DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br 9- 10. CXXVII1 (2004), 517-527 UDK 630* 174 + 532 (001) MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" UDOMAĆENOG U NIZINSKIM ŠUMAMA HRVATSKE MORPHOMETRIC RESEARCH OF LEAVES CHARACTERISTIC OF "AMERICAN ASH" ACCLIMATIZED IN LOWLAND FORESTS IN CROATIA Dario KREMER* SAŽETAK: Zbog sličnih makromorfoloških značajki lista, dvije sjevernoameričke vrste jasena (Fraxinus americana L. i F. pennsylvanica Marshall) u hrvatskoj su šumarskoj praksi poznate pod zajedničkim imenom "američki jasen". Morfometrijskim istraživanjima lista "američki jasen" iz kultura u Hrvatskoj nije razdvojen u dvije skupine od kojih hi svaka eventualno predstavljala zasebnu vrstu. Također nije uočeno udruživanje stabala po lokalitetima, pa se može zaključiti daje u istraživanim kulturama " američkoga jase^ na " zastupljena samo jedna sjevernoamerička vrsta jasena. Usporedbom dobivenih rezultata s literaturnim podacima, vidljivo je daje "američki jasen" sličniji pensilvanskome nego američkome bijelom jasenu. Na temelju svega toga "američki jasen " iz kultura u Hrvatskoj determiniranje kao pensilvanski jasen. Ključne riječi: morfometrijska analiza lista jasena, klaster analiza, analiza glavnih komponenti UVOD - Introduction Problem determinacije sjevcrnoamcričkih vrsta jaKremer et al. (2004) su istražujući mikromorfološke sena unijetih u nizinska područja Hrvatske vidljiv je i značajke lista tzv. "američkoga jasena" iz jedne šumiz različitih literaturnih podataka o prisutnosti američske kulture na području Dugoga Sela i iz nasada u grakoga bijelog (Fraxinus americana L.) i pensilvansko-du Zagrebu, determinirali "američki jasen" kao pensilga jasena (F. pennsylvanica Marshall). Naime, dok vanski jasen. Budući da bi mikromorfološka istraživaKremer (2001), te Krem er i Borzan (2001) nanja takvoga tipa na velikome broju uzoraka i s više lovode prisutnost ponajprije pensilvanskoga jasena u nikaliteta bila skupa i teško izvediva u našim uvjetima, zinskim šumama Pokuplja, Posavine i dijela Podunavodlučeno je provesti morfometrijska istraživanja znalja, drugi autori (Rauš 1980, 1992, 1993; Rauš i Šečajki lista "američkoga jasena". Na taj način bi se stagu lj a 1983; Rauš et al. 1985) navode prisutnost tističkim metodama utvrdilo da lije moguće "američki američkoga bijelog jasena. U šumarskoj praksi danas jasen" iz nizinskih šuma u Hrvatskoj razdvojiti u dvije je uobičajeno da se, bez obzira na vrstu, unijete sjever-skupine od kojih bi svaka eventualno predstavljala zanoameričke vrste jasena nazivaju "američki jasen". sebnu vrstu. Dodatan poticaj ovim istraživanjima predstavljala je činjenica da su morfometrijska istraživanja listova u vrsta koje imaju sastavljeni list rijetka. Tako je i s pensilvanskim, odnosno s američkim bijelim jasenom, za koje preciznije podatke o dužini lista, broju i * Dr. sc. Dario Kremer, Farmaceutski Botanički vrt "Fran Kušan", veličini liski, te dužini peteljčica liski nalazimo samo u Farmaccutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Millcrove (1955). Schrottova 39, 10000 Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Kremer: MORKOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASHNA" Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 517-527 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Study site Istraživanja su obavljena na pet lokaliteta, odnosno na području pet šumarija (Batina, Gunja, Đurđevac, Dugo Selo i Karlovac) trgovačkoga društva "Hrvatske šume" d.o.o. koje gospodare kulturama tzv. "američkoga jasena" (slika 1). Tako su uzorci prikupljeni u Gospodarskoj jedinici "Zmajevačke podunavske šume" (odsjeci 88a, 88b, 88c i 88d) na području Šumarija Batina, zatim u Gospodarskim jedinicama "Trizlovi - Rastovo" (odsjek 6c) i "Desićevo" (odsjek 24d) na području Šumarije Gunja, u Gospodarskoj jedinici "Đurđevačke nizinske šume" (odsjeci 53d, 87a i 87c) na području Šumarije Đurđevac, u Gospodarskoj jedinici "Črnovščak" (odsjek 4e) na području Šumarije Dugo Selo, te u Gospodarskoj jedinici "Rcčički lugovi" (odsjeci 32c, 33c, 51b, 51d, 51e, 64d i 68b) na području Šumarije Karlovac. Sve istraživane kulSlika 1. Položaj lokaliteta gdje su prikupljeni uzorci. ture nalaze se na području nizinFigure I Localities where the samples were collected. skih šuma i podignute su sadnjom "američkoga jasena" u depresije u kojima nije mogao uspijevati poljski jasen. Klima zapadnoga dijela istraživanoga područja pripada prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskome tipu Cfwbx". To je umjereno topla kišna klima bez suhoga razdoblja s oborinama jednoliko raspoređenim tijekom cijele godine. Najmanje oborina padne tijekom hladnoga dijela godine, a najviše u proljeće (svibanj) i u kasno ljeto (srpanj ili kolovoz). Između dva oborinska maksimuma je suše razdoblje. Srednja temperatura najhladnijega mjeseca (siječanj), je iznad -3 °C, a najtoplijega (srpanj) ispod 22 °C. Ovaj tip klime zahvaća područje sjeverno od linije Karlovac - Topusko i zapadno od li nije Virovitica - Daruvar, a najizrazitiji je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Klima istočnoga dijela istraživanoga područja pripada klimatskome tipu Cfwb"x" koji predstavlja varijantu klime tipa Cfwbx". Riječ je također o umjereno toploj kišnoj klimi bez suhoga razdoblja i s oborinama jednoliko raspoređenim tijekom cijele godine. Najviše oborina padne tijekom toploga dijela godine, dok je najsuši hladni dio godine. Prema istoku količina oborina se smanjuje, ljeta su toplija, a osjeća se i jači utjecaj hladnih istočnih vjetrova tijekom zimskoga razdoblja. Ovaj je tip klime najizrazitiji u istočnomc dijelu Hrvatske (Margctić 1983; Seletković 1996; Selctković iKatušin 1992). MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Materials and methods Izbor lokaliteta za prikupljanje uzoraka je obavljen tako da su na temelju prostorne udaljenosti odabrane Uprave Podružnica šuma trgovačkog društva "Hrvatske šume" d.o.o. na čijem se području nalazi "američki jasen". Sve šumarije na području jedne uprave šuma koje gospodare "američkim jasenom" obilježene su brojevima, a zatim je slučajnim izvlačenjem brojeva određena Šumarija, odnosno lokalitet gdje će se prikupiti uzorci. S iznimkom Šumarije Dugo Selo, uzorci su prikupljeni u nekoliko odsjeka kako bi se smanjila mo gućnost da stabla s kojih su prikupljeni uzorci potječu od istih roditelja. Na svakom lokalitetu je po načelu slučajnosti odabrano po 10 rubnih stabala u kojih je krošnja osvijetljena barem s jedne strane, što omogućuje genima koji određuju oblik i veličinu listova da dođu do potpunoga izražaja (T r i n aj s t i ć i F r a nj i ć 1996; Kovačić 1998). Uz pomoć metalnih cijevi nastavaka i škara za rezanje, na visini od 3 do 6 m su odrezane grana i spremljene u PVC vrećice, a zatim je sa svakoga stabla s kratkih plodnih izbojaka uzeto po |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Kremcr: MOREOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" Šumarski list br. 9-10, CXXVI1I (2004). 517-527 pet normalno razvijenih listova. Poslije sušenja u novinskome papiru obavljena je izmjera listova i liski. Na svakom listu (slika 2a) izmjerena je ukupna dužina lista i dužina glavne peteljke lista, te izbrojene liske. Slika 2a. Morfološke značajke mjerene na listu. Dl = dužina lista, Dp = dužina peteljke lista, N = broj liski. Figure 2a Morphological traits measured on leaf. D/ = length of leaves, Dp = length of petiole, N = number of leaflets. Nakon toga je na svakoj liski (slika 2b) izmjerena dužina petcljčice, najveća dužina i širina plojke, širina plojke na udaljenosti od 1 i 2 cm od vrha liske, te izbrojeni svi zupci (u vršnih liski s desne strane liske, a u postrariih na strani bližoj glavnoj peteljci lista). Širina vrha liske na 1 i 2 crnje mjerena zato što su neke liske kratko šiljasta, a druge dugačko šiljasta vrha. S dvije izmjere moguće je definirati vrh liski. Mjerenje je obavljeno uz pomoć milimetarskoga papira s točnošću od 0,1 mm. Budući da su istraživanja na vrstama koje imaju sastavljeni list vrlo rijetka pri odlučivanju, što i na koji način mjeriti korištena su istraživanja na vrstama koje imaju jednostavne listove. U tu svrhu korisnim su se pokazala istraživanja Bačića (1983), Franjića (1993, 1994, 1996a, 1996b), Krstinića et al. (1996), Smole i Batića (1992), Jensena (1977),Kovačićcve (1998). Slika 2b. Morfološke značajke mjerene na liski. Dl = dužina plojke, D2 = dužina petcljčice, Šl = najveća širina plojke, 52 = širina plojke na udaljenosti od 2 cm od vrha liske, 53 = širina plojke na udaljenosti od 1 cm od vrha liske, N = broj zubaca sjedne strane plojke. Figure 2b Morphological traits measured on leaflet. Dl = length of blade, D2 = length ofpetiolule. 