DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 509-515 UDK 630* 165 - 238 001. (Salix alba) PRODUKCIJA BIOMASE KLONOVA BIJELE VRBE U POKUSNOJ KULTURI KRATKIH OPHODNJI DRAVICA WHITE WILLOW BIOMASS PRODUCTION IN A SHORT ROTATION CLONAL TEST DRAVICA Davorin KAJBA, Šaša BOGDAN, Ida KATIČIĆ-TRUPČEVIĆ* SAŽETAK: Test s klonovima bijele vrbe osnovan je na lokalitetu Dravica (Šumarija Darda) prema eksperimentalnom dizajnu potpunog blok sustava sa slučajnim rasporedom u četiri ponavljanja. Klonski test osnovan je u ožujku 1999. godine, sa reznicama u razmaku 1,3 x 0,8 m. Cilj je bio utvrditi potencijal produkcije biomase izabranih klonova u kratkim vegetativnim ophodnjama od dvije godine, na staništu nepogodnom za uzgajanje vrijednijih vrsta šumskog drveća. U dobi od 2/5 godina izmjereni su prsni promjeri, utvrđeno je preživljavanje i broj izbojaka po pojedinom korijenu, a kombinacijom tzv. destruktivne i nedestruktivne metode procijenjena je suha biomasa pojedinog dvogodišnjeg izbo/ka. Produkcija biomase klonova po hektaru procijenjena je s obzirom na srednju vrijednost suhe drvne biomase izbojaka, preživljavanje, broj biljaka po ha i prosječan broj izbojaka po korijenu. Prosječno preživljavanje iznosilo je 65,6 %, ali su uočljive značajne razlike između pojedinih klonova. Prosječna produkcija suhe biomase svih istraživanih klonova iznosila je 6,5 tona po hektaru. Najveću produkciju imali su klonovi ´B44´, ´V093 ´i ´V052 ´(10,2, 9,2 odnosno 9,1 t/ha). Posebno se izdvajaju klonovi ´844´ i ´V093´ koji su pokazali specifičnu adaptaciju na ispitivano stanište i uvjete razvoja, ali uz to imaju i nadprosječne vrijednosti ukupne produkcije biomase, kao i najveću izbojnu snagu. Klonovi ´V052 ´i ´VI60´ pokazali su dobru adaptaciju na testirane stanišne uvjete kroz preživljavanje i izbojnu snagu, iako su im vrijednosti mase srednjeg izbojka prosječne. Ključne riječi: klonovi bijele vrbe, biomasa, kulture kratkih ophodnji UVOD Introduction Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u godine pokrenut nacionalni program BIOEN, u sklopu ukupnoj enegetskoj bilanci jedan je od strateških ciljekojega se promiče uporaba biomase u energetske svrhe va sve većeg broja zemalja. Hrvatska se potpisivanjem (Doma c i dr. 1998). određenih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te suklad U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, prisutni su probleno zakonodavstvu i priključivanju u EU, obvezala na mi niske profitabilne poljoprivredne proizvodnje na poduzimanje konkretnih koraka u povećanju korište marginalnim zemljištima. U novije vrijeme tu proiznja obnovljivih izvora energije sukladno paradigmi vodnju posebno otežavaju nepovoljne klimatske pro´ održivog razvoja´. Biomasa je obnovljivi izvor ener mjene, onečišćenje tla i voda, nedostatka energije i degije s najvećim potencijalom u Hrvatskoj te je 1997. populacije predjela s dominantnom ekstenzivnom po ljoprivrednom proizvodnjom. Uslijed rasta potrošnje drveta povećani su pritisci na prirodne šumske ekosus * Doc. dr. se. Davorin Kajba, mr. se. Šaša Bogdan. tave, što povećava njihovu ugroženost. Osnivanje bio- Ida rCatičie-Trupčevic, dipl. ing., energetskih plantaža i proizvodnja biomase sukladne Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb |