DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 103     <-- 103 -->        PDF

IN MEMORIAM


Uz prvu obljetnicu smrti prof. dr. sc. SIMEUNA TOMANICA


Živimo u vremenu kada se često
i olako zaboravlja na osobe koje su
svojim životom i radom stvarale i
pridonijele nekom području ljudskog
djelovanja. Medu takve zasigurno
valja ubrojiti prof. dr. sc. Simcuna
To m a n i ć a, koji je preminuo
prošle godine.


Prije godinu dana (9. listopada
2003.), iako teško bolestan, ipak za
sve koji su ga bolje poznavali neočekivano,
napustio nas je prof. dr. sc.
Simeun Tomanić, redoviti sveučilišni
profesor u miru i dugogodišnji
nastavnik i znanstvenik Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Simeun Tomanić rođenje 1934.
godine u Kožuhama kod Doboja.
Osnovnu školu pohađao je u Kožuhama,
a nižu gimnaziju u Doboju.
Srednju šumarsku školu završio je
u Banjoj Luci 1953. godine. Diplomirao
je na Šumarskome fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine.
Doktorirao je iz područja Organizacije
proizvodnje u šumarstvu,
na Šumarskome fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu 1974. godine.


Bio je zaposlenik na Srednjoj
šumarskoj školi u Banjoj Luci kao
stručni učitelj, u Šumskoj upravi
Drvar, u Institutu za šumarska i
lovna istraživanja u Zagrebu. Od
1963. do umirovljenja 1999. godine
radio je na Šumarskome fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri
za organizaciju proizvodnje u
šumarstvu, a kasnije u Zavodu za
organizaciju i ekonomiku šumarstva
istoga Fakulteta. Do 1974. radi
kao asistent i znanstveni asistent iz
Organizacije proizvodnje u šumarstvu,
a 1975. godine izabran je za
docenta iz tog predmeta. Za višeg
znanstvenoga suradnika i izvanrednoga
profesora izabran je 1979. godine,
a za znanstvenoga savjetnika i
redovitoga profesora 1986. godine.
U 1993. godini ponovo je potvrđen
u zvanje redovitoga profesora iz


Organizacija proizvodnje u šumarstvu,
a u trajno zvanje redovitoga
sveučilišnoga profesora izabran je
1998. godine.


Studijski boravak (akademske
1966/67. godine) u Norveškom institutu
za šumarska istraživanja u
Vollebckku kod prof. dr. Ivara
Samseta, u velikoj je mjeri utjecao
na njegov stvaralački pristup i
opus. Profesor Samsct te više šumarskih
znanstvenika iz Norveške i
iz drugih skandinavskih zemalja,
postali su mu više od kolega i suradnika.
U njima je našao one ljudske,
stručne i moralne vrijednosti,
za koje se cijeloga života beskompromisno
zalagao.


Više puta bio je biran za predstojnika
Katedre za organizaciju
proizvodnje u šumarstvu Šumarskoga
fakulteta u Zagrebu, a 1995.
godine imenovanje za predstojnika
Zavoda za organizaciju i ekonomiku
šumarstva Šumarskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.


Samostalno je i u koautorstvu
napisao i objavio više od 80 znanstvenih
i oko 40 stručnih radova na
hrvatskom, engleskom, njemačkom
i ruskom jeziku.


Sudjelovao je s referatima na 31
tuzemnom i 13 inozemnih znanstvenih
skupova. Također je sudjelovao


je na 19 studijskih putovanja u 27
zemalja Europe, Azije i Amerike.


Od 1975. godine Simeun Tomanić
bio je inicijator i koordinator 8
većih znanstveno-istraživačkih projekata
iz područja šumskih radova i
tehnike, organizacije i ekonomike
šumarstva, zaštite na radu i sociologije
šumarstva. Pri istraživanjima
zagovarao je i nastojao ostvariti
multidisciplinarni pristup, timski
rad, uporabu računala te primjenu
rezultata u praksi primjenom računalnih
programa.


Jedan je od inicijatora i suradnika
na projektu Razvoj geografskog
i zemljišnog informacijskog sustava
Hrvatske - GIZIS koji je financiralo
Ministarstvo znanosti RH od
1991. godine.