51 = the largest width of blade, 52 = width of blade on distance of 2 cm from the top, 53 = width of blade on distance of 2 cm from the top, N = number of teeth on the one side of blade. Podaci dobiveni izmjerom listova statistički su obrađeni, pri čemu su izračunati deskriptivni statistički parametrijski i neparametrijski pokazatelji. Zbog velike varijabilnosti liski sastavljenog lista posebno su obrađeni podaci dobiveni za vršne, a posebno za srednje, odnosno donje liske. Nakon toga provedena je klaster analiza i analiza glavnih komponenti s prethodno standardiziranim podacima u okviru programskoga paketa Statistica 6.0. Pritom je korištena Euklidova udaljenost i više metoda klaster analize dostupnih u računalnome programu Statistica. Kao metoda koja je najbolje prikazala biološku udaljenost "američkoga jasena" u Hrvatskoj odabrana je jedna od metoda prosječne vezanosti, tj. UPGMA (Unweighted Pair-Group Method) metoda. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Results Kako u okviru ovoga rada nije moguće prikazati važnije (prema literaturnim podacima) za razlikovanje deskriptivne statističke pokazatelje za sve mjerene pensilvanskoga od američkoga bijelog jasena. morfološke značajke lista i liski prikazane su samo one |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Kremen MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" ... Šumarski list br. 9-10. CXXVIII 12004). 517-527 Prosječna dužinu lista (tablica 1) "američkoga jaše- Batina) mm, a u kontrolnoga stabla pensilvanskoga Ja na" iz kultura u Hrvatskoj iznosi od 191,00 (stablo br. 7 sena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu (stablo br. s lokaliteta Batina) do 286,50 (stablo br. 8 s lokaliteta 55) 335,30 mm. Tablica 1. Deskriptivni pokazatelji za dužinu lista. Table 1 Statistics for length of leaves. X Medijana Lokalitet Stablo broj: Minimum C.V. Minimum Maximum Mean Median Locality Tree number: (mm) (%) (mm) (mm) (mm) (mm) 1 204,70 13,59 6,64 195,00 202,50 228,00 2 224,30 14,32 6,38 207,50 221,00 241,00 B 3 214,90 24,84 11,56 173,00 220,50 238,00 A 4 192,50 11,62 6,04 179,00 195,50 206,00 T 5 228,40 11,70 5,12 216,00 222,50 243,00 I 6 198,40 17,67 8,91 180,00 196,00 225,00 N 7 191,00 15,28 8,00 177,00 187,00 215,00 A 8 286,50 17,33 6.05 264,00 287,00 311,00 9 221,20 26,14 11,82 195,00 215.00 252,00 10 238,40 13,18 5,53 219,00 240,00 253,00 11 234,40 14,35 6,12 223,00 225,00 255,00 12 235,30 11,16 4,74 219,00 241,00 245,00 G 13 246,10 18,19 7,39 228,00 249,00 270,00 U 14 246.20 18,13 7,37 221,00 245,00 272,00 N 15 218,10 37,18 17,05 164,00 227,00 255,00 .1 16 196.00 25,02 12,77 165,00 203,00 229,00 A 17 234,80 23,25 9,90 210,00 228,00 271,00 18 202,10 20,24 10,01 181,00 202,50 229,00 19 213,20 7,69 3,61 207,00 209,00 225,00 20 239,00 24,72 10,34 209,00 253,00 261,50 21 239,40 15,37 6,42 213,00 243,00 252,00 Đ 22 271,80 30,56 11,24 233,00 284,00 306,00 U 23 222,60 17,62 7,92 203,00 214,00 245,00 R 24 219,20 36,66 16,72 171,00 235,00 261,00 Đ 25 192,40 23,02 11,96 159,00 201,00 219,00 E 26 208,20 11,19 5,37 198,00 203,50 225,00 V 27 272,00 11,37 4,18 263,00 269,50 291,50 A 28 235,40 22,23 9.44 206,00 249.00 254,00 C 29 238,40 19,46 8,16 215,00 237,00 269,00 30 254,80 36,85 14,46 222,00 245,00 317,00 D 31 254,60 27,21 10,69 223,00 254,00 297,00 U 32 203.20 5,85 2.88 197.00 203.00 212.00 G 33 254,70 29,26 11,49 219,00 264,00 285,50 O 34 217,30 18,14 8,35 195,00 215,00 238,00 35 215,20 20,62 9,58 194,00 213,00 241,00 s 36 218,60 23,16 10,59 187,00 224,00 240,00 E 37 244,40 19,58 8,01 229,00 232,00 274,00 L 38 231.80 15.96 6.89 209.00 228,00 249.00 () 39 237,40 19,32 8,14 221,00 235,00 270,00 40 221,60 35,59 16,06 191,00 206,00 260,00 41 222,40 13,32 5,99 210,00 222,00 244,00 K 42 272,20 22,29 8,19 245,00 282,00 298,00 A 43 219,60 18,64 8,49 190,00 231,00 233,00 R 44 242,20 33,69 13,91 196,00 246,00 277,00 L 45 212,60 10,41 4,90 195,00 215,00 222,00 O 46 233,70 28,16 12,05 195,00 231,00 273,00 V 47 213,10 17,71 8,31 189,00 217,00 233,50 A 48 228,40 22,24 9,74 205,00 233,00 257,00 C 49 216,00 12,25 5,67 201,00 215,00 233,00 50 212,60 12,95 6,09 198,00 208,00 232,00 F.p. 55 335,30 21,60 6,44 302,00 340,00 356,00 Napomena: F. p.= F. pennsylvanica iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane. Note: F. />. = F. pennsylvanica from Botanic Gardens in Zagreb. Minimum and maximum are bolded. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Kremer: M0RF0METR1.ISKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" ... Šumarski list br. 9 10. CXXV11I (2004), 517-527 Prosječna dužina pctcljčica (tablica 2) u srednjih na) mm, a u kontrolnoga stabla pensilvanskoga jasena liski "američkoga jasena" iznosi od 1,15 (stablo br. 2 s (stablo br. 55) 5,82 mm. lokaliteta Batina) do 9,71 (stablo br. 8 s lokaliteta Bati- Tablica 2. Deskriptivni pokazatelji za dužinu peteljke srednjih liski. Table 2 Statistics for length ofpetiolules of middle leaflets. Lokalitet Locality Stablo broj: Tree number: X Mean (mm) Minimum (mm) C.V. (%) Minimum (mm) Medijana Median (mm) 1 2,20 0,70 31,82 0,50 2,25 2 1,15 0,61 53,04 0,00 1,25 B 3 1,62 0,58 35,80 0,50 1,50 A 4 2,00 0,48 24,00 1,50 2,00 T 5 2,95 1,64 55,59 1,00 2,75 I 6 2,30 0,59 25,65 1.50 2,25 N 7 1,17 0,94 80,34 0,00 1,00 A 8 9,71 2,03 20,91 6,00 9,50 9 2,46 1.32 53,66 0,50 2,50 10 2,44 0,62 25,41 1,50 2,50 11 1,42 0,67 47,18 1,00 1,00 12 5,18 1,84 35,52 1,00 5,75 G 13 2,64 0,85 32,20 1,00 2,50 U 14 3,48 1,63 46,84 1,00 3,75 N 1? 2.80 0,95 33,93 1,00 3,00 J 16 2,44 0.63 25,82 1,00 2,50 A 17 2,19 0,73 33,33 1,00 2,25 18 2,40 0,84 35,00 1.50 2,25 19 1,82 1,13 62,09 0,00 1,50 20 2,78 1,02 36,69 1,50 3,00 21 4,38 1,09 24,89 2,50 4,50 Đ 22 4,40 1,33 30,23 2,00 4,50 U 23 2,23 1,03 46,19 1,00 2,00 R 24 2,80 0,98 35,00 1,00 3,00 Đ 25 1,88 0,78 41,49 1,00 2,00 E 26 1,72 0,73 42,44 0,00 1,75 V 27 2,27 0.82 36,12 1.00 2.00 A 28 3,81 0,99 25,98 2,00 4.00 C 29 5,23 0,91 17,40 3,50 5,00 30 2,41 1,23 51,04 0.50 2,00 D 31 3,00 1,32 44,00 1,00 3,00 U 32 1,80 0,59 32,78 1,00 1,75 G 33 1.57 0,76 48,41 0,00 1,50 O 34 2.27 0,77 33,92 0,50 2,25 35 3.13 0,86 27,48 1,50 3,00 S 36 1,45 0,44 30,34 1,00 1,50 E 37 1,44 0,82 56,94 0.50 1,25 L 38 3,75 1,06 28,27 1,80 4,00 O 39 3,45 0,63 18,26 2,50 3,50 40 1,79 0,86 48,04 0,00 2,00 41 3,00 1,08 36,00 1,00 3,25 K 42 3,33 1,84 55,26 1,00 3.25 A 43 2,15 0.72 33,49 1,00 2,00 R 44 1,96 0.61 31,12 1,00 2,00 L 45 2,31 1,13 48,92 1,00 2,00 O 46 4,85 0,88 18,14 4,00 4,50 V 47 3,05 0,56 18,36 2,00 3,00 A 48 2,30 0,94 40,87 1,00 2.00 C 49 2,78 1,11 39,93 1,00 3.00 50 1,68 1,17 69,64 0,00 1,50 Fp. 55 5.82 1,73 29,73 3,00 6.00 Maximum (mm) 3,00 2,00 2,50 3,00 7,00 3,50 4,00 13,50 5,50 3,50 3,00 8,00 4,50 6,00 4,50 3,50 3,50 4.00 5.00 4.50 6.00 7,00 4,00 5,00 3,50 3,00 4,00 6,00 7,00 6,00 5,00 3,00 3,00 4.00 5,00 2,50 3,00 5,50 4,50 3.00 4.50 8,00 4,00 3,00 4,50 6,50 4,00 4,00 4,00 3,50 9,00 Napomena: F. p.= F. pennsylvanica iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane. Note: F. p. = F. pennsylvanica from Botanic Gardens in Zagreb. Minimum and maximum are bolded. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 32 <-- 32 --> PDF |
13. Kremer: MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASKNA" ... Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 517-527 U donjih liski "američkoga jasena" prosječna duži- mm, odnosno u pensilvanskoga jasena (stablo br. 55) na peteljčica (tablica 3) iznosi od 1,20 (stablo br. 2 s lo- 5,15 mm. kaliteta Batina) do 7,05 (stablo br. 8 s lokaliteta Batina) Tablica 3. Deskriptivni pokazatelji za dužinu peteljke donjih liski. Table 3 Statistics for length ofpetiolules of basal leaflets. Lokalitet Localitv Stablo broj: Tree number: X Mean (mm) Minimum (mm) C.V. (%) Minimum (mm) 1 2,10 0,46 21.90 1,50 2 1,20 0.67 55,83 0,00 B 3 2,10 0,46 21.90 1,50 A 4 2,00 0,71 35,50 1,00 T 5 3,95 0,98 24,81 2,50 I 6 3,20 0,67 20,94 2,00 N 7 3,45 1,09 31,59 2,00 A 8 7,05 1,77 25,11 4,00 9 3,70 1,62 43,78 1,50 10 3,30 1,16 35,15 2,00 11 2,85 1,27 44,56 1,50 12 5.60 0,94 16,79 3,50 G 13 2,90 0,52 17,93 2,00 U 14 4.25 0,92 21,65 3,00 N 15 2,15 0,88 40,93 0,00 .1 16 2,90 0,46 15,86 2,00 A 17 2,10 0,61 29,05 1,50 18 2,90 1,05 36,21 1,50 19 2,56 0,85 33,20 1,50 20 2,25 0,54 24,00 1,50 21 4,32 0,84 19,44 3,50 Đ 22 4,10 0,97 23,66 3,00 U 23 3,09 1,11 35,92 2,00 R 24 2,90 0,84 28,97 1,50 Đ 25 1,75 0,49 28,00 1,00 E 26 2,70 0,67 24,81 1,00 V 27 2,45 1,09 44,49 1,00 A 28 3,80 1,14 30,00 2,00 C 29 3,75 0,86 22,93 2,50 30 4,00 1,13 28,25 3,00 D 31 2,75 1,21 44,00 1,00 U 32 2,30 0,54 23,48 1,50 G 33 2,35 0,53 22,55 1,50 O 34 2,35 0,88 37,45 1,00 35 2,45 0,72 29,39 1,50 S 36 2,00 0,75 37,50 1,00 E 37 1,80 0,63 35,00 1,00 L 38 4,58 0,80 17,47 3,00 O 39 4,00 0,62 15,50 3,00 40 2,73 0,58 21,25 2,00 41 3,25 0,54 16,62 2,50 K 42 4,55 0,96 21,10 3,00 A 43 1,99 0,83 41,71 1,00 R 44 2,05 0,72 35,12 1,00 L 45 3,55 1,14 32,11 1,00 O 46 5,50 1,63 29,64 3,50 V 47 3,05 0,64 20,98 2,00 A 48 2,40 0,77 32,08 1,50 C 49 3,20 0,67 20,94 2,00 50 2,55 0,64 25,10 2,00 Ep. 55 5,15 1,11 21,55 3,50 Medijana Median (mm) 2,00 1,25 2,00 2,25 4,00 3,50 3,50 7,25 3.25 3,00 2,25 5,50 3,00 4,00 2,50 3,00 2,00 2,75 2,50 2,00 4,00 4,00 3,00 3,00 1,50 3,00 2,25 4,00 3,75 3,75 3,50 2,00 2,25 3,00 2,50 2,00 2,00 5,00 4,00 2,90 3,00 4,25 1,75 2,00 4,00 5,75 3,25 2,00 3,50 2,50 5,50 Maximum (mm) 3,00 2,50 3,00 3,00 5,50 4,00 5,00 9,00 6,00 5,00 5,00 7.00 3,50 6,00 3,00 3,50 3,00 5,00 4,00 3,00 6,00 6,00 4,50 4,00 2,50 3,50 4,50 5,00 5,50 6,00 4,00 3,00 3,00 3,00 3,50 3,00 3,00 5,50 5,00 3,50 4.50 6,00 3,20 3,00 5,00 7,50 4,00 3,50 4,00 4,00 6,50 Napomena: F. p. = F. pennsylvanica iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu. Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane. Note: F. p. = F. pennsylvanica from Botanic Gardens in Zagreb. Minimum and maximum are bolded. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 33 <-- 33 --> PDF |
D. Kremer: MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004), 517-527 Istraživanjima je utvrđeno daje u stabala "američ Iz UPGMA dendrograma (slika 3) vidi se daje klas lerič- - ´koga jasena" iz kultura u Hrvatskoj list sastavljen o ood dd 5 55, ,, ter analiza odvojila kontrolno stablo pensilvanskoga 7 ili 9 liski, a u kontrolnoga stabla pensilvanskog jasejasena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu (stablo br. jašena iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu od 7 liski. 55) i stablo "američkoga jasena" br. 8 s lokaliteta Bati 10 Udaljenost povezivanja Linkage distance Slika 3. UPGMA dendrogram dobiven analizom istraživanih listova 50 stabala (br. 1 50) "američkoga jasena" jasena iz kultura u Hrvatskoj i 1 stabla (br. 55) pensilvanskoga jasena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu. Figure 3 UPGMA tree diagram obtained by analyzes of leaves from 50 trees (no. 1-50) of "American ash "from plantations in Croatia and from 1 tree (no. 55) of F. pennsvlvanica from Botanical Gardens in Zagreb. na od ostalih stabala "američkoga jasena". Ta dva stabla se na udaljenosti od 8,609 povezuju ujedan klaster na koji se na udaljenosti od 9,842 nadovezuju ostala stabla "američkoga jasena". Kontrolno se stablo pensilvanskoga jasena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu od stabala "američkoga jasena" razlikuje po dužini listova, te dužini i širini liski. Slične značajke odlikuju i stablo "američkoga jasena" br. 8 s lokaliteta Batina. No, stablo br. 8 ima i najduže peteljčice srednjih, odnosno donjih liski od svih analiziranih stabala (uključujući i kontrolno stablo pensilvanskoga jasena). Slika 4. PC A dijagram dobiven analizom istraživanih listova 50 stabala (br. 1-50) "američkoga jasena" jasena iz kultura u Hrvatskoj i 1 stabla (br. 55) pensilvanskog jasena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu. Figure 4 PCA scatterplot obtained by analyzes of research leaves from 50 trees (no. 1-50) of "American ash "from plantations in Croatia and from 1 tree (no. 55) ofF. pennsylvanica from Botanical Gardens in Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 34 <-- 34 --> PDF |
D. Kremer: MORFOMETRUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA ^AMERIČKOGA JASENA" ... Šumarski liši br. 9-10. CXXVIII (2004). 517-327 Iz dendrograms se vidi da klaster analiza nije raz- koga jasena" okupljenih u pojedinim klasterima uočedvojila stabla "američkoga jasena" u dvije skupine od no je da nema udruživanja stabala s golim, odnosno kojih bi svaka (eventualno) predstavljala zasebnu vrs- stabala s dlakavim jednogodišnjim izbojcima. Također tu. Analizom herbarskoga materijala stabala "američ- nije uočeno udruživanje stabala po lokalitetima. Tablica 4. Učešće glavnih komponenti u ukupnoj varijabilnosti. Table 4 Part of PC in total variance. Glavna Svojstvena % od ukupne Svojstvena vrijednost % od ukupne varijance komponenta vrijednost varijance kumulativno kumulativno PC Eigenvalue % Total variance Cumulative Eigenvalue Cumulative % 1 7,320 34,86 7,320 34,86 2 4,623 22,02 11,944 56,87 3 2,334 11,11 14,278 67,99 4 2,166 10,32 16,444 78,31 5 1,363 6,49 17,807 84,80 6 0,890 4,24 18,697 89,03 7 0,507 2,42 19,204 91,45 8 0,459 2,19 19,663 93,64 9 0,323 1,54 19,986 95,17 10 0,242 1,15 20,229 96,33 11 0,163 0,78 20,391 97,10 12 0,160 0,76 20,551 97,86 13 0,121 0,57 20,672 98,44 14 0,092 0,44 20,763 98,87 15 0,070 0,33 20,833 99,21 16 0,053 0,25 20,886 99,46 17 0,037 0,18 20,923 99,63 18 0,033 0,15 20,955 99,79 19 0,028 0,13 20,984 99,92 20 0,016 0,08 21,000 100,00 Tablica 5. Svojstveni vektori za prve 3 PC osi za analizirane karakteristike listova. Table 5 Eigenvectors for the first 3 PC for analyzed characteristics of leaves. Morfološka