
(uključujući i kontrolno stablo pensilvanskoga jasena).


Slika 4. PC A dijagram dobiven analizom istraživanih listova 50
stabala (br. 1-50) "američkoga jasena" jasena iz kultura u
Hrvatskoj i 1 stabla (br. 55) pensilvanskog jasena iz Botaničkoga
vrta PMF-a u Zagrebu.


Figure 4 PCA scatterplot obtained by analyzes of research leaves


from 50 trees (no. 1-50) of "American ash "from plantations
in Croatia and from 1 tree (no. 55) ofF. pennsylvanica
from Botanical Gardens in Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 34     <-- 34 -->        PDF

D. Kremer: MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA ^AMERIČKOGA JASENA" ... Šumarski liši br. 9-10. CXXVIII (2004). 517-327
Iz dendrograms se vidi da klaster analiza nije raz- koga jasena" okupljenih u pojedinim klasterima uočedvojila
stabla "američkoga jasena" u dvije skupine od no je da nema udruživanja stabala s golim, odnosno
kojih bi svaka (eventualno) predstavljala zasebnu vrs- stabala s dlakavim jednogodišnjim izbojcima. Također
tu. Analizom herbarskoga materijala stabala "američ- nije uočeno udruživanje stabala po lokalitetima.


Tablica 4. Učešće glavnih komponenti u ukupnoj varijabilnosti.


Table 4 Part of PC in total variance.


Glavna Svojstvena % od ukupne Svojstvena vrijednost % od ukupne varijance
komponenta vrijednost varijance kumulativno kumulativno


PC Eigenvalue % Total variance Cumulative Eigenvalue Cumulative %
1 7,320 34,86 7,320 34,86
2 4,623 22,02 11,944 56,87
3 2,334 11,11 14,278 67,99
4 2,166 10,32 16,444 78,31
5 1,363 6,49 17,807 84,80
6 0,890 4,24 18,697 89,03
7 0,507 2,42 19,204 91,45
8 0,459 2,19 19,663 93,64
9 0,323 1,54 19,986 95,17
10 0,242 1,15 20,229 96,33
11 0,163 0,78 20,391 97,10
12 0,160 0,76 20,551 97,86
13 0,121 0,57 20,672 98,44
14 0,092 0,44 20,763 98,87
15 0,070 0,33 20,833 99,21
16 0,053 0,25 20,886 99,46
17 0,037 0,18 20,923 99,63
18 0,033 0,15 20,955 99,79
19 0,028 0,13 20,984 99,92


20 0,016 0,08 21,000 100,00


Tablica 5. Svojstveni vektori za prve 3 PC osi za analizirane karakteristike listova.


Table 5 Eigenvectors for the first 3 PC for analyzed characteristics of leaves.


Morfološka karakteristika Prva PC os Druga PC os Treća PC os


Morphologic characteristic The Ist PC The 2´"´ PC The 3nl PC


Dužina lista 0,632 -0,602 -0,286
Dužina glavne peteljke 0,344 -0,463 -0,586
Broj liski -0,036 -0,038 -0,568
Dužina peteljčice vršne liske 0,274 -0,561 -0,374
Dužina plojke vršne liske 0,646 -0,370 0,336
Širina plojke vršne liske -0,067 -0,773 0,376
Širina plojke 1 cm od vrha vršne liske -0,763 -0,308 0,196
Širina plojke 2 cm od vrha vršne liske -0,823 -0,319 0,041
Broj zubaca u vršne liske 0,588 -0,088 0,369
Dužina peteljčice srednje liske 0,423 -0,506 -0,560
Dužina plojke srednje liske 0,783 -0,385 0,225
Širina plojke srednje liske -0,115 -0,884 0,270
Širina plojke 1 cm od vrha srednje liske -0,804 -0,416 0,088
Širina plojke 2 cm od vrha srednje liske -0,800 -0,478 -0,051
Broj zubaca u srednje liske 0,601 -0,145 0,193
Dužina peteljčice donje liske 0,453 -0,394 -0,516
Dužina plojke donje liske 0,799 -0,190 0,317
Širina plojke donje liske 0,113 -0,749 0,347
Širina plojke 1 cm od vrha donje liske -0,778 -0,407 -0,025
Širina plojke 2 cm od vrha donje liske -0,725 -0,506 -0,103
Broj zubaca u donje liske 0,509 -0,099 0,182


Napomena: Oni svojstveni vektori koji najviše doprinose izgradnji pojedinih PC osi su podebljani.


