DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IN MEMORIAM Uz prvu obljetnicu smrti prof. dr. sc. SIMEUNA TOMANICA Živimo u vremenu kada se često i olako zaboravlja na osobe koje su svojim životom i radom stvarale i pridonijele nekom području ljudskog djelovanja. Medu takve zasigurno valja ubrojiti prof. dr. sc. Simcuna To m a n i ć a, koji je preminuo prošle godine. Prije godinu dana (9. listopada 2003.), iako teško bolestan, ipak za sve koji su ga bolje poznavali neočekivano, napustio nas je prof. dr. sc. Simeun Tomanić, redoviti sveučilišni profesor u miru i dugogodišnji nastavnik i znanstvenik Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Simeun Tomanić rođenje 1934. godine u Kožuhama kod Doboja. Osnovnu školu pohađao je u Kožuhama, a nižu gimnaziju u Doboju. Srednju šumarsku školu završio je u Banjoj Luci 1953. godine. Diplomirao je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Doktorirao je iz područja Organizacije proizvodnje u šumarstvu, na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine. Bio je zaposlenik na Srednjoj šumarskoj školi u Banjoj Luci kao stručni učitelj, u Šumskoj upravi Drvar, u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Od 1963. do umirovljenja 1999. godine radio je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za organizaciju proizvodnje u šumarstvu, a kasnije u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva istoga Fakulteta. Do 1974. radi kao asistent i znanstveni asistent iz Organizacije proizvodnje u šumarstvu, a 1975. godine izabran je za docenta iz tog predmeta. Za višeg znanstvenoga suradnika i izvanrednoga profesora izabran je 1979. godine, a za znanstvenoga savjetnika i redovitoga profesora 1986. godine. U 1993. godini ponovo je potvrđen u zvanje redovitoga profesora iz Organizacija proizvodnje u šumarstvu, a u trajno zvanje redovitoga sveučilišnoga profesora izabran je 1998. godine. Studijski boravak (akademske 1966/67. godine) u Norveškom institutu za šumarska istraživanja u Vollebckku kod prof. dr. Ivara Samseta, u velikoj je mjeri utjecao na njegov stvaralački pristup i opus. Profesor Samsct te više šumarskih znanstvenika iz Norveške i iz drugih skandinavskih zemalja, postali su mu više od kolega i suradnika. U njima je našao one ljudske, stručne i moralne vrijednosti, za koje se cijeloga života beskompromisno zalagao. Više puta bio je biran za predstojnika Katedre za organizaciju proizvodnje u šumarstvu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, a 1995. godine imenovanje za predstojnika Zavoda za organizaciju i ekonomiku šumarstva Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Samostalno je i u koautorstvu napisao i objavio više od 80 znanstvenih i oko 40 stručnih radova na hrvatskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. Sudjelovao je s referatima na 31 tuzemnom i 13 inozemnih znanstvenih skupova. Također je sudjelovao je na 19 studijskih putovanja u 27 zemalja Europe, Azije i Amerike. Od 1975. godine Simeun Tomanić bio je inicijator i koordinator 8 većih znanstveno-istraživačkih projekata iz područja šumskih radova i tehnike, organizacije i ekonomike šumarstva, zaštite na radu i sociologije šumarstva. Pri istraživanjima zagovarao je i nastojao ostvariti multidisciplinarni pristup, timski rad, uporabu računala te primjenu rezultata u praksi primjenom računalnih programa. Jedan je od inicijatora i suradnika na projektu Razvoj geografskog i zemljišnog informacijskog sustava Hrvatske - GIZIS koji je financiralo Ministarstvo znanosti RH od 1991. godine. Pokretač je organiziranog razvoja integriranog informacijskog sustava šumarstva Hrvatske i inicijator razvoja internacionalnog informacijskog sustava šumarstva putem organizacije IUFRO. Nastavna djelatnost: na dodiplomskom studiju prof. Tomanić izvodio je nastavu iz Organizacije proizvodnje u šumastvu (od 1974. do 1998. godine) i Zaštite na radu u šumskoj proizvodnji (od 1981. do 1998. godine) za studente IV godine Šumarskoga odsjeka. Kao asistent i/ili nastavnik odradio je 37 godišnjih generacijskih ciklusa. Poučavao je 25 generacija studenata kroz jedan ili oba nastavna predmeta. Bio je voditelj poslijediplomskoga studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz znanstvenoga područja Organizacija i ekonomika šumarstva od 1981. do 1994. godine. Od 1994. do listopada 1999. godine voditelj je poslijediplomskoga studija iz usmjerenja Ekonomika šumskogospodarskih resursa. Angažiranjem u znanstvenim zadacima, studente je strpljivo uvodio |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2004 str. 104 <-- 104 --> PDF |