karakteristika Prva PC os Druga PC os Treća PC os Morphologic characteristic The Ist PC The 2´"´ PC The 3nl PC Dužina lista 0,632 -0,602 -0,286 Dužina glavne peteljke 0,344 -0,463 -0,586 Broj liski -0,036 -0,038 -0,568 Dužina peteljčice vršne liske 0,274 -0,561 -0,374 Dužina plojke vršne liske 0,646 -0,370 0,336 Širina plojke vršne liske -0,067 -0,773 0,376 Širina plojke 1 cm od vrha vršne liske -0,763 -0,308 0,196 Širina plojke 2 cm od vrha vršne liske -0,823 -0,319 0,041 Broj zubaca u vršne liske 0,588 -0,088 0,369 Dužina peteljčice srednje liske 0,423 -0,506 -0,560 Dužina plojke srednje liske 0,783 -0,385 0,225 Širina plojke srednje liske -0,115 -0,884 0,270 Širina plojke 1 cm od vrha srednje liske -0,804 -0,416 0,088 Širina plojke 2 cm od vrha srednje liske -0,800 -0,478 -0,051 Broj zubaca u srednje liske 0,601 -0,145 0,193 Dužina peteljčice donje liske 0,453 -0,394 -0,516 Dužina plojke donje liske 0,799 -0,190 0,317 Širina plojke donje liske 0,113 -0,749 0,347 Širina plojke 1 cm od vrha donje liske -0,778 -0,407 -0,025 Širina plojke 2 cm od vrha donje liske -0,725 -0,506 -0,103 Broj zubaca u donje liske 0,509 -0,099 0,182 Napomena: Oni svojstveni vektori koji najviše doprinose izgradnji pojedinih PC osi su podebljani. Note: Those Eigenvectors, which have the most contribution for some PC, are bolded. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Krema-: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASENA" Šumarski list br. 9 10. CXXVMI (2004). 517-527 Na slici 4 prikazani su rezultati analize glavnih komponenti (PCA). Analizom glavnih komponenti dobro su odvojeni stablo "američkoga jasena" br. 8 s lokaliteta Batina i kontrolno stablo pensilvanskoga jasena iz Botaničkoga vrta PMF-a u Zagrebu (stablo br. 55). PCA nije grupirala stabla "američkoga jasena" u dvije skupine od kojih bi svaka (eventualno) predstavljala zasebnu vrstu, a nije uočeno ni grupiranje stabala po lokalitetima. Analizom stabala koja su se na temelju PCA pokazala biološki bliskim zaključeno je da PCA nije razdvojila stabla dlakavih od stabala s golim jednogodišnjim izbojcima. RASPRAVA Jedini opsežniji literaturni podatak o veličini listova u američkoga bijelog i pensilvanskoga jasena nalazimo u Millcrov e (1955). No, Millerova ne navodi na koji je način prikupljen i mjeren herbarski materijal tj. da li su listovi uzeti s plodnih ili (i) sa sterilnih izbojaka, da li su mjerene sve liske ili samo postrane. Iz podataka koje ona donosi vidi se da u prosjeku dužina lista u američkoga bijelog jasena iznosi 20,5 -49,2 cm, a u pensilvanskoga 19,0 - 25,9 cm. Kako prosječna dužina lista "američkoga jasena" iz kultura u Hrvatskoj iznosi od 19,1 do 28,6 cm vidljivo je daje "američki jasen" s obzirom na dužinu lista sličniji pensilvanskome nego američkome bijelom jasenu. Više autora (Miller 1955; Sargent 1965; R. Brown i M.Brown 1999) navode da američki bijeli jasen ima općenito duže peteljčice liski negoli pensilvanski jasen. Tako prema Mille r ovo j (1955) dužina peteljčica liski (vjerojatno postranih, iako to ona izričito ne navodi) u američkoga bijelog jasena iznosi 0,5-14 mm, a u pensilvanskoga jasena 0-8 mm. Sargen t (1965) navodi da u američkoga bijelog jasena dužina peteljčica iznosi 6-13 mm, a u pensilvanskoga jasena 3-6 mm. Prema R. Brown i M. Brown (1999) dužina peteljčica u američkoga bijelog jasena iznosi 4-12 mm, a u pensilvanskoga 3,5-6 mm. U "američkoga jasena" iz kultura u Hrvatskoj dužina peteljčica u srednjih liski kreće se u rasponu od 0,00 do 13,50 mm (tablica 2). Maksimalna dužina od 13,5 mm je zabilježena samo u stabla br. 8. Sljedeća maksimalna dužina od 8,00 mm izmjerena je u 2 stabla. No, u najvećeg broja stabala maksimalna dužina peteljčica srednjih liski je znatno manja od 8 mm. Slič ZAKLJUČAK Klaster analiza i analiza glavnih komponenti provedene na rezultatima dobivenim izmjerom listova nisu razdvojile stabla "američkoga jasena" u dvije skupine, od kojih bi svaka eventualno predstavljala zasebnu vrstu. Isto tako nisu razdvojena stabla s dlakavim od sta- Iz tablice 4 vidljivo je da prve tri glavne komponente objašnjavaju 67,99 % ukupne varijabilnosti. To ukazuje na značajnu pouzdanost dobivenih rezultata. S prvom PC osi najviše su povezani širina plojkc na udaljenosti od 2 cm od vrha vršne liske, širina plojke na udaljenosti od 1 cm od vrha srednje liske i širina plojke na udaljenosti od 2 cm od vrha srednje liske (tablica 5). Širina plojke srednje liske, širina plojkc vršne