Note: Those Eigenvectors, which have the most contribution for some PC, are bolded.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 35     <-- 35 -->        PDF

D. Krema-: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" Šumarski list br. 9 10. CXXVMI (2004). 517-527
Na slici 4 prikazani su rezultati analize glavnih
komponenti (PCA). Analizom glavnih komponenti dobro
su odvojeni stablo "američkoga jasena" br. 8 s lokaliteta
Batina i kontrolno stablo pensilvanskoga jasena
iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu (stablo br.
55). PCA nije grupirala stabla "američkoga jasena" u
dvije skupine od kojih bi svaka (eventualno) predstavljala
zasebnu vrstu, a nije uočeno ni grupiranje stabala
po lokalitetima. Analizom stabala koja su se na temelju
PCA pokazala biološki bliskim zaključeno je da PCA
nije razdvojila stabla dlakavih od stabala s golim jednogodišnjim
izbojcima.


RASPRAVA


Jedini opsežniji literaturni podatak o veličini listova
u američkoga bijelog i pensilvanskoga jasena nalazimo
u Millcrov e (1955). No, Millerova ne navodi na
koji je način prikupljen i mjeren herbarski materijal tj.
da li su listovi uzeti s plodnih ili (i) sa sterilnih izbojaka,
da li su mjerene sve liske ili samo postrane. Iz podataka
koje ona donosi vidi se da u prosjeku dužina lista
u američkoga bijelog jasena iznosi 20,5 -49,2 cm, a
u pensilvanskoga 19,0 - 25,9 cm. Kako prosječna dužina
lista "američkoga jasena" iz kultura u Hrvatskoj iznosi
od 19,1 do 28,6 cm vidljivo je daje "američki jasen"
s obzirom na dužinu lista sličniji pensilvanskome
nego američkome bijelom jasenu.


Više autora (Miller 1955; Sargent 1965; R.
Brown i M.Brown 1999) navode da američki bijeli
jasen ima općenito duže peteljčice liski negoli pensilvanski
jasen. Tako prema Mille r ovo j (1955) dužina
peteljčica liski (vjerojatno postranih, iako to ona izričito
ne navodi) u američkoga bijelog jasena iznosi
0,5-14 mm, a u pensilvanskoga jasena 0-8 mm. Sargen
t (1965) navodi da u američkoga bijelog jasena
dužina peteljčica iznosi 6-13 mm, a u pensilvanskoga
jasena 3-6 mm. Prema R. Brown i M. Brown
(1999) dužina peteljčica u američkoga bijelog jasena
iznosi 4-12 mm, a u pensilvanskoga 3,5-6 mm.


U "američkoga jasena" iz kultura u Hrvatskoj dužina
peteljčica u srednjih liski kreće se u rasponu od
0,00 do 13,50 mm (tablica 2). Maksimalna dužina od
13,5 mm je zabilježena samo u stabla br. 8. Sljedeća
maksimalna dužina od 8,00 mm izmjerena je u 2 stabla.
No, u najvećeg broja stabala maksimalna dužina
peteljčica srednjih liski je znatno manja od 8 mm. Slič


ZAKLJUČAK


Klaster analiza i analiza glavnih komponenti provedene
na rezultatima dobivenim izmjerom listova nisu
razdvojile stabla "američkoga jasena" u dvije skupine,
od kojih bi svaka eventualno predstavljala zasebnu vrstu.
Isto tako nisu razdvojena stabla s dlakavim od sta-


Iz tablice 4 vidljivo je da prve tri glavne komponente
objašnjavaju 67,99 % ukupne varijabilnosti. To
ukazuje na značajnu pouzdanost dobivenih rezultata. S
prvom PC osi najviše su povezani širina plojkc na
udaljenosti od 2 cm od vrha vršne liske, širina plojke
na udaljenosti od 1 cm od vrha srednje liske i širina
plojke na udaljenosti od 2 cm od vrha srednje liske
(tablica 5). Širina plojke srednje liske, širina plojkc
vršne liske i dužina lista su najviše povezani s drugom
PC osi. S trećom PC osi najviše su povezani dužina
glavne peteljke lista i broj liski te dužina peteljčica
srednjih liski.


- Discussion
no je i s dužinom peteljčica donjih liski (tablica 3) u
kojih je maksimalna dužina od 9 mm izmjerena također
u stabla br. 8. Sljedeća izmjerena maksimalna dužina
od 7,5 mm je izmjerena samo u jednoga stabla, dok
najveći broj stabala ima znatno manju maksimalnu dužinu
peteljčica donjih liski od te vrijednosti.