Pokretač je organiziranog razvoja
integriranog informacijskog sustava
šumarstva Hrvatske i inicijator
razvoja internacionalnog informacijskog
sustava šumarstva putem
organizacije IUFRO.


Nastavna djelatnost: na dodiplomskom
studiju prof. Tomanić
izvodio je nastavu iz Organizacije
proizvodnje u šumastvu (od 1974.
do 1998. godine) i Zaštite na radu u
šumskoj proizvodnji (od 1981. do
1998. godine) za studente IV godine
Šumarskoga odsjeka.


Kao asistent i/ili nastavnik odradio
je 37 godišnjih generacijskih ciklusa.
Poučavao je 25 generacija
studenata kroz jedan ili oba nastavna
predmeta.


Bio je voditelj poslijediplomskoga
studija na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu iz znanstvenoga područja
Organizacija i ekonomika šumarstva
od 1981. do 1994. godine. Od
1994. do listopada 1999. godine voditelj
je poslijediplomskoga studija
iz usmjerenja Ekonomika šumskogospodarskih
resursa.


Angažiranjem u znanstvenim zadacima,
studente je strpljivo uvodio




ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 104     <-- 104 -->        PDF

u metode i tehnike znanstvenih istraživanja.
Kad god je moguće znanstvena
istraživanja povezuje s izradom
njihovih diplomskih radova.


Ispite je održavao svakoga tjedna
tijekom cijele školske godine te
razdoblja svoga rada. Iz nekih posebnih
ili slučajnih razloga ispite je
održavao ponedjeljkom i svi ispiti
su bili usmeni.


Mentorstvo pri izradi disertacija,
magistarskih i diplomskih radova
vodio je s puno volje, takta i mirnoće.
Poticao je i bodrio kandidatovu
inicijativu. Nikada nije potcijenjivao
studente, suradnike, partnere
- neovisno o vremenu koje je
utrošio za raspravu oko dvojbi ili
ncjasnoća. Ako su nastupile takve
okolnosti, nije se libio priznati da
nije siguran u rješenje. U takvim situacijama
tražio je i dobivao pomoć
od onih koji su također zagovarali i
u svome radu prihvaćali multidisciplinarni
i timski način rada.


Prof. Tomanić je više puta sudjelovao
kao član povjerenstava pri
ocjeni i obrani disertacija i magisterija
na šumarskim fakultetima u Zagrebu,
Sarajevu i Ljubljani.


Kada je trebao sebe vrednovati
kao nastavnika, bio je sklon reći:
"Ja bih radije pitao studente što će
oni reći o meni. Jesu li oni bili zadovoljni
mojim predavanjima, mojim
pristupom njima, osobito na ispitu,
s mojim saobraćanjem s njima.
Nastojao sam ih stoje bilo moguće
više uputiti u njihovu buduću
službu. Koliko sam uspio, neka oni
prosude".


Stoga je nužno ostaviti punu
slobodu prosuđivanja o Simeunu
Tomaniću kao nastavniku svim njegovim
studentima i pritom poštovati
njegove vrijednosne kriterije.


Stručna djelatnost i suradnja sa
šumarskom praksom: prof Tomanić
bio je član Predsjedništva Zajednice
fakulteta i instituta šumarstva
i prerade drva Jugoslavije i
predsjednik Sekcije za organizaciju
i ekonomiku u šumarstvu te zajednice
od 1978. do 1981. godine. Od
1981. do 1984. godine član je Suda
časti Društva sveučilišnih nastavnika
Sveučilišta u Zagrebu, član je


Odbora za organizaciju Sveučilišta
u Zagrebu, član Matične komisije
za područje agronomije, šumarstva
i prehrambene tehnologije Zajednice
hrvatskih sveučilišta.


Na tribinama regionalnih šumarskih
društava održao je mnoga
predavanja za šumarske inženjere i
tehničare o racionalizaciji rada,
inovacijama i poduzetništvu u šumarstvu
te utiscima sa studijskih
putovanja u inozemstvu.