u metode i tehnike znanstvenih istraživanja. Kad god je moguće znanstvena istraživanja povezuje s izradom njihovih diplomskih radova. Ispite je održavao svakoga tjedna tijekom cijele školske godine te razdoblja svoga rada. Iz nekih posebnih ili slučajnih razloga ispite je održavao ponedjeljkom i svi ispiti su bili usmeni. Mentorstvo pri izradi disertacija, magistarskih i diplomskih radova vodio je s puno volje, takta i mirnoće. Poticao je i bodrio kandidatovu inicijativu. Nikada nije potcijenjivao studente, suradnike, partnere - neovisno o vremenu koje je utrošio za raspravu oko dvojbi ili ncjasnoća. Ako su nastupile takve okolnosti, nije se libio priznati da nije siguran u rješenje. U takvim situacijama tražio je i dobivao pomoć od onih koji su također zagovarali i u svome radu prihvaćali multidisciplinarni i timski način rada. Prof. Tomanić je više puta sudjelovao kao član povjerenstava pri ocjeni i obrani disertacija i magisterija na šumarskim fakultetima u Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani. Kada je trebao sebe vrednovati kao nastavnika, bio je sklon reći: "Ja bih radije pitao studente što će oni reći o meni. Jesu li oni bili zadovoljni mojim predavanjima, mojim pristupom njima, osobito na ispitu, s mojim saobraćanjem s njima. Nastojao sam ih stoje bilo moguće više uputiti u njihovu buduću službu. Koliko sam uspio, neka oni prosude". Stoga je nužno ostaviti punu slobodu prosuđivanja o Simeunu Tomaniću kao nastavniku svim njegovim studentima i pritom poštovati njegove vrijednosne kriterije. Stručna djelatnost i suradnja sa šumarskom praksom: prof Tomanić bio je član Predsjedništva Zajednice fakulteta i instituta šumarstva i prerade drva Jugoslavije i predsjednik Sekcije za organizaciju i ekonomiku u šumarstvu te zajednice od 1978. do 1981. godine. Od 1981. do 1984. godine član je Suda časti Društva sveučilišnih nastavnika Sveučilišta u Zagrebu, član je Odbora za organizaciju Sveučilišta u Zagrebu, član Matične komisije za područje agronomije, šumarstva i prehrambene tehnologije Zajednice hrvatskih sveučilišta. Na tribinama regionalnih šumarskih društava održao je mnoga predavanja za šumarske inženjere i tehničare o racionalizaciji rada, inovacijama i poduzetništvu u šumarstvu te utiscima sa studijskih putovanja u inozemstvu. Na tematskim stručnim savjetovanjima prilikom natjecanja šumarskih radnika i savjetovanjima koje je organiziralo Hrvatsko šumarsko društvo, održao je 7 predavanja o organizaciji rada šumarskih radnika, racionalizaciji rada u šumarstvu, predviđanjima razvoja šumarstva, dugoročnom planiranju u šumarstvu, razvoju i primjeni informatike u šumarstvu, proizvodnosti rada u šumarstvu, vrednovanju i plaćanju rada u šumarstvu. Na regionalnim stručnim savjetovanjima održanim u Dclnicama, Zalesini, Osijeku, Đakovu, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Rijeci, Bjelovaru, Zvečevu i Lipiku održao je desetak stručnih predavanja iz područja organizacije proizvodnje u šumarstvu, razvoja i primjene informatike u šumarstvu, vrednovanju i plaćanju rada u šumarstvu, suradnji znanosti i prakse pri istraživanjima i primjeni rezultata istraživanja u praksi. Organizirao je 9 studijskih putovanja u inozemstvo za stručnjake iz operative i znanstvene radnike na kojima je bio stručni vodič i prevoditelj. Sudjelovao je na mnogim sastancima stručnih kolegija pri rješavanju problema i pripremanju podloga za donošenje odluka u organima upravljanja u šumarijama, šumskim gospodarstvima te organizacijskim jedinicama "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb. Međunarodne aktivnosti: Od 1981. do 1984. godine delegat je Jugoslavije u Grupi specijalista Združenoga komiteta FAO/ILO/ECE za tehniku šumskoga rada i obrazovanje šumarskih radnika. Sudjelovao je s referatima na 14 međunarodnih znanstvenih skupo va i 5 svjetskih kongresa IUFRO (Oslo, 1976; Kyoto, 1981; Ljubljana, 1986; Montreal, 1990; Tampere, 1995), te na 19 studijskih putovanja u 27 zemalja Europe, Azije i Amerike. Neposredno je sudjelovao u pripremama, organizaciji i izvođenju XVIII svjetskog kongresa IUFRO 1986. godine kao predsjednik Republičkog organizacijskog odbora Hrvatske i član Saveznog izvršnog odbora, podnositelj pozivnoga referata na plenarnoj sjednici 3. divizije IUFRO, predsjedavajući na interdivizijskoj znanstvenoj raspravi, te kao voditelj 7-dnevne postkongresne znanstvene ekskurzije i autor više različitih članaka i tekstova napisanih za potrebe Kongresa. Od 1981. do 1985. godine zamjenik je voditelja Radne grupe IUFRO S3.04.01 Planiranje i kontrola šumskih radova, a od 1986. do 1990. godine rukovoditelj je te Radne grupe. Od 1990. do 1995. godine predsjednik je Sekcije IUFRO S3.04 Planiranje i kontrola šumskih radova, studij rada i plaćanje rada u šumarstvu. Na tu dužnost izabran je na XIX svjetskom kongresu IUFRO u Montrealu 1990. godine. Član je Međunarodnog savjeta IUFRO od 1990. do 1995. godine (od XIX do XX svjetskoga kongresa IUFRO). Kao član Savjeta (najvišeg rukovodećeg tijela IUFRO) sudjeluje pri odlučivanju o promjenama organizacije IUFRO, izboru novoga rukovodstva IUFRO, izboru zemlje domaćina i vremena održavanja svjetskog kongresa IUFRO, usvajanju preporuka i programa rada IUFRO te dodjeli međunarodnih priznanja. Od 1989. do 2000. godine bio je član Redakcijskog odbora međunarodnog časopisa Journal of Forest Engineering koji izlazi u Kanadi. Recenzent je znanstvenih radova iz područja studija rada, te planiranja i kontrole šumskih radova, koji se objavljuju u tom časopisu. Iz govora gosp. Heinricha Scmutzenhofera, glavnog tajnika IUFRO-a prilikom dodjele |