Dakle, glede dužine peteljčice postranih liski vidljiva
je veća sličnost "američkoga jasena" iz kultura u
Hrvatskoj s pensilvanskim jasenom. Najveća iznimka
je u tom pogledu stablo br. 8 s lokaliteta Batina. No, zanimljivo
je da to isto stablo ima dlakave jednogodišnje
izbojke, peteljke listova i peteljčice liski što je tipično
za pensilvanski jasen.


Budući da klaster analiza i analiza glavnih komponenti
nisu razdvojile stabla "američkoga jasena" u dvije
skupine od kojih bi svaka eventualno predstavljala zasebnu
vrstu, može se zaključiti daje u istraživanim kulturama
prisutna vjerojatno samo jedna sjevernoamerička
vrsta jasena. Također nije uočeno udruživanje stabala
po lokalitetima, pa se može smatrati da nema bitnih
razlika u morfološkim značajkama lista između stabala
"američkoga jasena" s različitih lokaliteta.


Krem er et al. (2004) su na temelju mikromorfoloških
karakteristika lista "američki jasen" iz kulture na
lokalitetu Dugo Selo determinirali kao pensilvanski
jasen. Dakle, ako nema razlika između lokaliteta, ako je
u kulturama prisutna samo jedna sjevemoamerička vrsta
jasena, te ako su morfometrijska istraživanja lista
pokazala veću sličnost "američkoga jasena" s pensilvanskim
jasenom, onda se "američki jasen" iz istraživanih
kultura može determinirati kao pensilvanski jasen.


- Conclusions
bala s golim jednogodišnjim izbojcima, a nije uočeno
ni njihovo grupiranje po lokalitetima. Morfometrijskim
istraživanjima uočena je i veća sličnost "američkoga
jasena" iz kultura u Hrvatskoj s pensilvanskim,
negoli s američkim bijelim jasenom.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 36     <-- 36 -->        PDF

D. Krcmer: MORFOMITRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASKNA" Šumarski list br. 9-, 10, CXXVIII (2004), 517-527
Na temelju svega toga možemo zaključiti da je uistraživanim kulturama "američkoga jasena" u Hrvatskoj
prisutna samo jedna sjevernoamerička vrsta ja-


LITERATURA


Bačić, T., 1983: Varijabilnost listova hrasta lužnjaka
{Querem robur L.). Acta Bot. Croat. 42: 51-61.
Brown, R., M. Brown, 1999: Woody Plants of Maryland.
Port City Press, Baltimore, 347 pp.


Franj ić, J., 1993: Dužina i širina plojke lista kao pokazatelji
varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.) u Hrvatskoj. U: Trinajstić, I. (ur.): Flora
i vegetacija Hrvatske. Simpozij Pevalek. Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J.P. Hrvatske
šume, Koprivnica - Zagreb, pp. 25-34.


Franj ić, J., 1994: Morphometric leaf analysis as an
indicator of common oak {Quercus robur L.) variability
in Croatia. Ann. Forest. 19(1): 1-28.


F r a n j i ć, J., 1996a: Multivarijatna analiza posavskih i
podravskih populacija hrasta lužnjaka {Quercus
robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Disertacija.
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb, 185 pp.


Franj ić, J., 1996b: Morfometrijska analiza varijabilnosti
lista posavskih i podravskih populacija
hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u
Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 33: 153-214.


Jensen , R. .1., 1977: A preliminary numerical analysis
of the red oak complex in Michigan and Wisconsis.
Taxon 26: 399-407.


Kovačić,S., 1998: Morfometrijske značajke lista hrvatskih
populacija obične breze - Betula pendula
Roth (Betulaceae). Magistarski rad. Prirodoslovno-
matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, 163 pp.


Krem er, D., 2001. Zastupljenost američkog bijelog
jasena (Fraxinus americana L.) i pensilvanskog
jasena (Fraxinus pennsylvanica Marshall) u Pokuplju,
Posavini i dijelu Podunavlja. Magistarski
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, 227 pp.


Krem er, D., Ž. Borzan, 2001: Rasprostranjenost
američkog bijelog jasena (Fraxinus americana
L.) i pensilvanskog jasena (Fraxinus pennsylvanica
Marshall) u Pokuplju, Posavini i dijelu Podunavlja.
U: Matić, S., A. P. B. Krpan i J. Gračan
(ur.): Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim
šumama. Šumarski fakultet, Šumarski institut
Jastrebarsko i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb,
Zagreb, pp. 87-93.


Kremer, D., E. Stabentheiner, Ž. Borzan,
2004: Mikromorfološke značajke sjevernoamc


sena i to pensilvanski jasen - Fraxinus pennsylvanica
Marshall.


References


ričkih vrsta jasena prisutnih u hrvatskim šumama
i nasadima, (rukopis).


Krstinić, A., I. Trinajstić, J. Gračan, J. Franj
ić, D. Kaj b a, M. Britvec, 1996: Genetska
izdiferenciranost lokalnih populacija hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u Hrvatskoj. U: Sever,


S. (ur.): Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut
Jastrebarsko, Zagreb, 2: 159-168.
Margetić , F., 1983: Klasifikacija klime. U: Potočić,


Z. (ur.): Šumarska enciklopedija. LZ Miroslav
Krleža, Zagreb, 2: 261-262.
Miller, G. N., 1955: The Genus Fraxinus, the Ashes,
in North America, North of Mexico. Cornell Experiment
Station Memoir 335: 1-64.


Rauš, Đ., 1980: Zelenilo bjelovarskog kraja. RO
"Bjelovarski vrt" i Jedinstvena SlZ-a u stambeno-
komunalnoj oblasti na području općine Bjelovar,
Bjelovar, 186 pp.


Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku
Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske
podravske šume. Glas. šum. pokuse
28:245-256.


Rauš, Đ., 1993: Fitocenološka osnova i vegetacijska
karta nizinskih šuma srednje Hrvatske. Glas.
šum. pokuse 29: 335-364.


Rauš, Đ., N. Šegulja, 1983: Flora Slavonije i Baranje.
Glas. šum. pokuse 21:179-211.


Rauš, Đ., N. Šegulja, J. Topić, 1985: Vegetacija
sjeveroistočne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 23:
223-355.


Sargent, C. S., 1965: Manual of the Trees of North
America. Dover Publications Inc., New York, 2:
833-853.


Seletković , Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma. U:
Klcpac, D. (ur.): Hrast lužnjak u Hrvatskoj.
HAZU i Hrvatske šume Zagreb, Vinkovci - Zagreb,
pp.71-82.


Seletković, Z., Z. Katušin, 1992: Klima Hrvatske.
U: Rauš, Đ. (ur.): Šume u Hrvatskoj, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske
šume" Zagreb, Zagreb, pp. 13-18.


Smole, I., F. Batić,
1992: The importance of morphological
characteristics for identification of
oak species. Zbornik gozdarstva in lesarstva 39:
133-172.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 37     <-- 37 -->        PDF

D. Kleiner: MORFOMH [RUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JAŠI NA" ... Šumarski list br. 9-10. CXXV1I1 (2004), 517-527
Trinajstić , I., J. Franjić , 1996: Listovi kratkoga vodnje mase šumskih ekosustava. Šumarski faplodnoga
izbojka, osnova za morfometrijsku kultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut
analizu hrasta lužnjaka {Quercus robur L., Fa- Jastrebarsko, Zagreb, pp. 169-178.
gaceae). U: Mayer, B. (ur.): Unapređenje proiz-


ZAHVALA - Acknowledgements


Na korisnim savjetima pri statističkoj obradi poda- pomoći prilikom terenskih istraživanja. Bez njihove
taka zahvaljujem doc. dr. se. Anamariji Jazbcc i mr. se. pomoći i poznavanja terena ova bi istraživanja bilo daŽeljku
Škvorc u sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. leko teže provesti.


Djelatnicima Šumarija Batina, Gunja, Đurđevac,
Dugo Selo i Karlovac dugujem veliku zahvalnost na


SUMMARY: Because of their similar macromorphological characteristics
two American ash species (Fraxinus americana L. and F. pennsylvanica
Marshall) are known in forestry practice in Croatia under common name
"American ash". Based on morphometric research of leaves the "American
ash "from plantations in Croatia was not differentiating in two groups each of
one could he eventually separate species. Also, the trees were not groping per
locality. It can he concluded that there is only one north American ash species
in researched plantations in Croatia. Comparing results of morphometric
researches with data from literature was shown that "American ash " is more
similar to F. pennsylvanica than to F. americana.


Based on all obtained information s the "American ash "from researched
plantations in Croatia was determinated as F. pennsylvanica.
Key w o rds: morphometric ash leaf analysis, claster analysis, principal
component analysis




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 38     <-- 38 -->        PDF

INSTRUMENTI I OPREMA
U ŠUMARSTVU


^1%
Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)


.:>*"


Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za
Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


4J*


\
\i SOKKIA.


^01$


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi COMMUNICATE Q NJ "´"
ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za čitanje karata
UiVlllij


crtaći pribor
iTECHNOLOQI
ploteri, fotokopirni aparati
KOMTEH-GEO


Majzekovi trokuti, razmjernici
10000 ZAGREB, Trg športova 11
planimetri, kurvimetri
tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027


trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr
http://www.recro.hr/komteh