Na tematskim stručnim savjetovanjima
prilikom natjecanja šumarskih
radnika i savjetovanjima koje
je organiziralo Hrvatsko šumarsko
društvo, održao je 7 predavanja o
organizaciji rada šumarskih radnika,
racionalizaciji rada u šumarstvu,
predviđanjima razvoja šumarstva,
dugoročnom planiranju u šumarstvu,
razvoju i primjeni informatike
u šumarstvu, proizvodnosti
rada u šumarstvu, vrednovanju i
plaćanju rada u šumarstvu.


Na regionalnim stručnim savjetovanjima
održanim u Dclnicama,
Zalesini, Osijeku, Đakovu, Slavonskom
Brodu, Zagrebu, Rijeci, Bjelovaru,
Zvečevu i Lipiku održao je
desetak stručnih predavanja iz područja
organizacije proizvodnje u
šumarstvu, razvoja i primjene informatike
u šumarstvu, vrednovanju
i plaćanju rada u šumarstvu, suradnji
znanosti i prakse pri istraživanjima
i primjeni rezultata istraživanja
u praksi. Organizirao je 9
studijskih putovanja u inozemstvo
za stručnjake iz operative i znanstvene
radnike na kojima je bio
stručni vodič i prevoditelj.


Sudjelovao je na mnogim sastancima
stručnih kolegija pri rješavanju
problema i pripremanju podloga
za donošenje odluka u organima
upravljanja u šumarijama, šumskim
gospodarstvima te organizacijskim
jedinicama "Hrvatskih šuma"
p.o. Zagreb.


Međunarodne aktivnosti: Od
1981. do 1984. godine delegat je Jugoslavije
u Grupi specijalista Združenoga
komiteta FAO/ILO/ECE za
tehniku šumskoga rada i obrazovanje
šumarskih radnika.


Sudjelovao je s referatima na 14
međunarodnih znanstvenih skupo


va i 5 svjetskih kongresa IUFRO
(Oslo, 1976; Kyoto, 1981; Ljubljana,
1986; Montreal, 1990; Tampere,
1995), te na 19 studijskih putovanja
u 27 zemalja Europe, Azije i
Amerike.


Neposredno je sudjelovao u pripremama,
organizaciji i izvođenju
XVIII svjetskog kongresa IUFRO
1986. godine kao predsjednik Republičkog
organizacijskog odbora
Hrvatske i član Saveznog izvršnog
odbora, podnositelj pozivnoga referata
na plenarnoj sjednici 3. divizije
IUFRO, predsjedavajući na interdivizijskoj
znanstvenoj raspravi,
te kao voditelj 7-dnevne postkongresne
znanstvene ekskurzije i autor
više različitih članaka i tekstova
napisanih za potrebe Kongresa.


Od 1981. do 1985. godine zamjenik
je voditelja Radne grupe
IUFRO S3.04.01 Planiranje i kontrola
šumskih radova, a od 1986. do
1990. godine rukovoditelj je te
Radne grupe.


Od 1990. do 1995. godine predsjednik
je Sekcije IUFRO S3.04
Planiranje i kontrola šumskih radova,
studij rada i plaćanje rada u šumarstvu.
Na tu dužnost izabran je
na XIX svjetskom kongresu
IUFRO u Montrealu 1990. godine.


Član je Međunarodnog savjeta
IUFRO od 1990. do 1995. godine
(od XIX do XX svjetskoga kongresa
IUFRO). Kao član Savjeta (najvišeg
rukovodećeg tijela IUFRO) sudjeluje
pri odlučivanju o promjenama organizacije
IUFRO, izboru novoga
rukovodstva IUFRO, izboru zemlje
domaćina i vremena održavanja
svjetskog kongresa IUFRO, usvajanju
preporuka i programa rada
IUFRO te dodjeli međunarodnih
priznanja.


Od 1989. do 2000. godine bio je
član Redakcijskog odbora međunarodnog
časopisa Journal of Forest
Engineering koji izlazi u Kanadi.
Recenzent je znanstvenih radova iz
područja studija rada, te planiranja
i kontrole šumskih radova, koji se
objavljuju u tom časopisu.


Iz govora gosp. Heinricha
Scmutzenhofera, glavnog tajnika
IUFRO-a prilikom dodjele