liske i dužina lista su najviše povezani s drugom PC osi. S trećom PC osi najviše su povezani dužina glavne peteljke lista i broj liski te dužina peteljčica srednjih liski. - Discussion no je i s dužinom peteljčica donjih liski (tablica 3) u kojih je maksimalna dužina od 9 mm izmjerena također u stabla br. 8. Sljedeća izmjerena maksimalna dužina od 7,5 mm je izmjerena samo u jednoga stabla, dok najveći broj stabala ima znatno manju maksimalnu dužinu peteljčica donjih liski od te vrijednosti. Dakle, glede dužine peteljčice postranih liski vidljiva je veća sličnost "američkoga jasena" iz kultura u Hrvatskoj s pensilvanskim jasenom. Najveća iznimka je u tom pogledu stablo br. 8 s lokaliteta Batina. No, zanimljivo je da to isto stablo ima dlakave jednogodišnje izbojke, peteljke listova i peteljčice liski što je tipično za pensilvanski jasen. Budući da klaster analiza i analiza glavnih komponenti nisu razdvojile stabla "američkoga jasena" u dvije skupine od kojih bi svaka eventualno predstavljala zasebnu vrstu, može se zaključiti daje u istraživanim kulturama prisutna vjerojatno samo jedna sjevernoamerička vrsta jasena. Također nije uočeno udruživanje stabala po lokalitetima, pa se može smatrati da nema bitnih razlika u morfološkim značajkama lista između stabala "američkoga jasena" s različitih lokaliteta. Krem er et al. (2004) su na temelju mikromorfoloških karakteristika lista "američki jasen" iz kulture na lokalitetu Dugo Selo determinirali kao pensilvanski jasen. Dakle, ako nema razlika između lokaliteta, ako je u kulturama prisutna samo jedna sjevemoamerička vrsta jasena, te ako su morfometrijska istraživanja lista pokazala veću sličnost "američkoga jasena" s pensilvanskim jasenom, onda se "američki jasen" iz istraživanih kultura može determinirati kao pensilvanski jasen. - Conclusions bala s golim jednogodišnjim izbojcima, a nije uočeno ni njihovo grupiranje po lokalitetima. Morfometrijskim istraživanjima uočena je i veća sličnost "američkoga jasena" iz kultura u Hrvatskoj s pensilvanskim, negoli s američkim bijelim jasenom. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 36 <-- 36 --> PDF |
D. Krcmer: MORFOMITRIJSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JASKNA" Šumarski list br. 9-, 10, CXXVIII (2004), 517-527 Na temelju svega toga možemo zaključiti da je uistraživanim kulturama "američkoga jasena" u Hrvatskoj prisutna samo jedna sjevernoamerička vrsta ja- LITERATURA Bačić, T., 1983: Varijabilnost listova hrasta lužnjaka {Querem robur L.). Acta Bot. Croat. 42: 51-61. Brown, R., M. Brown, 1999: Woody Plants of Maryland. Port City Press, Baltimore, 347 pp. Franj ić, J., 1993: Dužina i širina plojke lista kao pokazatelji varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. U: Trinajstić, I. (ur.): Flora i vegetacija Hrvatske. Simpozij Pevalek. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J.P. Hrvatske šume, Koprivnica - Zagreb, pp. 25-34. Franj ić, J., 1994: Morphometric leaf analysis as an indicator of common oak {Quercus robur L.) variability in Croatia. Ann. Forest. 19(1): 1-28. F r a n j i ć, J., 1996a: Multivarijatna analiza posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka {Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Disertacija. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 185 pp. Franj ić, J., 1996b: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 33: 153-214. Jensen , R. .1., 1977: A preliminary numerical analysis of the red oak complex in Michigan and Wisconsis. Taxon 26: 399-407. Kovačić,S., 1998: Morfometrijske značajke lista hrvatskih populacija obične breze - Betula pendula Roth (Betulaceae). Magistarski rad. Prirodoslovno- matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 163 pp. Krem er, D., 2001. Zastupljenost američkog bijelog jasena (Fraxinus americana L.) i pensilvanskog jasena (Fraxinus pennsylvanica Marshall) u Pokuplju, Posavini i dijelu Podunavlja. Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 227 pp. Krem er, D., Ž. Borzan, 2001: Rasprostranjenost američkog bijelog jasena (Fraxinus americana L.) i pensilvanskog jasena (Fraxinus pennsylvanica Marshall) u Pokuplju, Posavini i dijelu Podunavlja. U: Matić, S., A. P. B. Krpan i J. Gračan (ur.): Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama. Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrebarsko i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Zagreb, pp. 87-93. Kremer, D., E. Stabentheiner, Ž. Borzan, 2004: Mikromorfološke značajke sjevernoamc sena i to pensilvanski jasen - Fraxinus pennsylvanica Marshall. References ričkih vrsta jasena prisutnih u hrvatskim šumama i nasadima, (rukopis). Krstinić, A., I. Trinajstić, J. Gračan, J. Franj ić, D. Kaj b a, M. Britvec, 1996: Genetska izdiferenciranost lokalnih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. U: Sever, S. (ur.): Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 2: 159-168. Margetić , F., 1983: Klasifikacija klime. U: Potočić, Z. (ur.): Šumarska enciklopedija. LZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2: 261-262. Miller, G. N., 1955: The Genus Fraxinus, the Ashes, in North America, North of Mexico. Cornell Experiment Station Memoir 335: 1-64. Rauš, Đ., 1980: Zelenilo bjelovarskog kraja. RO "Bjelovarski vrt" i Jedinstvena SlZ-a u stambeno- komunalnoj oblasti na području općine Bjelovar, Bjelovar, 186 pp. Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske podravske šume. Glas. šum. pokuse 28:245-256. Rauš, Đ., 1993: Fitocenološka osnova i vegetacijska karta nizinskih šuma srednje Hrvatske. Glas. šum. pokuse 29: 335-364. Rauš, Đ., N. Šegulja, 1983: Flora Slavonije i Baranje. Glas. šum. pokuse 21:179-211. Rauš, Đ., N. Šegulja, J. Topić, 1985: Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 23: 223-355. Sargent, C. S., 1965: Manual of the Trees of North America. Dover Publications Inc., New York, 2: 833-853. Seletković , Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma. U: Klcpac, D. (ur.): Hrast lužnjak u Hrvatskoj. HAZU i Hrvatske šume Zagreb, Vinkovci - Zagreb, pp.71-82. Seletković, Z., Z. Katušin, 1992: Klima Hrvatske. U: Rauš, Đ. (ur.): Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume" Zagreb, Zagreb, pp. 13-18. Smole, I., F. Batić, 1992: The importance of morphological characteristics for identification of oak species. Zbornik gozdarstva in lesarstva 39: 133-172. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 37 <-- 37 --> PDF |
D. Kleiner: MORFOMH [RUSKA ISTRAŽIVANJA ZNAČAJKI LISTA "AMERIČKOGA JAŠI NA" ... Šumarski list br. 9-10. CXXV1I1 (2004), 517-527 Trinajstić , I., J. Franjić , 1996: Listovi kratkoga vodnje mase šumskih ekosustava. Šumarski faplodnoga izbojka, osnova za morfometrijsku kultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut analizu hrasta lužnjaka {Quercus robur L., Fa- Jastrebarsko, Zagreb, pp. 169-178. gaceae). U: Mayer, B. (ur.): Unapređenje proiz- ZAHVALA - Acknowledgements Na korisnim savjetima pri statističkoj obradi poda- pomoći prilikom terenskih istraživanja. Bez njihove taka zahvaljujem doc. dr. se. Anamariji Jazbcc i mr. se. pomoći i poznavanja terena ova bi istraživanja bilo daŽeljku Škvorc u sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. leko teže provesti. Djelatnicima Šumarija Batina, Gunja, Đurđevac, Dugo Selo i Karlovac dugujem veliku zahvalnost na SUMMARY: Because of their similar macromorphological characteristics two American ash species (Fraxinus americana L. and F. pennsylvanica Marshall) are known in forestry practice in Croatia under common name "American ash". Based on morphometric research of leaves the "American ash "from plantations in Croatia was not differentiating in two groups each of one could he eventually separate species. Also, the trees were not groping per locality. It can he concluded that there is only one north American ash species in researched plantations in Croatia. Comparing results of morphometric researches with data from literature was shown that "American ash " is more similar to F. pennsylvanica than to F. americana. Based on all obtained information s the "American ash "from researched plantations in Croatia was determinated as F. pennsylvanica. Key w o rds: morphometric ash leaf analysis, claster analysis, principal component analysis |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 38 <-- 38 --> PDF |
INSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU ^1% Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) .:>*" Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo + taksac, cm, mm rezervni djelovi (boreri i igle) 4J* \ \i SOKKIA. ^01$ Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi COMMUNICATE Q NJ "´" ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata UiVlllij crtaći pribor iTECHNOLOQI ploteri, fotokopirni aparati KOMTEH-GEO Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg športova 11 planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr http://www.recro.hr/komteh |